Sjedinjene Američke Države (SAD) saopštile su da su nedavni protesti širom Irana rezultat "lošeg upravljanja" režima, a ne stranog uticaja, kako tvrdi Teheran, dok broj poginulih i dalje raste usljed nasilnog gušenja najveće prijetnje Islamskoj Republici u posljednjih nekoliko godina.
U objavi na mreži X od 21. januara, USAbehFarsi, zvanična platforma američkog State Departmenta na perzijskom jeziku, navela je da su protesti, koji su započeli krajem prošlog mjeseca, bili "neizbježan ustanak iranskog naroda nakon godina represije".
Iranski zvaničnici, uključujući predsjednika Masuda Pezeshkijana, više puta su demonstrante nazivali "teroristima" i "izgrednicima", te veliki broj smrtnih slučajeva — za koji zvanični podaci još nisu objavljeni — pripisuju izraelskim operativcima.
"Pokušaj režima Islamske Republike da okrivi strane vlade i kriminalizuje demonstrante predstavlja smiješan pokušaj prepisivanja stvarnosti", navela je platforma USAbehFarsi.
"Poricanje i okrivljavanje drugih služe samo političkoj propagandi režima Islamske Republike i ne uvjeravaju nikoga drugog", dodaje se.
Protesti su započeli 28. decembra na pijacama u glavnom gradu Teheranu, kada su trgovci izrazili bijes zbog loših ekonomskih uslova, uključujući vrtoglavi rast inflacije i nagli pad vrijednosti valute.
Nemiri su se brzo proširili širom zemlje i prerasli u demonstracije protiv vlasti zbog pogoršanja životnog standarda i gušenja sloboda.
Američka organizacija za ljudska prava HRANA saopštila je da njen potvrđeni broj poginulih sada iznosi 4.519, dok se još 9.049 smrtnih slučajeva nalazi u fazi provjere. Najmanje 5.811 ljudi zadobilo je teške povrede tokom protesta, navodi se u izvještaju, dok je ukupan broj uhapšenih dostigao 26.314.
U međuvremenu, portparol Mreže za ljudska prava Kurdistana potvrdio je za Radio Fardu RSE-a da je ta organizacija primila izvještaje o seksualnom zlostavljanju demonstranata koje su pritvorile sigurnosne snage.
Iranske vlasti nastavljaju blokirati pristup internetu širom zemlje i obećale su da će ugušiti svaku dalju protestnu aktivnost, dok se, prema navodima, koriste snimci nadzornih kamera i društvene mreže kako bi se identifikovali i pritvorili učesnici nemira.
Stanovnici Teherana opisuju grad kao mjesto pod svojevrsnim vanrednim stanjem, s raspoređenim sigurnosnim snagama na ulicama i građanima koji se uglavnom zadržavaju u domovima. Mnoge prodavnice i restorani zatvaraju se u večernjim satima.
Navode da su vojnici, agenti u civilu i pripadnici paravojne jedinice Basij prisutni ne samo u centru grada već i u stambenim naseljima.
Slična sigurnosna raspoređivanja zabilježena su i u drugim dijelovima Irana, uključujući područja s većinskim kurdskim stanovništvom.
Dugotrajne tenzije između Washingtona i Teherana tokom ove krize približile su se tački ključanja.
Američki predsjednik Donald Trump u početku je upozorio da su Sjedinjene Američke Države "spremne za djelovanje" ako iranske sigurnosne snage budu ubijale demonstrante. Kasnije je zaprijetio "vrlo snažnim potezima" ukoliko Iran izvrši bilo kakva pogubljenja.
Trump je rekao da je na kraju lično odlučio da ne pokreće vojne napade na Iran, navodeći kao presudan faktor navodno otkazivanje stotina planiranih pogubljenja od strane Teherana.
Međutim, američka vojna sredstva i dalje se, prema svemu sudeći, upućuju na Bliski istok, što analitičari tumače kao znak da su određeni oblici udara na Iran i dalje mogući.
Suočen s prijetnjom američkih vojnih akcija, iranski general Abolfazl Shekarchi izjavio je za državne medije: "Zapalićemo njihov svijet i nećemo im ostaviti nijedno sigurno utočište u regionu."
Trump je na rastuće verbalne prijetnje odgovorio oštrim upozorenjem, rekavši u intervjuu za News Nation 20. januara da, ukoliko se "nešto desi", oni će ih— američka vojska — "zbrisati s lica Zemlje".
Priredila Elvisa Tatlić