„Ovaj je slučaj jako važan, jer je svjedočanstva i dokaze o nasilju hrvatske policije nad migrantima doveo u fokus interesa hrvatske javnosti i na taj način spriječio dalja zataškavanja“, ocijenila je Sara Kekuš iz zagrebačkog Centra za mirovne studije, u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE).
Kako je navedeno iz MUP-a, tri interventna policajca iz Istre, koji su dodijeljeni na ispomoć karlovačkoj policiji i koji su snimljeni pri zlostavljanju migranta su suspendirani. Na snimcima se čuju jauci i udarci, nakon čega se vide policajci koji, koristeći palice, nasilno prisiljavaju migrante i izbjeglice da se vrate nazad u BiH, gazeći preko rijeke koja tu državu dijeli od Hrvatske.
„To (suspenzija) nije dovoljno“, kaže Sara Kekuš.
„Kao što vidimo iz ovog slučaja, sve dostupne informacije i dokazi upućuju na to da je apsolutno nemoguće da se radi o pojedinačnim i izoliranim slučajevima, upravo zbog toga što slušamo o tome punih pet godina. Zbog toga smatramo da je potrebna i neovisna istraga koja će ispitati umiješanost i odgovornost viših struktura unutar Ravnateljstva policije i Ministarstva unutarnjih poslova, zato što sankcioniranje počinitelja ovih kaznenih djela na najnižoj razini ne rješava problem“, navodi Kekuš.
Što se vidi na snimku?
Hrvatski mediji RTL i Novosti, uz više stranih medijskih kuća, objavili su 6. listopada video zapis o nasilju nad migrantima i izbjeglicama.
Video je snimljen u lipnju, za vrijeme osmomjesečnog novinarskog istraživanja u kojem je su RTL-ova i ekipa Novosti sudjelovali zajedno s kolegama iz istraživačke novinarske mreže Lighthouse Reports iz Nizozemske, švicarskog SRF Rundschaua, njemačkog ARD Studia Beč, ARD Monitora, francuskog Liberationa, nizozemskog Pointera i der Spiegela.
Istraživanje pod nazivom "Unmasking Europe's shadow armies" koje je imalo za cilj da dokaže ilegalna vraćanja izbjeglica i migranata sa granica zemalja EU, obuhvatilo je Balkan i Grčku, u kojoj je najavljena istraga.
Novinari Klaas van Dijken i Lamia Šabić kamerom su zabilježili ovaj događaj nedaleko mjesta Šturlić, oko 120 kilometara južno od Zagreba, na bosanskohercegovačkoj strani granice dvije države. Na slici se vidi više muškaraca sa kapama “fantomkama”, u uniformama bez oznaka i palicama, kakve imaju pripadnici interventne policije, kako udaraju migrante i izbjeglice.
Jedan od maskiranih se čuje da poslije udarca palicom viče za migrantom: „Go to Bosnia“.
Županijsko državno odvjetništvo u Karlovcu je zatražilo provođenje izvida zbog naznaka sumnje na kazneno djelo iz članka 104. Kaznenog zakona, odgovorila je na upit "Jutarnjeg lista", Vera Magdić-Bižanović, županijska državna odvjetnica u Karlovcu.
Riječ je o kaznenom djelu mučenja i drugog okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanje ili kažnjavanje.
Što su odgovorili iz policije?
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je u ponedjeljak, 11. listopada, kako nema novih informacija o slučaju, kako se provode izvidi, kao i da će rezultati biti dostavljeni premijeru Hrvatske Andreju Plenkoviću.
„Zapovijed je da se štiti državna granica u skladu sa zakonom. Ne može biti zapovijed koja nije u skladu sa zakonom. Dakle, sve će se znati“, kazao je Božinović novinarima.
On je izjavio i da se svaka informacija, anonimna ili potpisana, o navodnim nepravilnostima u radu policije provjerava.
“U ovom slučaju je data informacija o konkretnom mjestu i datumu, to je nešto što je najčešće nedostajalo u prijavama iz ranijeg razdoblja i vidjeli ste da je reakcija bila promptna i da postupci i izvidi u ovom trenutku traju", kazao je Božinović.
Reakcija po prvi put
Pritužbe na nasilje hrvatske policije prema migrantima i izbjeglicama traju pet godina, a ovo je prvi puta da su hrvatske vlasti potvrdile da je riječ o policajcima i suspendirale ih, zbog, kako je saopćeno, nanošenja ugleda službi.
Premijer Andrej Plenković je ranije kazao kako Božinović i dalje uživa njegovo povjerenje, ali i da će netko iz državne uprave snositi posljedice zbog ovog događaja.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović odmah je rekao da je slučaj „očito izoliran“ i da „ne vjeruje“ da je itko zapovijedio takvo postupanje. Ministar Božinović i ravnatelj policije Nikola Milina odbijaju svoju odgovornost, međutim pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter je pitanje odgovornosti postavila – šire.
„Ne govorimo samo o pitanju pojedinačne odgovornosti, nego, pravno gledano, važno je ovdje istaknuti da imamo pitanje odgovornosti države za postupanje svojih službenika. Dosadašnja istraga koju je provela policija nije učinkovita istraga sukladna pravnim standardima i zato je dobro da se u postupak uključilo i Državno odvjetništvo (DORH)", kazala je ona novinarima u Petrinji 9. listopada.
Traže se i ostavke
Jedan od policijskih sindikata, Sindikat policijskih službenika, zatražio je da ravnatelj policije Nikola Milina ponudi ostavku. U tom sindikatu, međutim, vjeruju da će traženje odgovornosti završiti vrlo nisko – na zapovjedniku policijske postaje Cetingrad, na oko stotinu kilometara južno od Zagreba, na čijem području se incident dogodio.
Da se u utvrđivanju odgovornosti ne stane samo na trojici policajaca traži i oporbeni lijevo-zeleni Možemo, ali ni iz vladajućeg HDZ-a (Hrvatska demokratska zajednica) to ne odbijaju.
Saborski Odbor za ljudska prava održat će u srijedu, 13. listopada, posebnu tematsku sjednicu na temu nezakonitih pusbackova migranata.
Problematični postovi
Međutim, ovaj slučaj otvorio je i druge dimenzije problema - odnos javnosti prema migrantima i izbjeglicama.
Bivša novinarka i bivša savjetnica bivše predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović Mirjana Hrga objavila je status na društvenim mrežama u obranu policajaca ulovljenih u nasilju nad izbjeglicama i migrantima, a onima koji takvo postupanje osuđuju poručila je da “migrante udome kod sebe kući”.
Također, kada je riječki nadbiskup Mate Uzinić na društvenim mrežama napisao da ga je kao čovjeka stid zbog ovog nasilja, doživio je teške kritike i uvrede na svoj račun.
Jedan od osnivača Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava i dugogodišnji aktivist Žarko Puhovski u izjavi za RSE osuđuje postupanje hrvatske policije, i dodaje:
“Još mnogo lošijom mi se čini činjenica da u Hrvatskoj, za razliku od većine drugih država, takav postupak policije ima jednu vrstu demokratske legitimnosti. Jer, po komentarima koji se mogu vidjeti na društvenim mrežama, a djelomično i u javnosti, velik dio hrvatskog pučanstva podržava takvo ponašanje. I to mi se čini da je zapravo najveći problem sada u Hrvatskoj”, zaključuje Puhovski.
Pet godina isti prigovori
Domaće i strane nevladine udruge, pučka pravobraniteljica, mediji i sami migranti i izbjeglice upozoravali su u niz navrata od 2016. godine naovamo na nasilno ponašanje hrvatske policije i “pushbackove” prvo u Srbiju, a posljednjih godina u Bosnu i Hercegovinu.
Hrvatska policija je redovito provodila interne istrage i u većini slučajeva odbacivala optužbe na svoj račun.
Sam Centar za mirovne studije je zbog takvih slučajeva sa svoje strane u 2020. godini podnio tri kaznene prijave protiv nepoznatih počinitelja, u neoznačenim odorama i sa kapama “fantomkama”. Ni jedan slučaj nije zatvoren.
Iz Ureda Pučke pravobraniteljice rečeno je na upit RSE kako do tada neće komentirati ovaj slučaj.
