Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Dizdarević: Pokušaj 'državnog udara' u Salakovcu


Zašto nijedan Sirijac prije ovoga nikada nije bio izbjeglica: Zlatko Dizdarević

BiH je u odnosu prema migrantima pala na ispitu ljudskosti, a društvo kroz slučaj izbjeglica legitimiralo kao potpuno rastureno, ocjenjuje u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) diplomat i novinar Zlatko Dizdarević.

RSE: Kako ocjenjujete odnos društva i institucija BiH prema ljudima koji dolaze s Bliskog Istoka?

Dizdarević: Dvojak. Ako hoćete da pojednostavim stvari do karikaturalnosti. Bošnjaci imaju sentiment prema njima iz sentimenata koji prevladavaju danas u BiH i nakon 20 godina. Ono što je realna činjenica na terenu jeste da Bošnjaci, iako ima izuzetaka, imaju više razumjevanja i osjećanja za te ljude. U Republici Srpskoj mnogo je manje osjećanja zbog toga što je Dodikova logika da "neće oni nama dolaziti u naš prostor", a vezano je opet za njegovo etničko čitanje njih, što je potpuna budalaština.

Također, ovo što smo vidjeli posljednjih dana na slučaju konvoja prema Salakovcu, mislim da ima elemente državnog udara koji je pospremljen na kraju kako treba. Jer šta bi drugo bilo nego državni udar, ako se na jednoj višoj državnoj instituciji donese odluka da ljudi budu smješteni u Salakovac, a onda u se u kantonima pojave s dugim cijevima i kažu da ih se takve odluke ne tiču. Tamo također postoji jedan otpor prema tim ljudima pod izgovorom da je to prodor islamista na njihovu teritoriju, što je opet budalaština jer niko od tih ljudi nije došao da ostane u BiH nego da ide dalje.

Dakle, hoću da kažem da je ta cijela priča potpuno prekrivena našim unutrašnjim frustracijama. Ali nije ovo ni prva ni posljednja budalaština po kojoj se legitimiramo kao potpuno rastureno društvo koje funcioniše prema predrasudama, prema emocijama i na strastima, bez ikakve veze s onim što je suštinski problem.

Rasformirano izbjegličko naselje u Sarajevu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:16 0:00

RSE: Je li splasnula i želja međunarodnih institucija da se tim ljudima pomogne, konkretno Njemačke?

Dizdarević: Nisu oni nikada ni imali tu želju. Od samog početka su imali pogrešnu procjenu koliko će njih biti. Angela Merkel jeste njih pozvala u prvoj fazi da dođu jer njemačkoj ekonomiji treba svake godine milion ljudi, nove radne snage. Niko nije računao da će se cijela ova priča oteti, prvo sa dužinom rata u Siriji kao ni na to da će se otvoriti kanali koji su izazvali dolazak i Afganistanaca i Pakistanaca.

Mislim da je Evropa u principu mentalno sebična i na sve krize reaguje zatvaranjem i dizanjem ograda, što nije kompliment istoriji civilizacije i kulture u Evropi. Nikada nije imala sistemski i promišljen plan za te ljude. Reagovalo se "ad hoc", reagovalo se od drame do drame. Ta politika brutalnog zatvaranja granica za ljude koji dolaze sa strane, meni jako sluti na nešto što neću ja prvi reći, već je neko rekao, ali mi se čini jako realno da će sve ovo ubrzat prijem zemalja Zapadnog Balkana u Europsku uniju da bi se od toga napravio jedan ogroman kamp za izbjeglice koje će onda biti smještene u EU, ali ne tamo gdje EU zaista jeste.

To je jedan dublji proces, ali je dramatična činjenica da u Evropi posljednjih šest ili sedam godina, od kada su krenuli veliki migracioni valovi, nikada niko nije sjeo i napravio ozbiljnu, međunarodnu, poštenu, dokumentovanu konferenciju ili raspravu otkud i zašto izbjeglice. Zašto nijedan Sirijac prije ovoga nikada nije bio izbjeglica?!

Bihać: Migranti i izbjeglice na pomoći Crvenog križa
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:18 0:00

RSE: Vi često upozoravate na medijsko izvještavanje iz Sirije. Tamo često odlazite i danas. Kakva je stvarna slika stanja u Siriji?

Dizdarević: Slika je po meni potpuno drugačija od one koju mediji nude. Ali trenutna situacija je na prelomnoj tački, zbog činjenice, po meni, da je koalicija - koja je u suštini antiamerička, a koja je stvorena sa Saudijskom Arabijom i drugim zemljama - pred pobjedom. To mentalni sklop Amerike, pa ako hoćete i Europe, ne može da podnese. Pogotovo ako će na drugoj strani među pobjednicima biti identifikovana i Rusija.

Mislim također da je nepodnošljivo saznanje o povratku Rusije na veliku svjetsku scenu. Međutim, ono što je po meni najdramatičnije, neovisno od Rusije, je da se prihvati činjenica da se, da tako kaže, iza brda valja jedna potpuno nova geostrategija, jedna nova ekonomska realnost u kojoj se pojavljuju nove velike sile sa svojim moćima i sa svojim projektima koji su već definisani. Nije to samo Rusija. Tu su Kina, zemlje BRICS-a, u pozadini su i Indija i Latinska Amerika. To su mnoge zemlje koje izlaze na veliku scenu s jednom ekonomskom vizijom, drugačijom nego što je ova do sada bila.

RSE: Znači, još ćemo se svega nagledati u svijetu?

Zašto nijedan Sirijac prije ovoga nikada nije bio izbjeglica?!

Dizdarević: Nagledat ćemo se, naravno, svega. Kada se završi Sirija, otvorit će se nešto sasvim drugo. To tako ide. Međutim, problem nije ono što je izazvalo takozvano "Arapsko proljeće", kao veliku farsu u samom terminu jer dublje zime arapski svijet nije vidio decenijama, a kamoli proljeća.

Ovdje je pitanje, po mom dubokom uvjerenju, okončan proces potpunog razaranja međunarodnog poretka, međunarodnog prava, međunarodnih odnosa, međunarodnih institucija. Ujedinjene nacije su postale u mnogim situacijama "šprdačina" najobičnija. Znam da je to ružno rečeno i nediplomatski, ali ja tako osjećam. Sve da bi se otvorio prostor legalizaciji sile koja obavlja najprljavije poslove za legalizaciju interesa, a ti interesi su skoncentrisani u mnogo manjim centrima nego što je to bilo ranije.

***

Zlatko Dizdarević je bio urednik sarajevskog Oslobođenja i dugogodišnji dopisnik s Bliskog istoka, te ambasador BiH u Hrvatskoj, Jordanu, Iraku, Siriji i Libanonu. Autor je osam knjiga, objavljenih u više zemalja Europe, SAD-a i Latinskoj Americi.

  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. godine nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina, posebice djece. Dobitnica je nagrade UNICEF-a za promicanje prava djece.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG