Rubio brani američke udare na iranske ciljeve, poručuje da 'najteži udarci' tek slijede
Američki državni sekretar Marco Rubio branio je odluku Washingtona da napadne iranske ciljeve, opisujući napade kao preventivni potez radi zaštite američkih snaga od onoga što je nazvao "neposrednom prijetnjom", upozorivši pritom da "najžešći udari tek dolaze od američke vojske".
"Apsolutno je postojala neposredna prijetnja", rekao je Rubio novinarima u Washingtonu 2. marta. Govoreći na Kapitol hilu prije brifinga iza zatvorenih vrata s članovima Kongresa, opisao je napade kao odgovor na "neposrednu prijetnju", ali i kao preventivnu akciju.
"Znali smo da će Izrael izvesti određenu operaciju. Znali smo da bi to izazvalo napad na američke snage", rekao je Rubio. "Da nismo djelovali preventivno protiv njih prije nego što bi pokrenuli te napade, imali bismo više žrtava. Ovo se moralo desiti, bez obzira na sve."
USGS: Zemljotres jačine 4,3 stepena pogodio jug Irana
Američki geološki zavod (USGS) saopštio je da je zemljotres jačine 4,3 stepena pogodio region Geraš na jugu Irana. Dodaje se da je potres zabilježen na dubini od 10 kilometara. Iranske vlasti nisu odmah izvijestile o šteti.
Netanjahu kaže da operacija protiv Irana nije 'beskonačan rat'
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbacio je zabrinutosti zbog mogućeg dugotrajnog sukoba na Bliskom istoku nakon što su njegova zemlja i Sjedinjene Države posljednjih dana izvele napade na Iran.
"Čujem da ljudi govore da ćete imati beskonačan rat ovdje. Nećete imati beskonačan rat", rekao je Netanjahu za Seana Hannityja na Fox Newsu. "Ovo će biti brza i odlučna akcija, i mi ćemo najprije stvoriti uslove da iranski narod preuzme kontrolu nad svojom sudbinom i formira vlastitu demokratski izabranu vladu."
Kina vaga svoje opcije dok iranski napadi remete Bliski istok
Kina je eskalirala diplomatsku retoriku posle američko-izraelskih udara na Iran i pogibije vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, dok se oprezno postupa kako bi prebrodila poremećaje na globalnim tržištima nafte i pretnju šire nestabilnosti na Bliskom istoku.
Otkako su SAD i Izrael pokrenuli koordinisane vazdušne udare na Iran 28. februara, Peking je snažnije diplomatski odgovor, a portparolka kineskog ministarstva spoljnih poslova Mao Ning nazvala je zajedničke napade kršenjem međunarodnog prava i rekao novinarima tokom brifinga za medije 2. marta da je Kina duboko zabrinuta zbog efekata na susedne zemlje.
Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji takođe je pozvao zemlje Zaliva da se ujedine kako bi se suprotstavile spoljnom mešanju i "držale svoju budućnost i sudbinu u svojim rukama", navodi se u saopštenju posle telefonskog razgovora sa šefom omanske diplomatije. U razgovoru s iranskim ministrom spoljnih poslova Abasom Arakčijem, Vang je rekao da veruje da Iran može da održi nacionalnu i društvenu stabilnost, kao i da prida značaj legitimnim brigama svojih suseda.
Mao je dan ranije rekla da vojni napadi "gaze principe Povelje UN i osnovne norme međunarodnih odnosa", dok je Vang nastojao da koordinirano reaguje s ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom u vezi s vanrednom reakcijom Saveta bezbednosti UN.
"Kina je najveći svetski uvoznik energije i najveći uvoznik nafte. Ovo ne može da ne utiče na Peking", rekao je za RSE Džozef Vebster (Joseph Webster), viši saradnik u Globalnom energetskom centru Atlantskog saveta.
Napadi na Iran i Teheranov odgovor bez presedana raketama i dronovima širom regiona podvlače rizike koje bi prošireni rat na Bliskom istoku mogao da predstavlja za Peking.
Tokom protekle decenije, Peking je stalno širio svoj ekonomski domet i diplomatsko prisustvo na Bliskom istoku, pri čemu je Iran postao ključni partner kao najpouzdaniji antizapadni bedem Kine i izvor nafte po veoma povlašćenim cenama. Zauzvrat, Peking je postao najveći trgovinski partner Teherana i sve važniji izvor tehnologije i bezbednosne saradnje, čime je dobio vitalni značaj za mogućnosti Irana da se odupre pritisku Zapada.