SAD insistira da Iran 'ne kontroliše' Hormuški moreuz

Dok američki predsjednik Donald Trump signalizira da bi sporazum sa Iranom mogao biti na dohvat ruke, ostaju velika pitanja u vezi s nuklearnim ambicijama Teherana, regionalnom sigurnošću i održivošću bilo kakvog budućeg dogovora.

Usred kontinuiranih tenzija širom Bliskog istoka, od južnog Libana do Hormuškog moreuza, Radio Slobodna Evropa je razgovarao o izgledima za diplomatiju, izazovima verifikacije i širim geopolitičkim ulozima sa Lisom Gable, bivšom američkom ambasadoricom koja je služila tokom administracije Georgea W. Busha, a danas je predsjedavajuća organizacije "World In 2050".

RSE: Jedno od ključnih pitanja je može li diplomatija ostati na pravom putu usred stalnih tenzija i mogućih kršenja primirja. Koliko su trenutni pregovori ranjivi na dešavanja na terenu, posebno kada jedan vojni incident može brzo promijeniti političko okruženje?

Gable: Može, ali još nismo vidjeli da se to dešava. Jedna od stvari koje se vide u ovoj situaciji, a koja je vrlo različita u odnosu na ranije periode kada smo se bavili Bliskim istokom i Iranom, jeste da, zahvaljujući radu prve Trumpove administracije i Abrahamovim sporazumima, postoji mnogo snažniji oblik komunikacije, angažmana i razgovora sa saveznicima u regionu.

Ako pogledamo historiju tog regiona, Sjedinjene Države nikada nisu imale snažnije odnose sa zemljama poput Katara, UAE-a, Omana i Saudijske Arabije. To što su te zemlje dio Abrahamovih sporazuma i razvoj tih odnosa promijenili su dinamiku onoga što danas vidimo.

Cijeli intervju pročitajte ispod.

Čitajte:

Bivša ambasadorica SAD-a kaže da se svaki sporazum s Iranom mora mjeriti djelima, a ne obećanjima

Milioni ljudi nalaze se na rubu gladi usred rata u Iranu i šireg sukoba na Bliskom istoku, saopštio je 5. juna Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP).

Rastući troškovi goriva i transporta uzrokovali su nagli porast cijena hrane, dok je nedostatak finansiranja prisilio humanitarne agencije da smanje vitalnu pomoć, saopštili su uz WFP-a.

Američko-izraelski rat s Iranom, koji je započeo zajedničkim zračnim napadima na Iran 28. februara, izazvao je regionalni sukob koji je poremetio ključne brodske rute poput Hormuškog moreuza, što je ograničilo globalne tokove energije i lance snabdijevanja.

WFP je u martu prognozirao da bi čak 45 miliona ljudi moglo suočiti sa nesigurnim pristupom hrani ako cijene nafte ostanu oko 100 dolara po barelu do juna - situacija koja se sada razvija jer su referentne cijene sirove nafte ostale iznad tog nivoa.

Domaćinstva u Afganistanu, Somaliji i Šri Lanki su među najteže pogođenim i suočavaju se sa sve većim pritiskom zbog viših troškova goriva, skokova cijena hrane, gubitka prihoda i poremećene trgovine.

U Somaliji se očekuje da će se 6,5 miliona ljudi, otprilike trećina stanovništva, suočiti s teškom glađu 2026. godine, dok bi u Afganistanu moglo biti pogođeno 17,4 miliona ljudi, saopšteno je iz WFP-a.

Projekcije pokazuju da će se situacija pogoršati, s dodatnih 2,5 miliona Somalijaca i 2,3 miliona Afganistanaca koji su u opasnosti od nesigurnosti u snabdijevanju hranom ako poremećaji potraju. Obje zemlje ovise o uvozu energije i hrane.

Kriza na Bliskom istoku dolazi usred velikog nedostatka finansiranja za humanitarne agencije. Iz WFP-a su saopštili da očekuju da će u 2026. godini njihove usluge dobiti 1,5 miliona ljudi manje, a da bi se taj broj mogao povećati na devet miliona manje ako situacija potraje šest mjeseci.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump kaže da će Sjedinjene Države pobijediti u sukobu s Iranom "vojno ili na papiru", misleći na pregovore s Teheranom, te je nagovijestio da bi se mogao sastati s iranskim vrhovnim vođom "ako bi to dovelo do postizanja sporazuma".

"Pobijedićemo na ovaj ili onaj način", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.

"Biće to ili vojno ili na papiru."

Trump je također rekao da nema želju da se sastane s iranskim vrhovnim vođom Mojtabom Khameneijem, koji nije viđen od izbijanja nasilja 28. februara i za kojeg se navodi da je ozbiljno povrijeđen u američko-izraelskim zračnim napadima.

Međutim, Trump je dodao da bi, ako dvije strane postignu sporazum, bilo moguće da se dvojica lidera sastanu, te je dodao: "Ako bi se to dogodilo... bio bih pun poštovanja."

"Ne želim se sastati, ali ako bih se sastao, bila bi mi čast da ga upoznam", rekao je Trump.

"Ali ako postignemo sporazum, moguće je da bih se sastao s njim. To bi mi bilo u redu."

Trump je 3. juna rekao da je Khamenei "uključen, apsolutno" u pregovore, dok je državni sekretar Marco Rubio dan ranije rekao da "postoje naznake da se on sve više angažuje na određenom nivou".

Čitajte:

Trump kaže da će SAD pobijediti u Iranu 'uz vojsku ili na papiru'

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) pozvala je Teheran da se "konstruktivno" angažuje s tom agencijom UN u vezi sa iranskim nuklearnim materijalom, navodi se u poverljivom izveštaju koji su u sredu citirali Rojters i AFP.

"Iako je agencija priznala da su vojni napadi na iranska nuklearna postrojenja i lokacije stvorili situaciju bez presedana, ključno je da agencija bez odlaganja sprovede aktivnosti verifikacije u Iranu", saopštila je IAEA.

IAEA nije imala pristup nekim od ključnih iranskih nuklearnih postrojenja od početka 12-dnevnog rata u kojem su učestvovali Izrael, SAD i Iran pre godinu dana, a koji je uključivao napade na iranska nuklearna postrojenja.

Krhko primirje između SAD i Irana visi o koncu usled zastoja u pregovorima koji će uskoro ući u treći mesec bez konkretnih rezultata.

Dok detalji trenutnih pregovora ostaju neizvesni, pitanje iranskih nuklearnih ambicija i sudbina obogaćenog uranijuma zemlje ostaje u centru pažnje.

Američki predsednik Donald Tramp, koji je izjavio da je poslednjih dana došlo do pozitivnog zamaha u razgovorima, rekao je da je Teheran napravio veliki ustupak izjavom da neće težiti da dobije nuklearno oružje.

O stanju pregovora, iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči upozorio je na "spekulacije", rekavši da Teheran ne može da proceni pregovarački proces dok ne bude jasnog ishoda.