Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Dodikovo negiranje zločina je "politička kampanja" protiv Suda BiH


Posljednje izjave predsjednika Vlade RS Milorada Dodika kojima je doveo u pitanje stradanje Tuzlaka i Sarajlija na Tuzlanskoj kapiji, odnosno Markalama, izazvale su brojne reakcije u Bosni i Hercegovini, prvenstveno zbog toga što Dodik time negira presude Haškog tribunala i Suda Bosne i Hercegovine.

Osim domaćih predstavnika vlasti, izjave premijera RS osudili su i OHR, ali i američka ambasada u BiH.

Groblje žrtava masakra na Kapiji
Projektil ispaljen sa planine Ozren sa položaja pod kontrolom srpskih snaga 25. maja 1995. godine ubio je u centru Tuzle, na lokalitetu Kapija, 71, a ranio oko 130 osoba.

Sudsko vijeće Suda BiH prvostepenom presudom osudilo je bivšeg komandanta Taktičke grupe Ozren Vojske RS Novaka Đukića na 25 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija broj 824, od 6. maja 1993. godine, Tuzla je proglašena zaštićenom zonom.

Dodik, međutim, sudski utvrđene činjenice dovodi u pitanje.

"Stradanje jednog broja ljudi u Tuzli, za što je optužena srpska strana - da se radi o podmetnutoj eksploziji koja je urađena zato što je dan prije u Živinicama, u centru za obuku muslimanske vojske stradao značajan broj momaka. Ko je god normalan i ko poznaje ratovanje, balistiku i ostale stvari, tvrdi da ta granata da je pala u ljude koji stoje jedan kraj drugog ne bi mogla da pobije toliko ljudi. Dakle, ljudi su dovezeni mrtvi i inscenirana je situacija, a onda postavlja se čitav pravosudni sistem da to i potvrdi na neki način, što je, naravno, nešto čemu ćemo se mi suprotstaviti," rekao je Dodik ove sedmice.

Smjena Dodika?

On je u pitanje doveo i vjerodostojnost masakra na sarajevskoj pijaci Markale, 5. februara 1994. godine, kada je od granate ispaljene sa položaja Vojske RS ubijeno 67, a ranjeno 142 ljudi.
Ljudi su dovezeni mrtvi i inscenirana je situacija, a onda postavlja se čitav pravosudni sistem da to i potvrdi na neki način


Haški tribunal je zbog ovog zločina osudio generala Vojske RS Stanislava Galića na doživotni zatvor. Galićeva odbrana je, podsjećamo, tvrdila kako su granatu ispalile jedinice Armije RBiH da bi izazvale reakciju međunarodne zajednice. No, sudije su ocijenile drugačije.

“Tvrdnja kako bi snage Armije RBiH gađale vlastite ciljeve nije samo nerazumna nego i u suprotnosti sa dokazanim pravno relevantnim činjenicama. Većina konstatuje da je minobacačka granata koja je 5. februara 1994. eksplodirala na pijaci Markale bila ispaljena sa teritorije pod kontrolom VRS,” dio je presude Galiću.

Utvrđivanje realnih činjenica važno je upravo zbog propagande, mišljenje je i penzionisanog generala Armije RBiH Jovana Divjaka.

"Činjenica je da je sud utvrdio ono stanje koje se dešavalo u Sarajevu, a da to nije bila propaganda ni Vlade ni Armije BiH, ni one priče da smo sami sebi bacali granate, nego dokazano je da i u jednom i drugom slučaju, ja se vezujem za dva najteža slučaja u Sarajevu, 5. februar 1994. i 28. avgust 1995. - da krivicu snose najodgovorniji u to vreme u Vojsci RS,“ rekao je Divjak za RSE.

Masakr na Markalama

Političari u BiH izjavu premijera RS-a ocijenjuju kao uvrjedljivu, a neki zahtijevaju i njegovu smjenu. Pokrenute su inicijative kojima bi bio proglašen kao nepoželjan u Sarajevu i Tuzli. Neki su političari stigli i do pravosudnih instanci, te protiv entitetskog premijera pokrenuli i tužbe.

Politička pozadina

Američka ambasada u Sarajevu također je osudila Dodikove izjave nazvavši ih neodgovornima, uz napomenu da je pružanje podrške neutemeljenim tvrdnjama, poput Dodikove, u suprotnosti sa razvojem multietničkog društva.

Ured visokog predstavnika u BiH, zajedno sa zvaničnicima OSCE-a i Vijeća Evrope, oštro je reagovao na Dodikove izjave.

"Bilo kakvi pokušaji da se promijene historijske činjenice o ratnim zločinima neprihvatljivi su i neoprostivi. Kada tako iskrivljavanje činjenica dolazi od zvaničnika sa visokim stepenom odgovornosti, koji je obavezan poštivati Dejtonski mirovni sporazum i sarađivati sa Međunarodnim haškim tribunalom, onda su te izjave posebno neodgovorne i podrivaju ne samo institucije posvećene vladavini zakona nego i kredibilitet tog pojedinca,“ rekao je glasnogovornik OHR-a Eldar Subašić.

Predsjednik Foruma građana Tuzla Vehid Šehić kaže kako ovaj pristup zapravo najviše govori o onome ko ga plasira. Prihvatiti istinu je ljudska i moralna obaveza, napominje Šehić. Na ključno pitanje šta se krije iza Dodikovih izjava o događajima koji su nesporni i koji će nadživjeti i njega i njegovo političko djelovanje, odgovor je relativno jasan - politička kampanja.

"Danas se apsolutno ovdje sve negira. Ovdje se negiraju nesporne činjenice jer previše je politike u našim životima i sve se koristi u određene političke svrhe, što sigurno ne donosi smirivanju jedne političke situacije, stvaranju jednog ambijenta u kojem će građani početi konačno da razmišljaju o onim stvarima koje čine normalan život, nego se bavimo ovim stvarima koje su za mene apsolutno nesporne,“ rekao je Šehić.

Dok preko mrtvih ustaje u odbranu, kako sam kaže, „gotovo nevinog Đukića“ čiju su karijeru načelnika Generalštaba VRS 2004. godine zapečatili skandali u kasaranama "Manjača" i "Bileća" kada su se regruti, umjesto Bosni i Hercegovini, zakleli na vjernost RS, i sam je Dodik dao odgovor na to šta je pozadina.

„Tamo sude stranci koji dolaze politički motivisani da potvrde ono što su politički projektovali za BiH.“

Inače, izjava je data na dodjeli 500 novih članskih kartica Saveza nezavisnih socijaldemokrata i samo par dana prije sjednice Parlamenta BiH kojem je na dnevnom redu bila rasprava o ostanku stranih tužilaca u Sudu i Tužilaštvu BiH na kojem se protiv Dodika vodi istraga za zloupotrebe, korupciju i kriminal.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

XS
SM
MD
LG