Dostupni linkovi

Manjine traže značajniju ulogu u Hrvatskoj


Pripadnici manjina u Hrvatskoj birat će 5. svibnja svoja manjinska vijeća i predstavnike (Foto: Zagreb)
Pripadnici manjina u Hrvatskoj birat će 5. svibnja svoja manjinska vijeća i predstavnike (Foto: Zagreb)

U sjeni kampanje za izbore za Europski parlament, manjine u Hrvatskoj pripremaju se za jedne za njih podjednako važne izbore - one za manjinsku samoupravu koji će biti održani 5. svibnja. Manjinska vijeća i predstavnici za sada imaju samo savjetodavnu ulogu u jedinicama lokalne samouprave, a manjine žele da njihove odluke i stavovi imaju i korektivan karakter.

Uz nadu da će odaziv na izbore za manjinsku samoupravu biti veći nego 13,5 posto, kakav je bio na prošlim izborima 2015. godine, i uz sve izraženiju potrebu da se nekom budućom izmjenom zakona ojača njihov mandat, pripadnici manjina u Hrvatskoj birat će 5. svibnja svoja manjinska vijeća u općinama, gradovima i županijama gdje su brojniji, a svoje predstavnike tamo gdje su slabije zastupljeni.

U Zagrebu Romi biraju svoje vijeće sa 25 članova. Aktivistica Ramiza Memedi iz Udruge žena Romkinja "Bolja budućnost" predvodi jednu od dviju predloženih lista i kaže za naš program da je njihova kandidatura i sastav liste dijelom i odgovor na najnovije podatke da pada broj mladih Roma u Zagrebu koji završavaju osnovno obrazovanje.

"S obzirom da ima mladih Roma koji prekidaju obrazovanje i kao slabije obrazovani osuđeni su da dijele sudbinu svojih starijih sunarodnjaka, odlučili smo kandidirati mlade. Tako na listi koju sam ja predložila ima 85 posto mlađih od 35 godina", navodi Memedi.

Memedi: Odlučili kandidirati mlade
Memedi: Odlučili kandidirati mlade

Esad Čollaku, predsjednik Unije zajednica Albanaca u Hrvatskoj, kaže za naš program kako su oni svoje kandidature za vijeća i predstavnike albanske manjine istakli u niz većih hrvatskih gradova, i u brojnim manjim, u Istri i drugdje. On vjeruje da vijeća moraju iskoračiti iz dosadašnje uloge čuvanja kulturnog identiteta i narodnih običaja, i baviti se konkretnim problemima manjine – od inzistiranja na jednakim pravima poduzetnika Albanaca pri dobivanju poslovnih prostora na obali i u Zagrebu nadalje.

"Zatim, da promoviraju zapošljavanje manjina, onoliko koliko im po kvoti pripada, da preuzmu veću ulogu u dopunskoj nastavi na albanskom jeziku, da se bore za prava naših studenata koji ne dobivaju sve ono što dobivaju drugi studenti. Znači, oni moraju igrati ulogu političkog korektiva", navodi Čollaku.

Naravno, najveći je interes kod najbrojnije – srpske manjine. Samo Srpsko narodno vijeće (SNV) kao krovna udruga srpske manjine podnio je kandidacijske liste za 18 županija (osim Istarske), kao i za Grad Zagreb, i za brojne druge gradove i općine. Na tim listama je nešto preko 25 posto žena i 15 posto mladih, a predložena su ukupno1.852 kandidata i kandidatkinje. Naravno, nisu bez konkurencije pa su u 6 od 20 županija kandidirane po dvije liste, a tako je i u niz drugih gradova i općina.

Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke i Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac postojećem modelu manjinske samouprave zamjera što se uz vijećnike na nivou grada, općine i županije ne bira i vijeća pojedine manjine na državnoj razini.

Pupovac: 'Novo zakonsko rješenje trebalo bi omogućiti da njihove odluke imaju korektivan karakter u odnosu na odluke koje mogu donijeti općinske, gradske ili županijske vlasti'
Pupovac: 'Novo zakonsko rješenje trebalo bi omogućiti da njihove odluke imaju korektivan karakter u odnosu na odluke koje mogu donijeti općinske, gradske ili županijske vlasti'

"Mi to uspijevamo nadoknaditi formiranjem nacionalne koordinacije, ali to nije isto kao da postoji zakonska mogućnost formiranja vijeća i na nacionalnom, a ne samo na lokalnim nivoima", konstatira Pupovac za Radio Slobodna Evropa.

Zatim, kaže Pupovac, trebalo bi ojačati i njihov mandat.

"Novo zakonsko rješenje trebalo bi omogućiti da njihove odluke imaju korektivan karakter u odnosu na odluke koje mogu donijeti općinske, gradske ili županijske vlasti, a koje ne moraju ići u skladu sa interesima manjinskih zajednica", smatra Pupovac.

Kako se bira vijeća nacionalnih manjina i predstavnike?

U lokalnim jedinicama u kojima pripadnici manjina sudjeluju u ukupnom stanovništvu s najmanje 1,5%, u općinama i gradovima na čijem području živi više od 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine, te u županijama na čijem području živi više od 500 pripadnika nacionalne manjine biraju se vijeća.

U jedinicama na čijem području živi najmanje 100 pripadnika nacionalne manjine, bira se predstavnik nacionalnih manjina.

U vijeća nacionalnih manjina općine bira se 10 članova, u vijeća nacionalnih manjina grada bira se 15, a u vijeće nacionalnih manjina županije i grada Zagreba bira se 25 članova pripadnika nacionalne manjine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG