U Iranu i dalje nema interneta, izveštaj pominje 30.000 ubijenih u protestima
U Iranu i dalje nema interneta, izveštaj pominje 30.000 ubijenih u protestima
Tela ljudi ubijenih tokom protesta u Iranu u centru za sudsku medicinu Kahrizak u Teheranu.
U Iranu i dalje nema interneta, dok se u izveštajima navodi da broj poginulih tokom protesta nastavlja da raste, uz jedan izveštaj koji govori da bi broj smrtnih slučajeva mogao biti veći od 30.000.
Organizacija zaštitu digitalna prava Netbloks (NetBlocks) saopštila je u nedelju da u Iranu nema interneta više od 400 sati, dodajući da povremena kratkotrajna vraćanja veze stvaraju lažan utisak šire normalizacije usluge. Dodala da oruža za zaobilaženje ograničenja, poput VPN-a, omogućavaju limitiranu internet komunikaciju.
Organizacije za ljudska prava navode da je prekid interneta otežao demonstrantima da se organizuju i ograničio protok informacija, čime je teško nezavisno proveriti broj žrtava.
Organizacija za ljudska prava HRANA sa sedištem u SAD, čije podatke RSE redovno navodi od početka nasilnog suzbijanja protesta u Iranu početkom ovog meseca, navodi da je njen potvrđeni broj žrtava sada 5.459, dok se za 17.031 slučaja još vodi istraga.
Izveštaj koji je objavio časopis Tajm (Time) navodi da bi broj žrtava u protestima u Iranu mogao da pređe 30.000, pozivajući se na dva visoka iranska zdravstvena zvaničnika s kojima je razgovarao.
Tajmov izveštaj objavljen u nedelju navodi da se većina smrtnih slučajeva dogodila tokom 8. i 9. januara, kada su vlasti najoštrije suzbijale proteste. Zbog intenzivne cenzure i dugotrajne blokade interneta, broj žrtava na protestima koji se navodi u izveštajima ne može se nezavisno proveriti.
Broj žrtava u Tajmovom izveštaju oštro protivreči zvaničnom broju od 3.117 koje je objavio Vrhovni savet za nacionalnu bezbednost Irana, ali je bliži međunarodnim procenama.
Oskrnavljene džamije i jeziva tišina u Teheranu nakon gušenja protesta
1/11Zgrada u Teheranu koja je zapaljena tokom najvećih protesta viđenih u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Fotografije objavljene 19. i 20. januara prikazuju posljedice masovnih protesta u Teheranu, koji su prethodnih sedmica zahvatili Iran, prije nego što ih je ugušio sigurnosni aparat te zemlje.
2/11Vatrogasno vozilo koje je zapaljeno tokom nemira izloženo je u Teheranu. Transparent na perzijskom jeziku postavljen oko vozila glasi: "Irane, o moja domovino."Masovni nemiri započeli su u Teheranu 28. decembra, usljed kolapsa vrijednosti iranske valute, uz istovremeni nagli rast inflacije.
Fotografije objavljene 19. i 20. januara prikazuju posljedice masovnih protesta u Teheranu, koji su prethodnih sedmica zahvatili Iran, prije nego što ih je ugušio sigurnosni aparat te zemlje.
3/11Izgorjela zgrada u centru Teherana.Američka organizacija za ljudska prava HRANA navodi da je tokom gušenja protesta širom Irana ubijeno više od 4.500 ljudi, dok su desetine hiljada osoba uhapšene.
Fotografije objavljene 19. i 20. januara prikazuju posljedice masovnih protesta u Teheranu, koji su prethodnih sedmica zahvatili Iran, prije nego što ih je ugušio sigurnosni aparat te zemlje.
4/11Zapaljena zgrada u Teheranu koja je bila povezana s bankom Ayandah, kompanijom koja je propala u oktobru usred optužbi za korupciju.Prema navodima nekih posmatrača, slom te banke doprinio je ekonomskoj krizi koja je dovela do izbijanja masovnih protesta.
Fotografije objavljene 19. i 20. januara prikazuju posljedice masovnih protesta u Teheranu, koji su prethodnih sedmica zahvatili Iran, prije nego što ih je ugušio sigurnosni aparat te zemlje.
5/11Zgrada državne poreske uprave u Teheranu koja je uništena u požaru tokom nemira.
Fotografije objavljene 19. i 20. januara prikazuju posljedice masovnih protesta u Teheranu, koji su prethodnih sedmica zahvatili Iran, prije nego što ih je ugušio sigurnosni aparat te zemlje.
6/11Dječaci se igraju na snijegu u jednom predgrađu Teherana 20. januara.Fotografije poput ove, koje su objavili fotografi s akreditacijom za rad u Iranu, naglašavaju povratak u normalan život nakon nasilja proteklih dana. Međutim, izvori su 17. januara za Radio Fardu (Iranski servis RSE) rekli da je Teheran praktično pod vanrednim stanjem, uz nasumična zaustavljanja građana i provjeru njihovih telefona zbog mogućih veza s protestima.
Fotografije objavljene 19. i 20. januara prikazuju posljedice masovnih protesta u Teheranu, koji su prethodnih sedmica zahvatili Iran, prije nego što ih je ugušio sigurnosni aparat te zemlje.
7/11Propagandni transparent s prikazom istorijskih lidera i američkog predsjednika Donalda Trumpa. Tekst na perzijskom jeziku glasi: "Domine padaju."
Fotografije objavljene 19. i 20. januara prikazuju posljedice masovnih protesta u Teheranu, koji su prethodnih sedmica zahvatili Iran, prije nego što ih je ugušio sigurnosni aparat te zemlje.
8/11Žene hodaju centralnim Trgom revolucije u Teheranu. Na transparentu u pozadini piše: "Iran je naša zemlja, njegova zastava je naš pogrebni pokrov."
Fotografije objavljene 19. i 20. januara prikazuju posljedice masovnih protesta u Teheranu, koji su prethodnih sedmica zahvatili Iran, prije nego što ih je ugušio sigurnosni aparat te zemlje.
9/11Unutrašnjost džamije Abuzar u Teheranu nakon što je bila meta napada tokom masovnih protesta.Džamija je bila mjesto pokušaja atentata na ajatolaha Alija Khameneija 1981. godine. Khamenei je u to vrijeme bio predsjednički kandidat, a danas vlada zemljom kao vrhovni vođa Irana.
Fotografije objavljene 19. i 20. januara prikazuju posljedice masovnih protesta u Teheranu, koji su prethodnih sedmica zahvatili Iran, prije nego što ih je ugušio sigurnosni aparat te zemlje.
10/11Unutrašnjost devastirane džamije Abuzar.Analitičari kažu da su napadi demonstranata na džamije dijelom posljedica toga što se mnoge takve vjerske građevine koriste kao centri za regrutaciju i obuku Basija, prorežimske paravojne snage.
Fotografije objavljene 19. i 20. januara prikazuju posljedice masovnih protesta u Teheranu, koji su prethodnih sedmica zahvatili Iran, prije nego što ih je ugušio sigurnosni aparat te zemlje.
11/11Džamija Al‑Rasul u Teheranu oštećena je u požaru tokom nemira.Neki navode da je još jedan razlog zbog kojeg su džamije bile na meti taj što se islamska ideologija nalazi u samom središtu aktuelne vlasti u Iranu. "Sve što režim radi — svaki izgovor ili objašnjenje — obavijeno je plaštom religije", napisao je jedan komentator.
Fotografije objavljene 19. i 20. januara prikazuju posljedice masovnih protesta u Teheranu, koji su prethodnih sedmica zahvatili Iran, prije nego što ih je ugušio sigurnosni aparat te zemlje.
Prethodni slajd
Naredni slajd
Ujedinjene nacije sugerišu znatno veće žrtve i Mai Sato, specijalna izvestiteljka UN za ljudska prava u Iranu, rekla je ranije ove nedelje da bi broj ubijenih civila mogao da pređe 20.000. Amnesti internešenel (Amnesty International) je naveo "neviđene razmere" ubijanja.
Pojavili su se i dodatni detalji o povredama zadobijenim tokom suzbijanja protesta.
Iranska poluzvanična novinska agencija ISNA izvestila je da je Kasem Fahraji, direktor teheranske bolnice Farabi, rekao da je 9. januara broj pacijenata s povredama oka izazvanim sačmom porastao na oko 1.000, u poređenju s oko 55 slučajeva u prethodnim danima. Skoro 200 povređenih je prebačeno u druge bolnice zbog ograničenih kapaciteta.
Marjam Sabagi, glavna medicinska sestra bolnice, rekla je da su svi kreveti popunjeni, a da su nosila pozajmljena iz druge ustanove, dok su pacijenti smešteni u hodnicima.
Ekonomske posledice blokade interneta takođe su produbljene.
Madžidreza Hariri, šef Iransko-kineske trgovinske komore, rekao je da je trgovcima dozvoljen pristup internetu samo na 20 minuta dnevno pod zvaničnim nadzorom, što je, kako je naveo, nedovoljno za poslovanje. Ali Hakim-Džavadi, šef Iranske organizacije za računarsku trgovinu, rekao je da blokada interneta izaziva dnevne gubitke od 20-30 biliona rijala, što je 18 do 28 miliona dolara po kursu na slobodnom tržištu.
Koordinacioni savet udruženja nastavnika objavio je imena više od 40 učenika za koje je naveo da su ubijeni tokom represije, pozivajući se na informacije koje je, kako je naveo, dobio iz pouzdanih izvora. Krovno telo nezavisnih sindikata nastavnika u Iranu navodi da će se lista postepeno ažurirati.
Nasilje je takođe izazvalo kritike visokog sunitskog sveštenika u Iranu. Molavi Abdolhamid Esmailzehi, vođa molitve petkom u Zahedanu, nazvao je ubistva "sistematskim masakrom".
"Ova tragedija je stvorila dubok i nepopravljiv jaz između naroda Irana i vladajućeg establišmenta", rekao je on.