Dostupni linkovi

Američki predsjednik Donald Trump u obraćanju Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku 22. septembra
Američki predsjednik Donald Trump u obraćanju Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku 22. septembra

Trump očekuje mirovni sporazum s Iranom nakon novembarskih izbora u SAD-u

  • Potpredsjednik SAD-a J.D. Vance izjavio je da Iran ne bi mogao napraviti nuklearno oružje ni sutra, ni za šest mjeseci, niti u roku od godinu dana, čak i kada bi to pokušao.
  • Američki ministar finansija Scott Bessent izjavio je da će od 23. septembra sve iranske aviokompanije biti prizemljene širom svijeta.
07:43 14.8.2026.

Iranu prijeti 'teški ekonomski kolaps' zbog rata

Svake nedelje, liste za kupovinu Iranaca postaju kraće kako inflacija raste, a kupovna moć opada.

"Kako stvari nestaju sa trpezarijskog stola, prvo nestaje voće, zatim mliječni proizvodi, pa sve što se smatra nebitnim", rekla je žena iz iranske prestonice Teherana u audio poruci poslatoj Radiju Farda RSE.

"Na kraju krajeva, sve što kupujemo su samo osnovne stvari, ali čak ni tada ništa nije pristupačno", dodala je žena, koja je govorila pod uslovom anonimnosti iz bezbjednosnih razloga.

Ona je među milionima Iranaca koji se bore sa ekonomskim posljedicama petomjesečnog rata Irana sa Sjedinjenim Državama i Izraelom.

15:33 13.8.2026.

SAD tvrde da je 59 brodova preusmjereno u okviru mjera blokade Irana

Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) saopštila je da su do 12. avgusta njene snage preusmjerile 59 komercijalnih brodova kao dio Vašingtonove pomorske blokade Irana.

U objavi na mreži X od 13. avgusta, CENTCOM je naveo da je onesposobio tri broda i ukrcao se na dva druga "kako bi se osiguralo potpuno poštovanje blokade".

Američki predsednik Donald Trump je 12. avgusta ponovio da Sjedinjene Države imaju "potpunu kontrolu" nad Ormuskim moreuzom i namjeravaju da ga "zadrže".

Iran, međutim, tvrdi da ima de facto kontrolu nad velikim dijelom strateškog plovnog puta i da Sjedinjene Države moraju da prihvate sve uslove Teherana za njegovo otvaranje, uključujući i dobijanje nadoknade od SAD za ratnu štetu.

13:29 13.8.2026.

Iran i Trump se sukobljavaju oko toga ko kontroliše Ormuski moreuz

Novi šef iranske paravojne snage Basidž kaže da je Ormuski moreuz pod kontrolom Irana, osporavajući tvrdnju Sjedinjenih Država da njihove snage kontrolišu usko prometno grlo.

Kriza u Ormuzu dovela je do smanjenja zaliha nafte i viših globalnih cijena energenata, jer je saobraćaj kroz uski moreuz zaustavljen nakon skoro šest mjeseci rata između Sjedinjenih Država i Irana.

Predsjednik SAD Donald TrUmp insistirao je da Amerika kontroliše moreuz. 12. avgusta je novinarima rekao da Iranci "nemaju kontrolu".

"Mi imamo potpunu kontrolu. Mi ga posjedujemo", rekao je.

Hosein Taeb, ozloglašeni bivši šef obavještajne organizacije Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC), čiji je povratak u centar iranske politike prošle nedelje doveo do toga da bude imenovan za šefa organizacije Basidž IRGC, osporio je Trumpovu izjavu.

"Ormuski moreuz je pod kontrolom i upravom Islamske Republike Iran, a zemlja nastavlja svoj put u apsolutnoj bezbjednosti", rekao je 13. avgusta tokom sastanka sa vjerskim vođama u gradu Komu.

Iran je zatvorio taj ključni plovni put, koristeći ga kao neophodnu kartu u pregovorima sa Vašingtonom o okončanju rata.

Iako je Trump u početku rekao da je eliminacija nuklearne prijetnje Teherana glavni cilj američko-izraelskog rata sa Iranom, koji je počeo 28. februara, posljednjih nedelja se fokusirao na slobodan protok saobraćaja kroz važan Ormuski moreuz, kroz koji je prije rata tranzitiralo oko 20 procenata svjetskih zaliha nafte i prirodnog gasa.

19:36 12.8.2026.

Zabrinutost zbog širenja naftne mrlje iz nasukanog tankera koji je prevozio rusku naftu kod Omana

Satelitski snimak prikazuje izlivanje nafte kod obale Omana 11. avgusta.
Satelitski snimak prikazuje izlivanje nafte kod obale Omana 11. avgusta.

Velika naftna mrlja iz sankcionisanog tankera koji je prevozio rusku naftu i nasukao se kod obale Omana pre šest nedelja širi se, izazivajući sve veću zabrinutost usred rata u Persijskom zalivu.

Tanker "Caroline Bezengi", koji je prevozio oko 800.000 barela ruske nafte, nasukao se 30. juna kod jednog ostrva u Omanu koje je deo morskog rezervata, nakon što je početkom juna prijavio probleme kod obale Jemena. Prema izveštajima, na brodu je došlo do eksplozija.

Oman je 10. avgusta saopštio da se naftna mrlja prostire na gotovo 400 kvadratnih kilometara i da radi na njenom obuzdavanju.

Rojters je 12. avgusta citirao Džona Ejmosa (John Amos), stručnjaka za izlivanje nafte koji je analizirao satelitske snimke do kojih je došla ta agencija, prema kojem se mrlja sada prostire na više od 2.000 kvadratnih kilometara.

"Nafta se kreće prema severoistoku, ka pučini od ostrva Al-Kibliya, a prijavljeno je da je deo nafte stigao i do kopna", rekao je portparol Međunarodne pomorske organizacije (IMO) za AFP. Portparol je naveo da su sezonski monsunski vremenski uslovi "ograničili pristup brodu i odložili operacije spasavanja".

Niko nije preuzeo odgovornost za napad na tanker, koji je u aprilu isplovio iz ruske crnomorske luke Novorosijsk ka Indiji.

Kroz Suecki kanal prošao je krajem maja, a potom je plovio pored Jemena, gde su se militanti Huti, koje podržava Iran, uključili u rat između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela.

Ejmos (Amos), izvršni direktor neprofitne ekološke organizacije SkyTruth koja koristi satelitske snimke u svom radu, upozorio je da bi, "ako ne bude adekvatne reakcije za sprečavanje najgoreg scenarija", iz tankera mogla da iscuri čitava količina nafte, što bi dovelo do izlivanja razmera sličnih katastrofi tankera "Exxon Valdez" 1989. godine kod obale Aljaske.

Tanker "Caroline Bezengi" nalazi se pod sankcijama jer se sumnja da je deo takozvane "flote iz senke" kojom Rusija zaobilazi zapadne sankcije čiji je cilj da ograniče njen izvoz nafte, ključan izvor prihoda za Moskvu i finansiranje rata protiv Ukrajine.

Uz izveštavanje Reutersa i AFP-a.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG