Dostupni linkovi

Jače veze sa dijasporom značajne i za evrointegracije BiH


Vijeće ministara je tek nedavno usvojilo vlastitu strategiju prema bh. dijaspori.

Izvan Bosne i Hercegovine živi dva miliona njenih građana, ako se uz one koji su rođeni u ovoj zemlji pribroje i potomci. To BiH svrstava u red zemalja s najvećom stopom emigracije. Vijeće ministara je tek nedavno usvojilo vlastitu strategiju prema bh. dijaspori, tako da se po prvi put instutucionalno uređuje saradnja države i njene dijaspore. O detaljima te strategije za RSE govori Predrag Jović, zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH.

RSE: Gospodine Joviću, poznato je da veliki broj građana koji su rođeni u BiH ili su porijeklom iz BiH, živi praktično na svim stranama svijeta. Šta pokazuju precizni podaci kojim raspolaže Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice? Kolika je stopa emigracije?

Jović: Prema evidenciji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, u 51 zemlji svijeta živi 1,671.000 osoba rođenih u BiH, dok sa potomcima druge i treće generacije ovaj broj sigurno doseže i blizu dva miliona. Stopa migracije iz Bosne i Hercegovine u odnosu na broj stanovništva u zemlji iznosi 44,5 procenata, što BiH svrstava u red zemalja sa najvećim brojem iseljenika u odnosu na ukupan broj stanovništva.

RSE: U kojim zemljama svijeta živi najveći broj bh. iseljenika?

Jović: Najveći broj iseljeništva živi u susjednim zemljama, više od pola miliona, u Hrvatskoj i Srbiji. Što se tiče drugih zemalja, ne samo evropskih nego i drugih zemalja širom svijeta, u Njemačkoj ih ima oko 160.000, u Austriji 150.000, u SAD-u oko 132.000, u Sloveniji oko 97.000, Švicarskoj i Švedskoj po 57.000. Veoma je bitno istaknuti da je većina njih stekla državljanstvo zemalja prijema. Prosjek starosti bh. iseljenika je 40 godina, većina ih posjeduje srednju stručnu spremu, dok visoku stručnu spremu ima 10-30 posto iseljenika. Svi su oni dobro integrirani u zemljama prijema, ekonomski su veoma aktivni, sa visokom stopom zaposlenosti i veoma stabilnim prihodima. Čak neki podaci u skandinavskim zemljama pokazuju da druga i treća generacija ljudi koji su porijeklom iz BiH imaju bolje poslove i veća finansijska primanja od domaćih ljudi koji tamo žive već stotinama godina.

RSE: Mnogo je primjera koji dokazuju da je većina bosanskohercegovačke dijaspore u državama u kojima živi dobro etablirana, u profesionalnom i ekonomskom smislu. Da li su na najbolji način mogućnosti koje ima bh. dijaspora iskorišteneza investiranje u razvoj?

Dijaspora ima značajne kapacitete u vidu snažnog uticaja u zemljama prijema: Predrag Jović
Dijaspora ima značajne kapacitete u vidu snažnog uticaja u zemljama prijema: Predrag Jović

Jović: Sigurno nisu iskorišteni potencijali dijaspore. Moram odmah na početku istaknuti da su oni sigurno najveći 'strani' ulagači u Bosni i Hercegovini. Svjedoci smo stabilnog priliva sredstava od strane našeg iseljeništva u vidu doznaka iz inostranstva, a koji su u prošlog godini iznosili gotovo dvije i po milijarde KM. Ono što je veoma zanimljivo jeste da su svi mislili da će iz godine u godinu, zbog druge i treće generacije, koja je možda više odvojena od matične zemlje, taj priliv da bude manji, međutim, on je iz godine u godinu sve veći i predstavlja otprilike 15 posto od ukupnog društvenog nacionalnog proizvoda naše zemlje i doprinosi očuvanju stabilnosti naše ekonomije. To su zvanične novčane dotacije koje posredstvom banaka dođu u Bosnu i Hercegovinu, te dvije i po milijarde, ali svjesni smo da to nije jedini način, da postoje i drugi načini kojima se značajna sredstva dodatno unose u našu zemlju, i finansijski što ostave. Čak neki smatraju da osim ove dvije i po milijarde koja zvanično dođe, nezvanično još toliko novca dođe u našu zemlju. Naša dijaspora je finansijski stabilna i ona ima mogućnosti da u saradnji, prvenstveno sa lokalnim zajednicama, bude uključena u ekonomski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta, što je sigurno u obostranom interesu, i naše zemlje i iseljenika, koji će dugoročno ostvariti dobit. Sa druge strane, upravo je to način kojim naše iseljeništvo jača vezu sa Bosnom i Hercegovinom, a time i mogućnosti povratka u BiH. Na dijasporu ne treba gledati samo kroz priliv novčanih sredstava. Oni imaju sigurno daleko veće intelektualne kulturne kapacitete u vidu snažnog uticaja, koji je veoma bitan za nas na uspostavljanju kontakata u zemljama prijema, a što je od izuzetnog značaja za Bosnu i Hercegovinu u smislu evropskih integracija i nekih budućih vremena.

RSE: Pripremljen je dokument 'Politika saradnje sa dijasporom BiH'. Šta su njegove ključne tačke? Kako vidite jačanje veza između matice zemlje i njene dijaspore?

Jović: Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, odnosno Savjet ministara, nedavno je usvojio politiku saradnje sa iseljeništvom, jedan veoma bitan dokument u čijoj izradi su učestvovale sve institucije u BiH, mislim na entitete, lokalne zajednice. Tim dokumentom se definiraju principi kojim će se rukovoditi sve institucije prilikom preduzimanja aktivnosti stvaranja uslova za saradnju sa iseljeništvom. Kao najvažnija karika u ovom procesu prepoznate su lokalne zajednice. Želimo ojačati postojeće kapacitete u lokalnim samoupravama, na kojem nivou se upravo ostvaruje najveća saradnja sa našim iseljeništvom. Mi smo već imali neke pilot projekte sa pet, šest lokalnih zajednica, koji su počeli prije dvije, tri godine. Otvaranje kancelarija za saradnju sa dijasporom u lokalnim zajednicama rezultiralo je da ljudi porijeklom iz tih lokalnih zajednica već dolaze, da su otvorili već neke pogone, otvaraju radna mjesta, što je veoma značajno. Odmah nakon usvajanja ove politike, brojne lokalne zajednice su nam javile i potvrdile da su imenovale kontakt osobe i otvorile neke odjele za saradnju sa iseljeništvom. Mi smo već odabrali sljedećih petnaest lokalnih zajednica koje će učestvovati u ovom projektu. Odabrane su isključivo lokalne zajednice koje imaju najveći broj ljudi koji živi van Bosne i Hercegovine. Sve ovo ostvarujemo zahvaljujući višemilionskom projektu Vlade Švajcarske, koja je započela i na realizaciji aktivnosti iz dokumenata politike i kroz ovu politiku će biti uspostavljena predstavnička tijela dijaspore u Njemačkoj i Austriji, kao i interaktivni web portal za bolju komunikaciju sa iseljeništvom. Takođe, zahvaljujući ovom projektu, biće mapirani potencijali iseljeništva u deset zemalja prijema, znači, gdje živi najviše ljudi koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine – to su Austrija, Švajcarska, Njemačka, SAD, Australija, Hrvatska, Srbija, Švedska, Italija i Holandija. Na kraju ćemo imati veoma jasnu sliku našeg iseljeništva u pomenutim zemljama, kao i njihovu bolju organiziranost i spremnost za saradnju sa institucijama na svim nivoima Bosne i Hercegovine. Ova politika će nam puno doprinijeti, a mislim i ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine, što je, na kraju, i jedna od najbitnijih stvari zbog čega smo usvojili ovu politiku sa iseljeništvom.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG