Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Prvi zahtjev Crnoj Gori iz EU da prihvati migrante


Migranti na italijanskom brodu Dićoti u luci Katanija

Vlada Crne Gore se po prvi put suočava sa zahtjevom jedne zemlje Evropske unije (EU) da preuzme brigu o dijelu migranata.

Odluka Vlade o tome da li će na zahtjev Italije primiti jedan broj migranata koji se nalaze u toj zemlji, koji su danima bili zarobljeni na brodu italijanske obalske straže, neće biti donijeta ovih dana.

Kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rečeno iz vladine Službe za odnose s javnošću, prva naredna sjednica Vlade biće održana tek sljedećeg četvrtka, kada postoji mogućnost da to pitanje bude razmotreno.

Šef vladine Službe za odnose sa javnošću Srđan Kusovac je rekao u srijedu agenciji MINA da je Ambasada Italije kontaktirala Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore o mogućem prihvatu dijela migranata sa broda Dićoti (Diciotti), te naveo da se "crnogorske vlasti još nijesu odredile prema tom zahtjevu i on je u proceduri".

Ovo je prvi zahtjev jedne zemlje EU, konkretno Italije, prema Crnoj Gori, da zemlja preuzme brigu o jednom broj migranata, od ukupno njih 140.

Migranti, uglavnom iz Eritreje su bili zarobljeni u luci Katanija jer im italijanska vlada nije dozvolila da se iskrcaju dok druge zemlje EU ne pristanu da preuzmu dio njih. Potom su mediji objavili da su Albanija i Irska, te Katolička crkva u Italiji dogovorili prihvat ove grupe migranata, a da zvanični Rim nije dobio odgovor iz Crne Gore.

"Generalno Crna Gora sa ovim trenutnim statusom koji ima, nema obavezu kao država da prihvati te migrante", pojašnjava za RSE šefica Međunarodne organizacije za migracije za Crnu Goru (IOM) Dušica Živković.

Dušica Živković ističe da je pozitivna praksa da Crna Gora pokaže humanost i pruži utočište kada je nekome potrebno, "ali u ovom trenutku i u trendu koji je trenutno u regionu, smatram da i prihvatanje tih migranata ne bi značilo će ti ljudi ostati u Crnoj Gori".

"Činjenica je da se oni ne zadržavaju u Crnoj Gori i ono što bi se desilo je da ih mi prihvatimo a da oni poslije nalaze druge krijumčarske puteve da napuste Crnu Goru i odu dalje. I ja sam zato bila pomalo zatečena kada sam vidjela da postoji takav zahtjev i zaista ne znam koliko bi to uticalo da mi prihvatimo i preuzmemo 20 ili 30 migranata. Čak mislim da i tih 20 koji su prihvaćeni od strane Albanije, da će u jednom trenutku preći preko Crne Gore i nastaviti ka zemljama EU jer je praksa pokazala da oni nisu zainteresovani da ostanu u Crnoj Gori", riječi su Dušice Živković.

Osim dileme da li će se Crna Gora pridružiti zemljama koje će dijeliti brigu o migrantima koji morskim putem dolaze do luka na jugu Evrope, Crna Gora se suočava i sa potencijalnim pojačanim prelaskom migranata iz Albanije prema Crnoj Gori. Zbog toga su u ispomoć Graničnoj policiji poslati i pripadnici Vojske Crne Gore.

Vojislav Dragović, načelnik Odsjeka za nadzor državne granice Crne Gore, je nedavno za RSE govorio o stanju na tom dijelu državne teritorije.

"Na dnevnom nivou smo imali u prosjeku 20-30 migranata, do prije možda desetak dana. Ta cifra je sada smanjena na petnaestak na dnevnom nivou, čak i manje. Tako da cijenimo da naše zajedničke patrole daju svoj rezultat", kazao je Dragović.

Migranti uplovili u Herceg Novi
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:07 0:00

U Međunarodnoj organizaciji za migracije ne očekuju povećan priliv migranata preko teritorije Albanije.

Dušica Živković takođe kaže da je teško predvidjeti da li će na adresu Crne Gore ubuduće češće stizati zahtjevi o prijemu određenog broja migranata, koji se nađu na teritoriji zemalja EU.

"To je opet stvar politike i nešto što mi ne možemo da predvidimo. Iskrena da budem, za takve zahtjeve treba da se obezbijede svi uslovi. Znači, ne može neko da nametne neki zahtjev Crnoj Gori, ako ne postoje uslovi za zbrinjavanje tih ljudi", ističe šefica IOM-a za Crnu Goru.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG