Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Politički sukobi preko leđa migranata


Problem je u unutardržavnim previranjima i politizaciji krize, navodi prvi čovjek MUP-a Federacije BiH Aljoša Čampara. (na fotografiji: izmještanje migranata iz sarajevskog parka u Salakovac)

Zaustavljanje migranata i sprečavanje njihovog ulaska na teritoriju Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) pokrenulo je pitanje - da li se migrantska kriza politizira. Različiti nivoi vlasti vode svoju politiku mimo državnih odluka, a lični animoziteti i politički apetiti, kako vjeruju analitičari, prelamaju se preko leđa jedne od najranjivijih populacija na svijetu.

Nakon što su autobusi s migrantima zaustavljeni na ulasku u HNK, gdje su trebali biti smješteni u izbjeglički centar Salakovac, u bh. javnosti pokrenuto je pitanje radi li se o politizaciji krize.

Ko je kriv, utvrdiće istraga koju je pokrenulo Tužilaštvo BiH, koje je odmah nakon incidenta saslušalo policijskog komesara HNK Iliju Lasića o okolnostima zbog kojih se oglušio o državne odluke.

No, Tužilaštvo nije stalo samo na utvrđivanju odgovornosti, već su sazvali i vanrednu sjednicu Udarne grupe za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalnih migracija u BiH. Jedan od razloga za sazivanje sjednice je što Tužilaštvo nije bilo informirano niti upoznato o donošenju Odluke o izmještanju migranata, ali i što v.d. glavne tužiteljice Gordana Tadić nije bila pozvana na održavanje Koordinacionog sastanka, koji je održan 14. maja.

Po okončanju sjednice Udarne grupe u saopštenju Tužilaštva BiH navedeno je kako se sa predstavnicima sigurnosnih agencija i međunarodnih organizacija razgovaralo o strateškim aktivnostima koje je definisala BiH, spremnosti institucija za rješavanje problema povećanog broja migranata, ali i sudjelovanju institucija u njihovom evidentiranju, sigurnosnim provjerama, zdravstvenoj zaštiti.

Ono što stvara konfuziju jeste zbog čega se u ovoj fazi provođenja plana o migracijama uključilo pravosuđe i to sa takvim objašnjenjem.

Njihove su nadležnosti jasne i u tom segmentu nisu morali biti dodatno upoznati s procesom izmještanja, kaže nekadašnji ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović.

"Što se tiče druge uloge Tužiteljstva treba vidjeti da li postoje ljudi koji na ilegalan način prebacuje migrante, ali da vodi migrantsku politiku, ono nikako u tom segmentu ne može učestvovati, osim ako nije učinjeno neko krivično djelo. Nema razloga da se u ovoj fazi uključuju u provođenje zakona o azilu i migracijama", ocjenjuje Ahmetović.

Rasformirano izbjegličko naselje u Sarajevu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:16 0:00

Sastanku u Tužilaštvu BiH nije prisustvovao državni ministar sigurnosti Dragan Mektić, iako je ovo pitanje u njegovoj nadležnosti. To ne čudi s obzirom da Mektić i tužiteljica Tadić ne kriju međusobni animozitet. Jedno su drugo žestoko prozivali u javnosti prijeteći tužbama i krivičnim prijavama.

Problem je u unutardržavnim previranjima i politizaciji krize, naveo je i ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Aljoša Čampara.

"Apsolutno smatram da stoji politika ili neka ludost, jer ne mogu da vjerujem da neko ovo može uraditi i na svoju ruku zaustaviti neki konvoj", riječi su Čampare.

Zvanični odgovor Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) HNK bio je da je konvoj zaustavljen jer se prema njihovoj procjeni i "u skladu sa dobivenim informacijama sa terena, ne može garantovati bezbjednost ilegalnim migrantima zbog nezadovoljstva građana koji žive u blizini prihvatnog centra u Salakovcu".

Kamp bez voznog reda
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:05:48 0:00

Načinu zbrinjavanja izbjeglica usprotivila se i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH čiji je kadar na čelnim pozicijama u HNK. U saopštenju je optužio ministra Mektića kako je u Salakovac "smjestio velik broj ilegalnih imigranata koji na to nisu imali nikakvo zakonsko pravo."

Također su iznijeli i optužbe da se na "paralelno i nezakonito donose odluke" te da je njihov cilj "narušavanje mira, reda i ukupnog sigurnosnog stanja".

Činjenica je pak, da su svi koji su htjeli i morali znati bili obaviješteni o izmještanju migranata. Ministrica za izbjeglice i ljudske prava BiH nakon sjednice Koordinacijskog tijela za pitanja migracija potvrdila da je Salakovac jedna od destinacija, a dva dana prije nego je krenuo konvoj sa oznakom hitno dostavljena je i obavijest MUP-u HNK, što je potvrdio i direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić.

"Mi nismo povezli ljude u neki smještajni kapacitet gdje je vlasnik kanton ili opština, nego u smještajni kapacitet čiji je vlasnik država", kaže Ujić.

​Protivljenje smještaju migranata ne dolazi samo iz HNK i prostora na kojima vlada HDZ BiH. Da migranti neće na njihovu teritoriju poručili su i iz RS, čime su državne odluke odbacili i prije nego što su došle u fazu razmatranja. Predsjednik RS Milorad Dodik je rezolutan.

"Mi ćemo obezbijediti njima siguran prolazak i što brži prolazak kroz RS. Stacioniranje ne možemo i nećemo prihvatiti. Ako ovi iz Sarajeva pokušaju i nešto osmisle da urade vezano za nekakav sabirni centar ili ne znam kako će oni to nazvati mi ćemo to odbaciti", rekao je Dodik.

Da se radi o politizaciji ne dvoji ni Sadik Ahmetović.

"Kad vidite izjave iz Banjaluke i poteze HDZ-a onda vidite da se nesreća ljudi koji bježe od rata pokušava ubaciti u političke priče u BiH, što je nedopustivo. Mislim da je ovo ušlo jedan korak u političku fazu i da oni koji žele na ovome profitirati prave veliku ljudsku grešku", ističe Ahmetović.

Povrijeđena sujeta ili ignorisanje državnih odluka o zbrinjavanju migranata, sada već nije važno 21-godišnjem mladiću iz Afganistana koji se utopio u rijeci Korani u Cazinu.

U Unsko-sanskom kantonu je i on, baš kao stotine sličnih, pokušavao naći načina da se prebaci na teritoriju EU, a blizina granice s Hrvatskom daje im i nadu da će, možda, uspjeti u nakani.

Specijalna emisija: Migranti i izbjeglice koji dolaze u BiH
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:49:56 0:00

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG