Prije nego što je ogromna brana na rijeci Dnjepar probijena u onome što Ukrajina tvrdi da je čin sabotaže ruskih snaga, rezervoar Kahovka bio je velik i širok, dosezao je dubinu do 26 metara – vodena površina toliko velika da su je ljudi koji su živjeli na njenim obalama ponekad nazivali "morem".
Probijanje u junu 2023., oko 16 mjeseci nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, uzrokovalo je nagli pad nivoa vode i isušilo veći dio rezervoara, koji je dio Dnjepra i linije fronta u ratu, otkrivajući njegovo korito na mnogim mjestima i ostavljajući ga prekrivenim plitkom vodom na drugim.
Nizvodno od uništene brane, probijanje je izazvalo katastrofalne poplave. Uzvodno, naglo su otkriveni ostaci prošlosti – lobanja u nacističkoj kacigi, čamac za koji se vjeruje da je star 500 godina – i nastala je bujna vegetacija na tlu koje je decenijama ili duže bilo pod vodom.
Sada, kako navodi ukrajinska vojska, ruske snage koriste sve gušći prirodni pokrov – brzo rastuće drveće, zapetljane grmove i visoke trske – kako bi pokušale napredovati na teritorij pod kontrolom Ukrajine južno od Zaporožja, šestog najvećeg grada u zemlji i glavnog grada jedne od pet regija za koje Rusija neutemeljeno tvrdi da su njene.
Prirodni zaklon
"U području naselja Primorske, okupatori pokušavaju prodrijeti na naš bok preko bivšeg Kahovka rezervoara, gdje ima bujne vegetacije i trske visoke nekoliko metara", navodi se u saopštenju Južnih odbrambenih snaga Ukrajine od 6. novembra. Dodali su da ukrajinski vojnici "uništavaju njihove pokušaje".
Primorske se nalazi na zapadnoj obali bivšeg rezervoara, oko 30 kilometara jugoistočno od centra Zaporožja.
Dva dana ranije, ukrajinska vojna obavještajna služba (HUR) izvijestila je da su specijalne jedinice "otkrile i eliminisale" neodređen broj ruskih vojnika u blizini grupe bivših ostrva oko 7 kilometara od obale. Naveli su da se sukob dogodio u "sivoj zoni" – terminu koji označava područja gdje je linija fronta nejasna.
Na obraslom koritu rezervoara, otkrivanje neprijateljskog kretanja može biti teško.
"Šikare i složen teren na koritu, poput jaruga i nasipa, pružaju prirodni zaklon, što otežava vizuelno posmatranje i upotrebu dronova za nadzor cijelog područja. Ruske trupe prilično aktivno koriste promjene u pejzažu za izviđačke i sabotažne operacije", rekao je Serhij Bratčuk, portparol Ukrajinske dobrovoljačke armije.
"Njihova taktika je prvenstveno korištenje korita za zaobilaženje položaja. U 'sivim zonama' redovno dolazi do borbenih sukoba i artiljerijskog granatiranja na ostrvima i obalnim područjima, koja su sada postala pristupačnija", dodao je, naglasivši da "obe strane aktivno miniraju isušena područja, što stvara dodatne opasnosti".
Strateški značaj
Ruske snage su se okrenule koritu rezervoara nakon što nisu uspjele da se probiju prema Zaporožju duž rute dalje na istok, rekao je Oleh Tjahnjibok, komandant bataljona 128. zasebne teške mehanizovane brigade Ukrajine, za RSE u augustu. Opisivao je situaciju kod Kamjanskog, koje se nalazi južno od Primorskog, na rubu rezervoara i pod kontrolom ruskih snaga.
"Za [Ruse] ovo područje je važno čak i strateški, jer je to najkraća ruta do Zaporožja. Pokušali su doći do Zaporožja preko Orekhiva – nisu uspjeli. Naše trupe su ih zaustavile", rekao je Tjahnjibok. "Shodno tome, nagomilali su ozbiljnu količinu snaga u pravcu Kamjanskog i sada pokušavaju probiti liniju."
Ruske snage "ponekad uspijevaju puzati vrlo efikasno, neprimjetno, posebno kroz područje koje je nekada bilo Kahovka rezervoar, a sada se zapravo pretvorilo u neprohodne šikare", dodao je.
Dok gusta vegetacija štiti vojnike od pogleda protivničkih snaga na tlu, "ništa vas ne može sakriti od dronova", rekao je Vladislav Vološin, portparol Južnih odbrambenih snaga Ukrajine, u video snimku iz novembra na kojem stoji usred trske koja ga nadvisuje, s višim, ali rijetko olistalim krošnjama iznad.
Bujna vegetacija može otežati kretanje vojnicima s obje strane, sugerisao je Mihajlo Mulenko, vršilac dužnosti šefa sektora zaštite prirode Nacionalnog rezervata Hortica, koji se nalazi na zelenom riječnom ostrvu sjeverno od rezervoara.
"Ako uđete u ove šikare – vrbe, topole – čovjek postaje vrlo dezorijentisan, jer je šuma zapravo veoma gusta i teško je zamisliti strane svijeta", rekao je za RSE. "A ako se uđe duboko u ovu vegetaciju, gubi se osjećaj kuda idete i vrlo je teško orijentisati se."
Iako je teško provjeriti izjave ruskih i ukrajinskih vlasti o razvoju situacije na bojištu, Roman Pohorilij, suosnivač grupe DeepState, analitičkog tima otvorenih izvora povezanog s ukrajinskom vojskom, sugerisao je da ruske snage nisu ostvarile značajan napredak na koritu rezervoara.
"Pokušavaju se provući, ali nisu baš uspješni", rekao je Pohorilij, dodavši da korito rezervoara "nije njihova glavna ruta prema Primorskom".
"Shodno tome, nemoguće je reći da ovaj sektor predstavlja ogromnu prijetnju. To je normalan sektor gdje su pokušavali i gdje pokušavaju, ali ne uspijevaju – napreduju više kroz Plavni", dodao je, misleći na naselje koje se nalazi između Primorskog i Kamjanskog.
Prijetnja koja 'postoji svuda'
Ipak, slične opasnosti postoje i dalje jugozapadno, prema Bratčuku.
"Potencijalno ranjiva su područja uz obalu u regijama Herson i Mikolajiv, gdje su [Dnjepar] i njegove poplavne ravnice također pretrpjele značajne promjene. Mogućnost skrivenog prelaska vodenih tokova i korištenja složenog terena povećava rizike od neprijateljskog prodora u pozadinske zone", rekao je.
"Ukrajinske vojne jedinice stalno provode čišćenje ovih 'sivih zona' i ostrva kako bi minimizirale takve prijetnje."
Pohorilij je rekao da prijetnja ruskog napredovanja "postoji svuda, u bilo kojem trenutku" duž više od 1.000 kilometara duge linije fronta, koja se proteže od sjeveroistoka preko Donbasa pa sve do delte Dnjepra u regiji Herson.
"Potrebno je pratiti ovo i reagovati u skladu s tim: znati da se mogu provući i pripremiti se da ih odbijemo – ili ne učiniti ništa i ne uspjeti odbraniti" zemlju, rekao je.
Ruske snage drže značajan dio regije Zaporožje i pokušavaju se probiti prema zapadu i sjeveru, ka regionalnom glavnom gradu, koji je česta meta ruskih zračnih napada. Napad vođenim bombama teško je oštetio stambene zgrade i povrijedio najmanje 26 osoba u gradu i okolnim područjima, saopštile su regionalne vlasti.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je u septembru 2022. godine bez osnova proglasio da su ukrajinske regije Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson ruske, te je obećao da će Rusija silom preuzeti teritoriju koju smatra svojom ako to ne uspije postići putem diplomatije.
Priredila Elvisa Tatlić