Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Razočarenje žrtava u pravdu može voditi osveti


Refik Hodžić; Foto: Midhat Poturović
Predsjednik Vlade RS Milorad Dodik je svojim posljednim izjavama, u kojima je doveo u pitanje stradanje civila na Kapiji u Tuzli i na pijaci Markale u Sarajevu, negirao presude Haškog tribunala i Suda BiH.

Istovremeno, sve češći su i protesti udruženja logoraša i porodica žrtava rata zbog nezadovoljstva radom kako Suda BiH tako i Suda u Hagu. To su teme o kojim je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa govorio predstavnik Tribunala u BiH Refik Hodžić.

RSE: Nastavlja se negiranje zločina počinjenih u BiH. Šta to dugoročno znači prije svega za žrtve u ovoj zemlji?

Hodžić: Nedavno je obavljeno jedno istraživanje na primjeru jedne zajednice, jedne opštine u kojoj može da se vidi da su žrtve duboko rezignirane. Žrtve zbog negiranja zločina, zbog nepriznavanja njihovog statusa u toj zajednici su došle do tačke gdje njihov narativ, u stvari, više ne priznaje da postoji pravda koja se može ostvariti u sudovima. Naravno, tu uzimam u obzir i kritiku koju imaju prema sudovima, određenim sudskim odlukama kako Tribunala, tako i domaćih sudova, i zaista se bojim da dolazimo u tačku gdje se počinje razvijati narativ kako pravda nije dostižna na ovaj način i kako osveta može biti jedini način da se na neki način ostvari pravda za ono što se njima desilo.

Ako se to dogodi, to će biti možda i najveća opasnost za nas sve koji ovdje živimo, bez obzira na kontekst u kojem živimo, dugoročno - jer na takvom narativu će odrastati nova generacija. Mislim da presude Tribunala, kao izvor činjenica o zločinima, naročito zločinima takvih dimenzija, takvih razmjera kao što su zločin na Markalama i Tuzlanskoj kapiji, mogu da posluže kao temelj za raspravu za suočavanje društva s onim što se dogodilo, kao na kraju-krajeva odgovor političarima koji negiraju zločine, koji koriste to u političke svrhe.

RSE: Mi danas nemamo sankcija za negiranje sudskih presuda, za negiranje genocida. Da li bi određena vrsta sankcija to mogla spriječiti?

Hodžić: Može se donijeti i takav zakon. Međutim, meni se čini da ono što mi imamo na sceni je dok se deklarativno želi reći kako to treba ostaviti prošlosti, u stvari kada se o politici radi, postoji velika doza spremnosti da se prošlošću manipuliše, da se ona korisiti za određene političke ciljeve, dok ne postoji stvarna spremnost da se to pitanje riješi na doborobit svih ovdje u BiH.

RSE:
Očekuje se početak suđenja Radovanu Karadžiću. Koliko su opravdane reakcije u BiH što medija, što udruženja, evo imali smo proteste, na skraćenu optužnicu protiv Karadžića?

Hodžić: Svako skraćanje optužnice zbog razloga koji su navedeni u sudnici i van nje, a mi znamo vrlo dobro o čemu se radi: Tribunal se približava svome kraju, Vijeće sigurnosti je vrlo jasno odredilo koji su rokovi za zatvaranje vrata, i to suđenje mora biti ekspeditivno, to suđenje mora biti konkretno, precizno, tako da u tom kontekstu ja potpuno razumijem strahove da to suđenje neće na najbolji način da odslika ono što se dogodilo u kontekstu zločina počinjenih u BiH.

Međutim, isto tako mislim da u BiH postoji jedno odsustvo informisane rasprave o tome, moram to da kažem. Mislim da ono što mi možemo da vidimo u velikoj većini medija je zasnovano na interpretacijama onoga što se događa u sudnici, a ne na jednom detaljnom praćenju. Uz to sve, to se odvija u jednom kontekstu totalnog ignorisanja šta se drugo događa na Tribunalu - i mi imamo, recimo, čitav taj narativ o tome kako suđenje Radovanu Karadžiću, ukoliko dođe do skraćivanja optužnice, neće pokazati kakva je bila uloga Srbije u zločinima počinjenim u BiH, dok se istovremeno potpuno ignoriše činjenica da se odvija suđenje Momčilu Perišiću gdje se upravo raspravlja o tim stavrima.

RSE: Nekako u isto vrijeme kad treba početi suđenje Karadžiću i Biljana Plavšić će biti na slobodi - i na tu odluku su bile burne rekacije u BiH.

Hodžić:
Ja bih zadržao pravo da ne komentarišem tu odluku iz niza razloga, a ono što bih htio da kažem je da bi bilo dobro ukoliko bi se to moglo iskoristiti za rasvjetljavanje ove priče o nekoj potrebi za konsenzusom o tome kako se suočiti sa zločinima. Ali, to je na kraju-krajeva nešto što zavisi od ljudi koji kreiraju javno mnijenje ovdje i vode tu javnu raspravu. A o samoj odluci Tribunala zaista ne bih htio da govorim.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG