Protesti u Iranu nastavili su se 13. noć, 9. januara, uprkos brutalnom obračunu i prijetnjama vlasti da će kazniti "izgrednike" koji zahtijevaju kraj Islamske Republike.
Video snimci s društvenih mreža, poslani Radiju Farda(Iranski servis RSE) u večernjim satima 9. januara, prikazuju okupljanje masa na različitim lokacijama u glavnom gradu Teheranu, kao i u velikim gradovima Širazu i Mašhadu. Ranije tokom dana, protesti su zahvatili jugoistočni grad Zahedan, gdje su sunitski Baludži izašli na ulice nakon molitve petkom.
Govoreći na sastanku s direktorima naftnih i gasnih kompanija 9. januara, američki predsjednik Donald Trump izjavio je: "Iran je u velikim problemima. Čini mi se da ljudi preuzimaju kontrolu nad određenim gradovima, što niko nije smatrao mogućim prije samo nekoliko sedmica."
"Pažljivo pratimo situaciju. Jasno sam poručio da, ako počnu ubijati ljude kao što su to činili ranije, mi ćemo se umiješati. Udarit ćemo ih vrlo snažno tamo gdje ih najviše boli. To ne znači slanje vojnika na teren, ali znači da ćemo ih pogoditi vrlo, vrlo snažno tamo gdje ih najviše boli."
Brutalni obračuni
Protesti su narasli do najvećih u posljednjih nekoliko godina, dok su mase preplavile ulice velikih gradova, manjih mjesta i četvrti širom Teherana kasno 8. januara.
Snimke pokazuju brutalne obračune, ali su demonstranti pokrenuli odlučnije taktike u kojima se direktno sukobljavaju sa sigurnosnim snagama i pale policijska i paravojna uporišta Basidža.
"Masa koja je bila tamo neće odustati", rekao je jedan demonstrant u Mašhadu na sjeveroistoku Irana za Radio Farda RSE-a.
"Mladi i stari su izašli na proteste, neki stariji jedva su hodali, ali su protestovali. Bio je jedan starac koji je stalno psovao [vrhovnog vođu Irana Alija] Hameneija. Umorni smo od visokih cijena, [nametnutog] hidžaba i svega ostalog. Nije riječ samo o jednoj ili dvije stvari, želimo da se promijeni poredak (promjena režima)."
Vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Hamenei obratio se pristalicama režima 9. januara, rekavši da su "saboteri, agitatori uništili zgrade u zemlji kako bi ugodili" američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.
Dodao je da Trump ima "krv Iranaca na rukama" nakon američkih napada na Iran u junu, te da će američki lider biti "zbačen".
Nakon njegovog govora, održani su skupovi pristalica Islamske Republike u nekoliko gradova nakon molitve petkom uz veliku medijsku pokrivenost od strane državnih medija. Očekuje se da će antirežimski protesti biti nastavljeni u sumrak.
Teheranski tužilac Ali Salehi opisao je demonstrante koji pale javnu imovinu i sukobljavaju se sa snagama sigurnosti kao "teroriste" koji će biti optuženi za "moharebeh", odnosno vođenje rata protiv Boga, što može nositi smrtnu kaznu.
Nekoliko sigurnosnih tijela u odvojenim saopštenjima također je upozorilo demonstrante 9. januara.
Obavještajna organizacija Iranske revolucionarne garde (IRGC) saopštila je da je "nastavak situacije neprihvatljiv" i ponovila tvrdnju da proteste potiču strani sponzori.
Dana 2. januara Trump je rekao da će Washington intervenirati u Iranu ako vlasti ubijaju demonstrante, navodeći u objavi na Truth Socialu: "Spremni smo i naoružani i spremni da krenemo."
Ponovio je taj stav kasno 8. januara, rekavši u intervjuu za konzervativnog radio voditelja Hugha Hewitta da su iranske vlasti upozorene "vrlo snažno — čak snažnije nego što sada govorim vama — da ako to učine [ubiju demonstrante], moraće snositi teške posljedice".
Snage reda su u međuvremenu izdale saopštenje u kojem pozivaju ljude da "zaštite svoje tinejdžere" od toga da budu uvučeni u nemire, imajući u vidu policijsku politiku "bez popuštanja" prema "izgrednicima".
Iranski mediji izvještavaju da je nekoliko pripadnika snaga sigurnosti ubijeno u nemirima 8. januara, uključujući u Teheranu i Marvdashtu. Tužilac i njegovi tjelohranitelji također su ubijeni u gradu Esfarayen, pokrajina Sjeverni Horasan.
Organizacija Iran Human Rights sa sjedištem u Norveškoj izvještava da je najmanje 45 demonstranata ubijeno do 8. januara, uz više od 2.000 uhapšenih. Amnesty International i Human Rights Watch su u zajedničkom saopštenju 8. januara optužili iranske snage za "nezakonitu upotrebu sile i vatrenog oružja te masovna proizvoljna hapšenja".
Šef UN-a za ljudska prava Volker Türk je u izjavi od 9. januara izjavio da je "duboko uznemiren" izvještajima o nasilju i pozvao na "brzu, nezavisnu i transparentnu istragu svih smrtnih slučajeva".
"Oni koji su odgovorni za bilo kakva kršenja moraju biti pozvani na odgovornost u skladu s međunarodnim normama i standardima", dodao je.
Ovaj talas protesta, koji je počeo 28. decembra u Velikom bazaru u Teheranu, brzo je eskalirao, proširivši se na desetine gradova. Do večeri 8. januara, pristizali su snimci iz gotovo svih dijelova zemlje koji prikazuju ogromne mase kako skandiraju i marširaju.
Vlasti su prvo usporile brzinu interneta na nacionalnom nivou, a zatim uvele gotovo potpunu blokadu u 22:15 po lokalnom vremenu 8. januara, prekinuvši i telefonske linije.
Vijesti iz zemlje stižu sporo zbog prekida komunikacija, ali američki i evropski lideri pojačali su pažnju na dešavanja.
