Dostupni linkovi

Protesti u Iranu ulaze u treću nedelju, broj žrtava raste s jačanjem represije

Ažurirano

Vozila gore na mostu tokom protesta na severoistoku Irana u noći 9. januara 2026.
Vozila gore na mostu tokom protesta na severoistoku Irana u noći 9. januara 2026.

Antivladini protesti u Iranu u nedelju su nastavljeni 15. dan zaredom okupljanjem demonstranata na ulicama Teherana dok su se vlasti intenzivirale oštre mere, a broj prijavljenih smrtnih slučajeva nastavio da raste.

Organizacije za ljudska prava i vladini mediji izveštavali su o protestima, hapšenjima i nasilju u desetinama gradova, dok demonstracije ulaze u treću nedelju uprkos povećanju pritiska bezbednosnih snaga.

Čovek koji je bio očevidac delovanja bezbednosnih snaga protiv protesta u istočnom delu Teherana rekao je za Radio Farda (Iranski servis RSE) kasno u subotu da je represija protiv demonstracija naglo eskalirala, opisujući situaciju u gradu kao "ratnu scenu".

Čovek, koji je tražio da ne bude imenovan iz bezbednosnih razloga, rekao je da se kontinuirani zvuk pucnjave čuje širom iranske prestonice poslednjih noći, dok dronovi stalno lete iznad naselja kako bi nadgledali ulice.

Nemiri podstaknuti porastom cena, visokom inflacijom i padom nacionalne valute, ispostavili su se kao najozbiljniji izazov vlastima Islamske Republike u poslednjih nekoliko godina.

Iranski predsednik Masud Pezeškijan okrivio je za nemire "teroriste" povezane sa inostranstvom, optužujući SAD i Izrael da pokušavaju da "poseju haos i nered" u zemlji.

"Ako ljudi brinu, naša je dužnost da rešimo njihove brige, ali veća dužnost je da ne smemo dozvoliti grupi izgrednika da dođu i poremete celo društvo", rekao je u nedelju u govoru koji je prenosila televizija.

Prema novinskoj agenciji Tasnim, koja je bliska Korpusu islamske revolucionarne garde, iranski generalni tužilac Mohamed Movahedi Azad ranije je rekao da će se pravni postupci protiv onih koji izlaze na ulice širom zemlje sprovoditi "bez milosti".

Iranska organizacija za ljudska prava (IHRNGO) saopštila je da, kako se intenzivira oštro suzbijanje demonstracija, izveštaji "ukazuju na široko rasprostranjena ubijanja demonstranata u različitim delovima zemlje, posebno u Teheranu".

Prema podacima norveške organizacije za praćenje ljudskih prava, od početka protesta potvrđena je smrt najmanje 192 demonstranta, od kojih je devetoro bilo mlađe od 18 godina.

Ta organizacija je upozorila da postoje neprovereni izveštaji koji ukazuju na smrt najmanje nekoliko stotina ljudi, dodajući da bi, prema nekim procenama, broj žrtava mogao da bude veći od 2.000.

Zbog potpunog nestanka interneta u Iranu i strogih ograničenja pristupa informacijama, IHRNGO je naglasila da nezavisna provera tih izveštaja "ostaje ozbiljan izazov".

Novinska agencija Tasnim navela je da je "značajan" broj pripadnika bezbednosnih i policijskih snaga takođe poginuo u sukobima s demonstrantima tokom proteklih nekoliko noći.

Pozivajući se na "obavešteni izvor", agencija je navela da su akcije protiv snaga bezbednosti rezultirale "mučeništvom" mnogih njihovih pripadnika i da je značajan broj policajaca takođe povređen.

'Teška kršenja ljudskih prava'

Trenutno, samo nekoliko novinskih agencija povezanih s državom ima pristup internetu i objavljuju isključivo narative organa reda i zakona. Pristup internetu je isključen širom zemlje više od dva dana.

HRANA, iranska novinska agencija fokusirana na ljudska prava, u poslednjoj proceni je izvestila da je među poginulim u sukobima 37 pripadnika vojske ili bezbednosnih snaga, kao i da je ubijen i jedan tužilac.

Ta organizacija navela je da je isključenje interneta deo napora da se prikrije državno nasilje tokom represije.

Amnesti internešenel (Amnesty International) je u petak upozorio da se isključenje interneta koristi da bi se "sakrio pravi obim teških kršenja ljudskih prava i zločina prema međunarodnom pravu".

Tramp pojačava pritisak

Američki predsednik Donald Tramp (Trump) nastavlja pritisak SAD na iranski autoritarni režim, koji vlada zemljom od Islamske revolucije 1979. godine.

"Iran gleda u slobodu", a SAD su "spremne da pomognu", napisao je u subotu na Truth Social i onda potom objavio video Foks njuza (Fox News) na kojem se vidi demonstrant kako menjaju trenutnu zastavu zemlje bivšom zastavom, koja je korišćena pre revolucije 1979.

Prošle nedelje, Tramp je izdao niz strogih upozorenja, navodeći da SAD "veoma pažljivo prate situaciju" i insistirajući da vlasti odustanu od ubijanja demonstranata.

"Iran je u velikoj nevolji. Čini mi se da ljudi zauzimaju određene gradove za šta niko nije mislio da je zaista moguće pre samo nekoliko nedelja", rekao je Tramp na sastanku u Beloj kući u petak.

"Ako počnu da ubijaju ljude kao što su to činili u prošlosti, mi ćemo se uključiti. Udarićemo ih veoma snažno tamo gde ih boli", rekao je predsednik SAD i dodao: "To ne znači vojnici na terenu, ali znači da ih udarimo veoma, veoma snažno tamo gde ih boli".

Trampova izjava naišla je na eksplicitnu podršku sina poslednjeg iranskog šaha i opozicionara Reze Pahlavija.

"Predsednik Tramp, kao lider slobodnog sveta, pažljivo je posmatrao vašu neopisivu hrabrost i izjavio je da je spreman da vam pomogne", rekao je Pahlavi u video obraćanju objavljenom u nedelju.

"Svet danas stoji uz vašu nacionalnu revoluciju i divi se vašoj hrabrosti", dodao je on.

Izraelske odbrambene snage (IDF) su u subotu saopštile da "prate dešavanja" u Iranu, dodajući da su "spremne odbrambeno i da kontinuirano poboljšavaju svoje kapacitete i operativnu spremnost".

"IDF će nastaviti da deluje kako bi zaštitio građane Države Izrael", dodaje se u saopštenju.

XS
SM
MD
LG