Dostupni linkovi

Izbori u Hrvatskoj: HDZ i SDP dobili konkurenciju


Zagreb, arhivska fotografija

Za parlamentarne izbore u Hrvatskoj, koji se održavaju 5. srpnja, predano je 190 stranačkih, koalicijskih i nezavisnih lista i 17 kandidatura za osam mjesta za manjine.

Očekuje se da će da će do četvrtka, 18. lipnja, trajati provjera njihove pravovaljanosti, a potom kreće izborna kampanja koja će trajati kratko – do ponoći 3. srpnja.

Političkom scenom i dalje dominiraju Socijaldemokratska partija (SDP) kao stranka lijevog centra i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) kao stranka desnog centra, ali je novost da im na ovim izborima jača konkurencija - HDZ-u je to Domovinski pokret pjevača Miroslava Škore, a SDP-u stranka Možemo, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) komentator u dnevnim novinama 24 sata Tomislav Klauški.

„Na desnici se skupljaju stranke koje u svojim redovima imaju osobe sa suverenističkim idejama, nacionaliste, šoviniste, obožavatelje Viktora Orbana i njegove politike. Sa druge strane, SDP je dobio konkurenciju na ljevici, pogotovo u Zagrebu, među strankama koje su zapravo lijeva frakcija SDP-a, i donose novi duh, novi aktivizam i nove teme koje je SDP posljednjih godina možda namjerno, a možda i slučajno zapustio ili zaboravio“, opisuje situaciju Klauški.

Kakve su prognoze?

U neslužbenim razgovorima može se čuti da obje velike stranke računaju da će dobiti 56 od ukupno 151 mandata, kaže za RSE komentatorica HRT-a Jasmina Popović, i obje stranke smišljaju kako lijevo ili desno od centra doći do još 20 ruku da bi sa većinom od 76 zastupnika otišli do predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića i zatražili mandat za sastavljanje nove vlade.

„Problem je što se u ovom trenutku ne može znati tko s kim doista pregovara, jer su sve opcije na stolu. U Hrvatskoj se može čuti da SDP 'ispod žita' razgovara i sa Domovinskim pokretom Miroslava Škore, isto tako da HDZ sa Domovinskim pokretom pokušava dogovoriti eventualnu suradnju nakon izbora… S obzirom na to da nitko sada ne može pretpostaviti koliko će dobiti opcije kao što su Domovinski pokret ili Most na desno, ili platforma zeleno-lijeve koalicije Možemo na lijevo, sve je u stvari otvoreno i sve se iščekuje“, raščlanjuje Jasmina Popović.

Najzanimljivije stvari će se dešavati nakon izbora: Tomislav Klauški
Najzanimljivije stvari će se dešavati nakon izbora: Tomislav Klauški

Socijaldemokrati su okupili oko sebe desetak stranaka lijevog centra u Restart koaliciju, a novost je i da su se manje liberalne stranke centra okupile i ovoga puta možda postignu značajniji rezultat nego na ranijim izborima, nastavlja Klauški.

U čemu je problem s listama?

Izborni programi većine stranaka su najvećim dijelom ekonomski i socijalno vrlo slični, i nitko ne nudi reforme i oštrije rezove.

Po njegovoj ocjeni, najzanimljivije stvari neće biti na izborima, nego ono što će se dešavati nakon njih.

„Protekli saziv Sabora pokazao je da glas za nekog zastupnika ne znači nužno da će se taj zastupnik do kraja mandata priklanjati toj opciji, nego će pobjeći na drugu stranu. Tako da mi se čini da je građanima teže nego ikada doći na biralište i zaokružiti zastupnika ili stranku, i biti siguran da će ta stranka i taj zastupnik ostati na istoj ideološkoj, političkoj, stranačkoj, svjetonazorskoj liniji sa koje su krenule u ove izbore“, upozorava Klauški.

Lider SDP-a Davor Bernardić radio je na korist vlastite štete, kaže Klauški, jer je jake stranačke igrače koji nisu njegovi pristaše stavljao nisko na liste ili ih uopće nije stavljao. Predsjednik HDZ-a i aktualni premijer Andrej Plenković, koji je u ožujku pobijedio stranačku desnicu na unutarstranačkim izborima, većinu svojih tadašnjih protivnika stavio je na liste, očito u strahu da mu glasovi ne pobjegnu udesno – Domovinskom pokretu ili Mostu. Kako taj Plenkovićev potez vidi Jasmina Popović?

„On će pokušati što više umanjiti uspjeh Domovinskog pokreta Miroslava Škore kako bi imao lakšu pregovaračku poziciju. Sa druge strane, velika koalicija je isto nešto što će morati staviti pred građane u nekom trenutku, a to će teže prožvakati birači SDP-a nego HDZ-a. HDZ-ovim biračima se sve može objasniti vlašću, a ovi drugi bi ponekad i ideale“, kaže Jasmina Popović.

Izbori 5. srpnja biti će deseti po redu višestranački izbori u Hrvatskoj, odnosno deveti od raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) i proglašenja hrvatske nezavisnosti.

Bira se 151 zastupnik u 12 izbornih jedinica – po 14 zastupnika u 10 teritorijalnih izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri zastupnika u 11. izbornoj jedinici za hrvatske građane bez prebivališta u Hrvatskoj (tzv. „dijaspora“) i osam zastupnika manjina u 12. izbornoj jedinici.

Popis birača zaključuje se pred izbore, a bit će ih približan broju birača na posljednjim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj održanim krajem 2019. i početkom 2020. godine - 3.854.747.

XS
SM
MD
LG