Iran se sprema za potencijalni napad dok Sjedinjene Američke Države razmeštaju ključna vojne resurse, uključujući nosač aviona i dodatne bombardere, na Bliski istok.
Predsednik SAD Donald Tramp (Trump) zapretio je da će napasti Islamsku Republiku zbog krvavog gušenja antivladinih demonstracija. Ako Tramp odobri vojnu akciju, Teheran bi bio praktično nemoćan da zaustavi vazdušni napad, kažu stručnjaci.
Međutim, to ne znači da Iran ne može da uzvrati na američke vojne i komercijalne resurse u regionu, kažu stručnjaci, navodeći impozantni arsenal Teherana s naprednim balističkim i niskoletećim krstarećim raketa, kao i borbenim dronovima i dronovima kamikazama.
Tokom 12-dnevnog rata prošlog juna, Izrael je gađao iransku vojnu infrastrukturu, uključujući centre za proizvodnju raketa. Izraelski napad u kojem su gađani radari i ruski sistemi protivvazdušne odbrane S-300 takođe je oslabio sposobnost Irana, koji ima zastarele vazduhoplovne snage, da odbije vazdušne napade.
Ipak, Teheran je i dalje bio u stanju da ispali stotine balističkih raketa na Izrael. Desetine raketa, usmerenih uglavnom na vojne lokacije, probile su impozantnu izraelsku protivvazdušnu odbranu.
"Što se tiče čisto odbrambenih sposobnosti, Iran je praktično ogoljen", rekao je Majkl Horovic (Micheal Horowitz), nezavisni stručnjak za odbranu koji živi u Izraelu.
Međutim, Iran "i dalje ima veliki arsenal raketa kratkog i srednjeg dometa koje mogu lako da pogode američke baze na Bliskom istoku, kao i krstareće rakete i dronove koje bi verovatno koristio da pokuša da pogodi američke brodove", dodao je Horovic.
'Moćne' balističke rakete
Izrael je u junu napao lokacije oko Teherana, uključujući vojni kompleks Parčin, vojnu bazu Hodžir, raketni poligon Šahrud i fabriku u industrijskoj zoni Šamsabad.
Cilj udara bio je da se spreči proizvodnja balističkih raketa srednjeg dometa koje prete Izraelu i koje su "prilično moćne", rekao je Saša Bruhman (Sacha Bruchmann), vojni i bezbednosni analitičar u londonskom Međunarodnom institutu za strateške studije.
Mnoge balističke rakete srednjeg dometa su "na tečno gorivo i oslanjaju se na infrastrukturu za punjenje, snabdevanje gorivom i lansiranje", rekao je Bruhman. "Izraelci su iskoristili tu činjenicu da pronađu i unište mnoge lansere tokom rata."
Nije poznato koliko je iranskih lansera i dalje operativno.
Iran takođe poseduje balističke rakete kratkog dometa koje su "često na čvrsto gorivo, mnogo fleksibilnije i stoga teže za otkrivanje pre lansiranja", dodao je Bruhman, procenjujući da Teheran ima nekoliko hiljada tih raketa.
On je rekao je rakete kratkog dometa "predstavljaju stvarnu pretnju, posebno za manje zalivske zemlje" poput Katara i Bahreina, u kojima se nalaze američke baze i snage.
Pored oružja, jedno od najmoćnijih alata Irana je njegova sposobnost da poremeti promet nafte u Persijskom zalivu, regionu koji proizvodi oko 40 odsto svetske nafte, kažu stručnjaci.
Oko petine svetskih isporuka nafte prolazi kroz Ormuški moreuz, uski plovni put koji povezuje Persijski zaliv s otvorenim okeanom. Iran je ranije razmatrao zatvaranje te rute, što bi poremetilo globalne tokove nafte.
"Islamska Republika je odavno pripremila niz vojnih resursa namenjenih zatvaranju te ključne pomorske rute. To bi izazvalo ekonomski šok koji bi Iran mogao da iskoristi", rekao je Horovic.
SAD razmatraju vojne opcije
Tramp je zapretio vojnim udarima na Iran, pošto su vlasti ubile hiljade ljudi u gušenju masovnih protesta koji su izbili krajem decembra. Tramp je nedavno ustuknuo, iako nije isključio napad.
Tramp, prema izveštajima američkih medija, razmatra niz vojnih opcija. One uključuju udare na uglavnom simbolične ciljeve, udare s ciljem da se obezglavi režim usmerene na vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija i druge lidere, ili kontinuiranu kampanju bombardovanja.
Bilo koja američka vojna akcija protiv Irana nosi rizike, kažu stručnjaci, a čak i ograničen udar bi mogao da izazove odmazdu Teherana i pokrene sukob punih razmera koji bi mogao da uvuče ceo region.
Nije jasno da li je krajnji cilj moguće američke vojne akcije u Iranu promena režima, podsticanje prebega u oružanim snagama i političkoj eliti, ometanje sposobnosti bezbednosnih snaga da uguše ulične proteste ili dovođenje oslabljenog Teherana za pregovarački sto.
Sama američka vazdušna kampanja, bez kopnenog upada, ne bi dovela do promene režima, kažu stručnjaci. Kopnena invazija na Iran, najveću i najmnogoljudniju zemlju na Bliskom istoku, prema oceni mnogih vojnih stručnjaka, u startu nije opcija.
Dugotrajna američka vazdušna kampanja se smatra malo verovatnom, kažu stručnjaci, navodeći Trampovu navodnu želju za ograničenim i odlučnim napadom. Ali čak ni višemesečna ofanziva ne bi garantovala pad režima.
"Dugotrajna američka vazdušna kampanja mogla bi ozbiljno da degradira konvencionalnu iransku vojsku uništavanjem komandno-kontrolnih centara i fiksne infrastrukture, ali je malo verovatno da bi sama po sebi dovela do kolapsa iranskih bezbednosnih snaga, koje se mogu raspršiti, sakriti i preći na manje vidljivu unutrašnju represiju", rekao je Horovic.
"Vazduhoplovna moć može da kazni i parališe, ali bi joj bio potreban istovremeni politički slom na terenu, i obnavljanje protesta i podele unutar iranskog rukovodstva, da bi se zaista došlo do potpunog kolapsa iranskih bezbednosnih snaga ili režima", dodao je on.