Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Izbori na dnevnom redu, Grabar-Kitarović u gostima


Kolinda Grabar-Kitarović sa čelnicima Predsjedništva BiH, fotoarhiv

Poslanici Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine danas razmatraju Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona koji je u parlamentarnu proceduru prije nekoliko mjeseci uputila Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH).

Rasprava se održava na zahtjev Doma naroda, koji je ove izmjene usvojio još u julu mjesecu 2017. godine.

Većina političkih partija a među njima i Stranka demokratske akcije (SDA) se izjasnila protiv ovog prijedloga, za koji Dragan Čović, predsjednik HDZ-a i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, lobira u svakoj mogućoj prilici, tražeći podršku Hrvatske i poslanika Evropskog parlamenta iz ove zemlje, ali i na drugim svjetskim destinacijama, pa i u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

Njegovom lobiranju se pridružila i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je u toj misiji boravila u Turskoj i razgovarala s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.

Preovlađujuća ocjena je kako je njena posjeta Ankari završena bez rezultata jer je turski predsjednik jasno rekao da je izborna reforma unutrašnja stvar Bosne i Hercegovine.

Posjetu su komentarisali mnogi, među njima i Nermin Nikšić, predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP BiH).

"To je kontinuitet djelovanja predsjednice Hrvatske koja zaboravlja da je BiH suverena država i još uvijek se prema BiH odnosi kao prema teritoriji. Nadam se da se konačno pokazalo da mi nismo provincija ni Hrvatske, ni Srbije ni Turske", rekao je Nikšić podsjetivši da je predsjednik Erdogan insistirao da se postigne dogovor između bh. političkih aktera.

Posjeta bez rezultata: Kolinda Grabar-Kitarović i Recep Tayyip Erdogan
Posjeta bez rezultata: Kolinda Grabar-Kitarović i Recep Tayyip Erdogan

Ali, to ne prihvata predsjednica Hrvatske i trodnevnu službenu posjetu BiH počinje upravo na dan kada će se prijedlog HDZ-a BiH ponovo naći na Predstavničkom domu. A o njemu je već pokazano duboko neslaganje lidera dvije najveće nacionalne partije, Bakira Izetbegovića predsjednika SDA i Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a.

Ključni smisao izmjena Izbornog zakona, kako ga vide hrvatske stranke, sadržan je u poruci "da oni ne biraju naše", odnosno da se ne ponovi slučaj Željko Komšić, koji je u dva mandata bio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine a, prema tumačenju HDZ-a, Komšić nije "pravi Hrvat", jer nije član ove partije a što je još gore, u to vrijeme je bio član SDP-a BiH.

Sada HDZ BiH predlaže potpuno drugačiji model izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Dom naroda, prema brojnosti Hrvata ili Bošnjaka na određenoj teritoriji.

"Naš prijedlog se najviše bazira na tome da u domovima naroda sjede Hrvati legitimne zastupljenosti. Ovisno o brojnosti Hrvata ili Bošnjaka u pojedinoj županiji, toliko da ih ide u domove naroda", objasnio je Mario Karamatić, delegat u Parlamentarnoj skupštini BiH.

To bi i zvanično potvrdilo političku praksu da postoje Hrvati prvog i drugog reda.

"Hrvati prvog reda su oni koji žive na području gdje je većinsko hrvatsko stanovništvo i oni bi imali pravo da biraju i da budu birani, a u ostalim područjima, kao što je Kanton Sarajevo ne bi imali pravo da biraju ni jednog Hrvata za Dom naroda", izjavio je član Predsjedništva SDP-a BiH Zoran Mikulić.

Za analitičare to je uvod u nove etničke podjele u zemlji, dok HDZ 1990 iz srednje Bosne naglašava da Hrvati iz BiH nestaju zbog hrvatske politike, a ne zbog Izbornog zakona.

"Prijedlog koji se nameće od strane HDZ-a BiH a koji podržava Hrvatski narodni sabor (HNS-a) neprihvatljiv je i diskriminirajući za Hrvate koji žive u Središnjoj Bosni, Posavini i Republici Srpskoj, jer su pojedine regije u potpunosti izostavljene iz prijedloga", navodi se u ovom pismu.

Osim prijedloga HDZ-a BiH u parlamentarnoj proceduri je i prijedlog SDA, koji se kako je kazao visoki funkcioner stranke i parlamentarac Šefik Džaferović, zasniva na poštivanju presuda Evropskog suda za ljudska prava.

"Da bi se to uradilo, potrebno je promijeniti Ustav BiH, potrebno je brisati etničke odrednice i, kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH, potrebno je predvidjeti izbor ostalih, kao i u državni Dom naroda", izjavio je Džaferović.

SDP i Demokratska fronta (DF) su zajednički ponudili Prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i o broju mandata Parlamenta Federacije BiH, koji se suštinski razlikuje od prijedloga HDZ-a. Međutim, oni nisu upućeni u državni nego u Parlament Federacije BiH.

Za sada je podržan Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH čiji je predlagač Nezavisni blok, koji se uglavnom odnosi na tehničko unapređenje izbornog procesa.

Dragan Čović osigurao podršku svog političkog partnera, Milorada Dodika
Dragan Čović osigurao podršku svog političkog partnera, Milorada Dodika

Prijedlog HDZ-a će teško osigurati podršku poslanika Predstavničkog doma jer je većina stranaka odbacila ovaj prijedlog. Za sada je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović osigurao podršku svog političkog partnera, Milorada Dodika, odnosno poslanika njegove stranke – Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Sve u svemu, kod rasprave o Izbornom zakonu se pokazuje da su nacionalne podjele, ali i politika i dalje u prvom planu, odnosno borba za vlast i upravljanje novčanim tokovima, umjesto ljudskih prava i nastojanja da se otkloni diskriminacija i omogući svim građanima BiH da biraju i budu birani, u skladu s nekoliko presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Izbornu reformu bi trebalo završiti najkasnije do maja mjeseca, kada će biti raspisani opšti izbori, koji će biti održani početkom oktobra 2018. godine.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG