Petričušić: Zabrinjava pad izlaznosti na manjinskim izborima u Hrvatskoj

U nedjelju održani izbori za vijeća i predstavnike manjina u Hrvatskoj pokazali su da manjine, ali i lokalne vlasti još uvijek ne znaju dovoljno o ulozi manjinske samouprave u Hrvatskoj, kaže se u prvim komentarima izbora na kojima je 14 manjina biralo svoja vijeća i predstavnike.

Pročitajte i ovo:

Manjine traže značajniju ulogu u Hrvatskoj

Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva (DIP), nešto manje od 10 posto upisanih birača glasalo je na izborima na vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u Hrvatskoj, savjetodavna tijela manjinske samouprave u gradovima, općinama i županijama.

Izbori su, kako su naveli iz DIP-a, prošli bez nepravilnosti, a u sedam općina će se ponovit jer su neki kandidati dobili isti broj glasova.

Na prošlim manjinskim izborima pred četiri godine odaziv je bio 13 i po posto, pa docentica na zagrebačkom Pravnom fakultetu i članica Savjetodavnog odbora za provedbu Okvirne konvencije za zaštitu prava nacionalnih manjina Vijeća Europe Antonija Petričušić kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) kako ovaj pad zabrinjava, jer je u edukaciju i animiranje pripadnika manjina oko manjinskih izbora utrošeno mnogo truda i novaca.

„Ono što zvoni na uzbunu je činjenica da je ukupna izlaznost manja nego na prethodnim izborima, s obzirom da je ovo već peti krug izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina, ali i s obzirom na mnoga sredstva i projekte koji su stremili ka povećanju kapaciteta vijeća, ali i povećanju prepoznatljivosti vijeća u njihovim zajednicama“, kaže Petričušić.

Predsjednik Vladinog Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer podsjeća da je u nedjelju u stvari održano nekoliko stotina izbora, i da je teško davati opću ocjenu u situaciji kada mala manjina poput poljske ima izlaznost od 70 posto upisanih birača, dok u Slavonskom Brodu nitko nije uopće izišao na raspisane izbore za predstavnika albanske manjine.

Pročitajte i ovo:

Romima u Međimurju vaučeri, a ne novac?

„Iako smo održali preko 40 edukacija, ni manjine ni ljudi u lokalnoj i regionalnoj upravi i samoupravi još uvijek ne znaju koja je funkcija vijeća. A njihova uloga nije mala, iako su to samo savjetodavna tijela“, kaže Tolnauer i dodaje:

„Ta vijeća imaju pravo pred tijelima lokalne i regionalne uprave i samouprave artikulirati sva pitanja koja se tiču položaja nacionalnih manjina na tom području, uključujući davanje prijedloga za opće akte u kojima se uređuju pitanja koja su za njih značajna, imaju pravo isticati kandidate za dužnosti u tijelima državne uprave i lokanih jedinica, davati mišljenja i prijedloge na program radijskih i TV postaja na lokalnoj i regionalnoj razini. Ja to već godinama recitiram i manjincima i većini, ali sve to ne zna baš ni lokalna samouprava. Tako da mi imamo manje primjera dobre prakse, a na žalost puno više slučajeva ignoriranja cijele te priče.“

Po njegovoj ocjeni, ovakav odaziv dijelom je i rezultat slabe pozornosti koju su mediji u Hrvatskoj posvetili kampanji za manjinske izbore.

Odaziv albanske manjine na izborima za vijeća u gradovima, općinama i županijama bio je od 10 do 17 posto, bošnjačke od 19 do 20 posto, crnogorske od šest do devet posto, mađarske od 24 do 35 posto, makedonske od devet do 12 posto, romske od 24 do 34 posto, srpske od sedam do 14 posto i talijanske od šest do 14 posto, objavilo je Državno izborno povjerenstvo.

Pročitajte i ovo:

Upozorenja Hrvatskoj na eskalaciju govora mržnje prema manjinama

Odaziv Roma na manjinskim izborima u Sisku je bio više od 50 posto, na izbore za županijsko vijeće u Međimurju izišlo je njih 34 posto, a u međimurskim općinama Kotoriba i Nedelišće 58, odnosno 60 posto upisanih birača romske nacionalnosti. Tolnauer to objašnjava radom Savjeta i Vladinog Ureda za manjine, a Antonija Petričušić podsjeća i na političke pritiske kojima su Romi u Međimurju izloženi od strane tamošnjeg župana, što ih je vjerojatno motiviralo na izbornu mobilizaciju.

„Ovoliki odaziv možemo pripisati činjenici da su se Romi u proteklim godinama najintenzivnije educirali, pa je možda kod njihovih političkih vođa ta svijest o potrebi promoviranja institucije vijeća malo veća nego kod ostalih manjinskih zajednica, a možda Romi na taj način šalju i određene političke poruke ili poruke koje su odgovor na društvene i političke okolnosti određenih prijetnji ili sužavanja njihovih prava na lokalnoj razini, i na taj način nastoje postići određenu koheziju u svojoj manjinskoj zajednici i očuvati svoja stečena prava“, zaključuje Petričušić.