Kako Sjedinjene Države i Izrael vode rat protiv Irana, Teheran proširuje područje sukoba i povećava troškove za Washington u nastojanju da osigura eventualni prekid vatre, kažu stručnjaci.
Iran je od 28. februara ispalio stotine raketa i dronova na američke vojne baze, kao i na ključne energetske i komercijalne lokacije u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kuvajtu, Bahreinu i Kataru- sve bliskim američkim saveznicima.
"Cilj je da se povećaju troškovi za Sjedinjene Države, i direktno i indirektno, kako bi se Washington uvjerio da ne može uspjeti u ovom ratu", rekao je za RSE Hamidreza Azizi, saradnik Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove.
"Teheran želi pokazati da je ovo rat koji Sjedinjene Države ne mogu dobiti i da ga zbog toga moraju okončati što je prije moguće."
Od signaliziranja do opstanka
Radio Slobodna Evropa na Telegramu
Registrujte se i budite u toku uz sadržaje Radija Slobodna Evropa na Telegramu!
Klikom ovde dobijate brze, pouzdane i relevantne informacije o najvažnijim dešavanjima o kojima svakodnevno izveštavamo.
Iran je ranije gađao američke vojne baze i komercijalne interese u regionu tokom prethodnih talasa sukoba, uključujući i tokom 12-dnevnog rata Teherana s Izraelom i Sjedinjenim Državama u junu 2025., ali su ti potezi uglavnom bili simbolični i pažljivo isplanirani.
Sadašnja iranska vojna pozicija, kažu stručnjaci, suštinski je drugačija nakon što su vrhovni lider ajatolah Ali Hamnei i nekoliko ključnih sigurnosnih zvaničnika ubijeni u izraelskim zračnim napadima 28. februara.
"Čini se da Iran računa na osjetljivost američke administracije, i njenih saveznika širom svijeta, na rast cijena energije", rekao je Azizi. "Ovo nije samo pitanje regionalnog pritiska. Riječ je o dodavanju tereta već krhkom globalnom tržištu koje se još oporavlja od posljedica rata u Ukrajini."
Oko petine svjetske nafte prolazi kroz Hormuški moreuz, uski prolaz koji povezuje Perzijski zaliv s otvorenim morem. Iran je ranije razmatrao zatvaranje tog prolaza, potez koji bi ozbiljno poremetio globalne tokove nafte.
Govoreći za televiziju Al Jazeera, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi priznao je 1. marta da njihove arapske susjede "nije oduševilo" ponašanje Irana, ali ih je pozvao da "shvate" da su Sjedinjene Države i Izrael ti koji su započeli rat.
"Oni [države Zaliva] ne bi trebale vršiti pritisak na nas da zaustavimo ovaj rat. Trebale bi vršiti pritisak na drugu stranu", rekao je.
Zasićenje i "kružeće" prijetnje
Na terenu, vojna realnost je iscrpljujuća.
Farzin Nadimi, stručnjak za odbranu pri Washingtonskom institutu, ističe da je Iran naučio iz prošlih grešaka, raspoređujući svoje najnaprednije sisteme, poput balističkih projektila Fattah‑1 i Kheibar Šekan, kako bi preopteretio sofisticirane, na Zapadu proizvedene sisteme protivzračne odbrane koje koriste američki saveznici u regionu.
"Cilj je osigurati da sistemi protivzračne odbrane i civili u skloništima budu pod stalnom napetošću", rekao je Nadimi za Radio Farda RSE‑a. On je naveo da Iran održava konstantan ritam ispaljivanja otprilike 25 balističkih projektila na sat, tempom osmišljenim da iscrpi zalihe presretača.
U samo nekoliko dana, iranski dronovi i rakete pogodili su veliku plinsku fabriku u Kataru, rafineriju nafte u Saudijskoj Arabiji, američku bazu u Kuvajtu i veliku zračnu luku u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, među ostalim metama.
Sjedinjene Države i Izrael, sa svoje strane, uzvratili su novim nivoom upornosti.
"Tankeri američkog ratnog zrakoplovstva pružaju neophodnu podršku koja omogućava izraelskim avionima da ostanu iznad ciljanih područja [u Iranu] duže vrijeme, ono što nazivamo 'zadržavanjem'", dodao je Nadimi. "Ako mogu zadržati te avione u zraku duže i s većim teretom naoružanja, mogu trajno izbaciti iranske lansere [raketa] iz upotrebe."
"Opstanak je u pitanju"
Za Washington, izazov je u tome može li intenzitet zračne kampanje slomiti Teheran prije nego što ekonomske posljedice slome odlučnost američkih saveznika.
Glavni gradovi država Zaliva, nekada otvoreni zagovornici obuzdavanja Irana, navodno postaju sve oprezniji jer se njihovi američki sistemi PVO, Patriot i Aegis, suočavaju s preopterećenjem.
Nadimi upozorava da "zasljepljivanje jednog od ovih 'očiju' [radara] može uticati na performanse cijele mreže protivraketne odbrane u regionu".
U konačnici, sukob je prevazišao tradicionalnu logiku analize troškova i koristi.
"Kada režimi procijene da je njihov opstanak ugrožen, mogu posegnuti za ekstremnim mjerama koje se ne uklapaju u uobičajene racionalne proračune", rekao je Azizi. "U egzistencijalnim situacijama, većina drugih razmatranja pada u drugi plan. Donošenje odluka svodi se na opstanak, i kroz tu prizmu treba razumjeti ovaj rat iscrpljivanja."