Američki ratni brodovi kreću se prema Iranu dok zvaničnici te zemlje brane brutalno gušenje protesta, koje Ujedinjeni narodi nazivaju najsmrtonosnijim obračunom Islamske republike s vlastitim narodom od revolucije 1979.
Usred višesedmičnog prekida interneta, nastavljaju pristizati informacije o razmjerima obračuna sa učesnicima demonstracija, koji su započeli protestima trgovaca u Teheranu, uslijed naglog porasta inflacije.
Iranska novinska agencija aktivista za ljudska prava (HRANA) navodi da je do 22. januara, nakon 26 dana nemira, potvrđeno 5.002 smrtnih slučajeva, uključujući smrt 201 pripadnika sigurnosnih snaga.
Također, navodi se da je više od 9.787 smrtnih slučajeva još pod istragom.
Mai Sato, izvjestiteljica Ujedinjenih naroda za ljudska prava u Iranu, izjavila je 22. januara da bi broj civila ubijenih u obračunu mogao premašiti i 20.000, prema izvještajima liječnika.
Tokom saslušanja o događajima u Iranu, Vijeće UN-a za ljudska prava izrazilo je 23. januara duboku zabrinutost zbog "neviđenih razmjera represije sigurnosnihsnaga nad učesnicima mirnih protesta".
Upozoreno je i na izvještaje o vansudskim smaknućima demonstranata, uključujući žene i djecu, te pretjeranu upotrebe sile koja je ubila i ranila hiljade ljudi.
Američki predsjednik Donald Trump kazao je 22. januara da Sjedinjene Države imaju "armadu" koja ide prema Iranu, ali da se nada da je neće morati upotrijebiti.
Ponovno je upozorio Teheran da ne ubija demonstrante ili ponovno pokreće nuklearni program.
"Imamo brodove koji idu u tom smjeru, za svaki slučaj. Radije ne bih vidio da se išta događa, ali ih vrlo pomno pratimo", rekao je Trump novinarima u Air Force One dok se vraćao u Washington sa Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Nosač aviona USS Abraham Lincoln i nekoliko razarača s navođenim raketama trebali bi navodno idućih dana stići na Bliski istok.
Američko Ministarstvo financija objavilo je 23. januara sankcije za devet brodova, nazivajući ih iranskom "flotom u sjeni", koja prevozi iransku naftu i naftne derivate pod embargom širom svijeta.
"Ministarstvo financija nastavit će pratiti desetke miliona dolara koje je režim ukrao i očajnički pokušava prebaciti u banke izvan Irana", kazao je ministar financija Scott Bessent.
Mohammad Javad Haj Ali Akbari, utjecajni vjerski zvaničnik koji predvodi molitve petkom u Teheranu, rekao je 23. januara da će Iran uzvratiti na sve američke napade, uključujući američka ulaganja u regiji.
To se dogodilo nakon što je Ali Abdollahi Aliabadi, načelnik iranskog centralnog štaba Khatam-al Anbiya, koji koordinira vojsku i Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC), rekao da bi svaki vojni napad označio sve američke baze u regiji "legitimnim metama".
Iranci su odsječeni od vanjskog svijeta od 8. januara, kada su vlasti nametnule gotovo potpuno gašenje interneta širom zemlje dok se gušenje protesta pojačavalo.
Još nije jasno kada će internet-usluge biti u potpunosti obnovljene, a stručnjaci upozoravaju da bi vlasti mogle prisiliti građane da koriste domaći "intranet", koji funkcioniše nezavisno od globalne mreže.
Organizacija za nadzor interneta NetBlocks saopćila je 23. januara da je potvrđena šira dostupnost aplikacija za razmjenu poruka unutar Irana, kao i da se povećava broj VPN veza koje se uspostavljaju iz zemlje.
"Međutim, pristup je i dalje strogo filtriran, a vidljiva međunarodna povezanost ostaje na niskom nivou, što ukazuje na konfiguraciju takozvanog ‘filternet plus’ sistema“, navodi se u saopćenju.