Političke nesuglasice, blokada i zastoj na evropskom putu. Ovo su glavna obilježja bosanskohercegovačke političke scene tokom 2025. godine.
Jedan od razloga je raspad koalicije na nivou države, zbog čega su sjednice Vijeća ministara BiH vrlo često otkazivane, a na sjednicama parlamenta nisu usvajani zakoni refomskog karaktera.
Paraliza vlasti je dovela i do višemjesečnog zastoja na evropskom putu.
Evropska komisija je krajem godine odobrila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, ključni korak za dobijanje 976,6 miliona eura iz okvira Instrumenta EU za reforme i rast, dokument oko koga u BiH nije bilo dogovora skoro dvije godine.
Status kandidata za EU, BiH je dobila u decembru 2022, te su pregovori o članstvu odobreni u martu 2024. godine.
No, pregovori i dalje nisu počeli, jer uslovi koji je zemlja dobila u preporuci Evropske komisije - imenovanje glavnog pregovarača, te usvajanje zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, do danas nisu ispunjeni.
Bez toga, kako su izričito naglasili više puta iz Evropske unije, Bosna i Hercegovina neće moći računati na pristupne pregovore sa EU.
Uz sve to, 2025. godina prošla je i sa učestalim međunarodnim upozorenjima o izloženosti zemlje ruskom i rastućem kineskom uticaju.
Šta se dešavalo na političkom planu?
Već u januaru se raspala koalicija na državnom nivou koju su činili Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i stranke Trojke okupljene oko Socijaldemokratske partije (SDP, Narod i Pravda, te Naša stranka).
Bio je to rezultat višemjesečnog nagomilavanja političkih sukoba i blokada.
SNSD je kao odgovor na poništavanje neustavnih entitetskih zakona o državnoj imovini blokirao, paralizirao ili osporavao rad državnih institucija, uključujući rad krivičnog Suda BiH i državne policijske agencije SIPA-e.
Posebna meta vlasti u RS bio je Ustavni sud BiH nakon odluka kojima je spriječio pokušaj neustavnog prenosa nadležnosti ili državne imovine na ovaj entitet.
Entitetska vlast je početkom godine pokušala uvesti i registar "stranih agenata" po uzoru na Rusiju i kriminalizovala je klevetu, ugrožavajući time slobodu izražavanja i udruživanja.
Kako su radile institucije BiH?
Poslanici SNSD-a vrlo često su bojkotovali ili glasali protiv prijedloga zakona.
Dodatne tenzije izazvala je smjena kadrova ove stranke iz rukovodstva državnog parlamenta, kao i pokušaji dogovora stranaka iz Federacije BiH sa opozicijom iz RS o prekompoziciji vlasti.
Paralelno, HDZ BiH insistirao je na izmjenama Izbornog zakona radi osiguranja "legitimnog predstavljanja Hrvata".
Presuda Miloradu Dodiku i eskalacija krize
Sud BiH je osudio Milorada Dodika u februaru na zatvorsku kaznu i višegodišnju zabranu političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Sudski proces protiv Dodika je počeo nakon što je on u julu 2023. godine potpisao ukaz kojim su na snagu stupila dva zakona, usvojena prethodno u entitetskom parlamentu.
Radi se o zakonskim aktima kojima se odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i Ustavnog suda BiH ne primjenjuju na području RS.
Entitetske vlasti su nakon presude donijele nove zakone kojima se pokušalo onemogućiti djelovanje državnih pravosudnih institucija i bezbjednosnih agencija na teritoriji entiteta.
Uslijedile su istrage Tužilaštva BiH zbog sumnje na napad na ustavni poredak, a Sud BiH je u tom periodu izdao i potjernice za Dodikom, tadašnjim predsjednikom RS.
Na potjernici su bili i Nenad Stevandić, predsjednik entitetskog parlamenta, te Radovan Višković, tadašnji predsjednik Vlade RS, zbog neodazivanja na pozive pravosudnih organa i opstrukcije istraga.
Sva trojica su, iako na potjernici, u više navrata prelazili državnu granicu, a nikada zvanično nije odgovoreno na koji način su to radili.
Međunarodni pritisci i deeskalacija
U oktobru su Sjedinjene Američke Države ukinule sankcije Miloradu Dodiku i još 48 osoba iz njegovog bliskog porodičnog, političkog i privrednog okruženja.
Nakon toga, svi zakoni doneseni u RS, a koji su bili neustavni, su povučeni.
Inače, Dodiku je polovinom avgusta i zvanično oduzet mandat na funkciji predsjednika RS, a kaznu od godinu dana zatvora je otkupio za oko 16 hiljada evra.
U novembru su održani i prijevremeni izbori za novog predsjednika RS, ali je Centralna izborna komisija poništila rezultate glasanja zbog izbornih malverzacija na više od 160 biračkih mjesta. Na ovim lokacijama bi trebali biti održani ponovljeni izbori.
Evropski put u zastoju i na kraju godine
BiH je propustila sve šanse da u toku 2025. godine bude otvoren proces pristupnih pregovora.
Krajem septembra, jedva je pronađen kompromis da Savjet ministara Bosne i Hercegovine usvoji Reformsku agendu koja je jedan od preduslova da BiH dobije sredstva iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan.
Time neće biti izgubljeno dodatnih oko 100 miliona evra iz fonda koji je za BiH prvobitno iznosio blizu milijardu evra.
Prethodno je BiH izgubila 108 miliona evra u julu, jer nije ispunila rokove za donošenje reformske agende, a taj novac je preusmjeren drugim državama u regiji.
Vlasti u BiH nisu mogle da se dogovore o planu reformi gotovo dvije godine, jer se entiteti i kantoni spore oko nadležnosti, zakona i reformi u više sektora, poput obrazovanja, socijalne politike i tržište rada.
Do sada nisu usvojeni ni zakoni koje je Evropska komisija označila kao uslov za otvaranje pregovaračkih poglavlja.
Nije imenovan ni glavni pregovarač niti uspostavljena funkcionalna pregovaračka struktura.
BiH se nije uskladila ni sa vanjskom politikom EU, što, između ostalog, znači i sankcije BiH prema Rusiji, kojima se protive predstavnici RS, te uvođenje viza za državljane Turske ili arapskih zemalja, čemu se protive vladajući iz Federacije BiH.
EU traži i brisanje ustavne etničko-teritorijalne diskriminacije kod izbora članova Predsjedništva BiH, reformu državnog krivičnog Suda BiH i Ustavnog suda BiH.
Brisel insistira i na funkcionalnijim državnim institucijama. To podrazumijeva i popunjavanje Ustavnog suda BiH kojem godinama nedostaju dva suca iz Republike Srpske, a koje entitetske vlasti ne žele ni predložiti.
Sve su to ključni elementi bez kojih, poručuju iz EU, nema nastavka pregovora.
Izborna 2026. godina
U Bosni i Hercegovini bi u oktobru 2026. trebali da se održe opšti izbori.
Kako ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa politički analitičar Adnan Huskić, izborna, 2026. godina se događa "u složenom međunarodnom okruženju".
On zaključuje kako bi i izbori 2026. godine, mogli donijeti i promjene, što bi moglo uticati i na smanjenje "konfliktnog narativa" u zemlji.
Inače, za taj izborni proces se očekuje da će, prvi put u istoriji zemlje, biti proveden uz pomoć naprednih tehnologija, poput biometrijske identifikacije birača i optičkog skeniranja glasačkih listića.