Piše: Golnaz Esfandiari | Priredila: Una Čilić
Suočeni sa širenjem pandemije korona virusa Iranci pokušavaju da pomognu onima koji su najviše pogođeni virusom, dok se zemlja bori sa bolešću koja je odnijela gotovo 1.300 života i zarazila 18.000 ljudi širom zemlje.
Prema podacima američkog Johns Hopkins univerziteta, broj zaraženih korona virusom širom svijeta veći je od 240.000 oboljelih. Preminulo je više od 10.000 ljudi. Pored Kine sa preko 80.000 oboljelih i Italije sa 40.000, Iran je među najpogođenijim zemljama sa 18 oboljelih i 1.284 preminule osobe.
Doktori, medicinske sestre, slavne osobe i drugi objavljuju videa i poruke na internetu u kojima sugrađanima poručuju da ostanu kod kuće, dok volonteri šiju maske, dezinfikuju javna mjesta i izrađuju pakete pomoći koji uključuju medicinski alkohol i maske za siromašne porodice.
Privatni sektor se također udružio sa koalicijom privatnih kompanija koje otvaraju kliniku u glavnom gradu Teherana i doniraju zaštitnu opremu opterećenim bolnicama koje se suočavaju sa nedostatkom materijala zbog pandemije koja odnijela živote mnogih zdravstvenih radnika.
Jedan od poduzetnika uključen u pomaganje rekao je za Radio Slobodna Evropa da brojni osjećaju kao da moraju uzeti stvari u svoje ruke jer "vlada nema novca zbog sankcija."
"Time što pomažemo zdravstveni sistem i zdravstvene radnike, pomažemo sami sebi", rekao je jedan od anonimnih sagovornika.
Poslije Kine i Italije, Iran ima najveći broj zaraženih i preminulih no bilo koja druga država na svijetu.
Pandemija dolazi uslijed raširenog javnog nepovjerenja u iranske lidere i kritika zbog njihovog prvobitnog zakašnjelog odgovora i neuspjeha da u karantin stave sveti šiitski grad Qom u kojem su 19. februara prijavljena prva dva slučaja virusa.
Vjeruje se da se virus proširio iz grada Qoma u trideset i jednu provinciju.
Iranske vlasti nisu nametnule obavezne obustave rada ni u jednom gradu kao što to čine druge zemlje, ali su pozvali Irance da ostanu kod kuće, dok su u isto vrijeme su zatvorili škole, sveučilišta i turistička mjesta kao i otkazali javne događaje.
Molitve petkom su obustavljene u cijeloj zemlji, a nedavno su vlasti također zatvorile i svetišta u velikom broju gradova, uključujući i Qom.
Teheran, koji se suočava sa strogim američkim sankcijama koje su onesposobile ekonomiju i umanjile naftne prihode teško se nosi sa krizom.
Prvi put u posljednjih 60 godina, Iran je zatražio zajam od MMF-a u vrijednosti od pet milijardi američkih dolara kako bi im pomogli u borbi protiv korona virusa.
Usred rasprostranjenih optužbi za nesposobnost, iranski dužnosnici rekli su da sankcije ozbiljno ometaju sposobnost Teherana da odgovori na krizu, te su pozvali na njihovo uklanjanje iz humanitarnih razloga.
No, američka administracija koja je početkom ove sedmice najavila nova ograničenja protiv Irana, nije pokazala znakove da je spremna na ukidanje sankcija.
Gradonačelnik Teherana Piruz Hanachi rekao je 17. marta da iranska ekonomija neće biti u mogućnosti da podnese trošak provođenja karantina i gubitak prihoda koji bi izazvali.
"U normalnoj situaciji i dobroj ekonomiji, mi bismo mogli nametnuti karantin", rekao je Hanachi, prenosi Eghtesadonline.com.
"Ali ono što slijedi, poput pružanja potrebne robe ili nadoknade ekonomskih gubitaka širom Irana, nije moguće, tako da se potpuno zatvaranje ne može sprovesti", dodao je.
Sa druge strane Iranci rade ono što mogu kako bi pomogli jedni drugima.
Žena iz Teherana koja siromašnima dostavlja maske i medicinski alkohol kaže kako svi moraju uraditi svoj dio. "Na primjer, moja majka koja je starija, nazvala je porodicu i prijatelje i zamolila ih da ostanu kod kuće, dok ja pomažem na druge načine. To je poput perioda u ratu 1980.-88, ali sada moramo odbraniti našu zemlju i svoje najmilije od nevidljivog neprijatelja".
Na društvenim mrežama ljudi objavljuju slike koje prikazuju dobročinstva, uključujući dezinfekciju ulica, bankomata, kao i podjelu maski i sapuna djeci koja žive na ulicama i donaciju prehrambenih paketa siromašnim porodicama.
U provinciji Gilan ali i na drugim turističkim mjestima, neki od građana se kreću glavnim cestama sa znakovima a kojima stoje upozorenja kako bi zaustavili putnike koji ignorišu upozorenja vlasti da ostanu kod kuće.
Također studenti medicine i sestrinstva volontiraju kako bi pomogli prezaposlenom osoblju u bolnicama.
Brojni su također rekli da će donirati novac onima kojima je to potrebno, naročito onima koji su pogođeni pandemijom.
Jedan od poznatih iranskih poduzetnika Pedram Soltani na Twitteru je napisao da je praksa davanja novčanih poklona za perzijsku novu godinu sada neophodna, naročito onima koji se bore protiv pandemije.
"Nijedna godina nije bila gorka i ekonomski teška kao trenutna. Korona virus je oduzeo posljednju šansu onima koji se nadaju da će zaraditi novac na Norouzu (Perzijskoj novoj godini)", rekao je Soltani.
"Trebali bismo se osvrnuti oko sebe. Ove godine davanje više nije tradicija, to je društvena odgovornost", rekao je Soltani, bivši potpredsjednik iranske Privredne komore.
Facebook Forum