Dostupni linkovi

Nihad Kreševljaković: Život u zlatno doba mediokritetstva


I 20 godina nakon svega mi se nismo odmakli od etničkog poimanja društva: Kreševljaković

Živimo u društvu koje mogu opisati kao zlatno doba mediokritetstva, navodi direktor Festivala MESS Nihad Kreševljaković. Etničko, nacionalno, podijeljena država opterećuje sve u BiH pa i razvoj kulture. Riječ je o fenomenu koji će producirati puno ozbiljnije probleme za sve u BiH. Suštinski je problem kada govorimo o obrazovanju s obzirom da o njemu ovisi budućnost, kaže između ostalog Kreševljaković u intervjuu za Radio Slobodna Evropa.

RSE: Kako sa aspekta kulturnih dešavanja i uopšte kulture ocijenjujete 2017. i šta očekujete u 2018. godini?

Kreševljaković: Mislim nekako da je već više godina glavni cilj svih kulturnih ustanova i programa očuvati kontinuitet i to je najveći izazov koji je pred svima nama. Što se tiče samog finansiranja, mogu reći da je na nivou Kantona došlo do određenog povećanja, koje je svakako za pozdraviti. Ja se nadam da će se ta politika nastaviti, dok kada govorimo o drugim nivoima vlasti, mislim da se radi o problematičnoj politici koja vodi etniciziranju bosanskohercegovačke kulture i mislim da onda to dugoročno odvodi u provincijalizaciju Bosne i Hercegovine i njenih građana i građanki. Mimo tih nivoa vlasti, mislim da se također, s obzirom da generalno finansijsko stanje nije dobro, već primeti sve slabija mogućnost pronalaska dodatnih sredstava od kompanija u Bosni i Hercegovini, a koja generalno nisu baš poznata kao senzibilizirana prema kulturi.

RSE: Pomenuli ste provincijalizaciju kulture, 2017. će možda obilježiti i činjenica da je više radnika zaposlenih u kulturi pisalo peticiju zbog odnosa federalnog ministarstva prema nekim festivalima, nekim umetničkim događajima, kako se završila ta priča?

Kreševljaković: Uvek postoji više priča. Recimo, meni je problematično da kada sve to imate, a onda u nekoj anketi se spomenuta ministrica izabere za najbolju ministricu godine, gde zapravo vidimo da je kod nas sve vrlo površno i da se slika ne stvara na osnovu činjenica, već na osnovu nekih politikantskih ideja i tome slično. Ta priča se, nažalost, nije završila i ta priča će se završiti onog trenutka kada ta ministrica ne bude više na toj poziciji i kada se promeni odnos prema, općenito poziciji ministrice, odnosno ministra kulture u Federaciji, s obzirom da se tu radi o pitanju da li mi u Federaciji želimo afirmaciju stvarne kulture, kulture koja će Bosnu i Hercegovinu staviti na neku mapu svijeta ili ćemo se koncentrirati na zadovoljavanje nekih partijskih favorita i da se sredstva ministarstva doživljavaju kao vrsta nekog plena koji se treba podeliti među političkim partijama i nekim etničkim skupinama.

Tu bih spomenuo, mimo tog problema sa federalnim ministarstvom, i problem sa državnim ministarstvom, gde mi uopće nemamo ministarstvo kulture. Znači, imamo ministarstvo civilnih poslova koje se uglavnom bavi sa tim, i gde također postoje već duži niz godina tendencije da se podela sredstava isključivo vrši po etničkim kriterijima. I to je nešto gde mislim da bi šira zajednica, pogotovo intelektualna zajednica, trebala da se bavi sa tim s obzirom da je recimo prirodno da političari i političarke doživljavaju sve kroz prizmu interesa vlastitih partija, ali kao ozbiljna zajednica, pogotovo intelektualna zajednica, mi trebamo prepoznat to kao dugoročni problem, s obzirom da ne mislim da slika Bosne i Hercegovine kao države koja ne afirmira svarne vredosti u kulturi nije nešto što ljudi trebaju ili žele.

RSE: Pomenuli smo političare, kada bi morali u nekolike rečenice da opišete odnos bosanskohercegovačkih političara prema kulturi, koje bi to rečenice bile?

Kreševljaković: Teško je govoriti, problem bi mi bio da ih stavim kao neki kolektiv, s obzirom da mislim da je problem da je zapravo pojam političara postao ekskluzivno pežorativni pojam. Ja i dalje verujem da mi imamo veliku potrebu za ozbiljnim ljudima u politici, koji će pre svega ozbiljno pristupati prema svakom problemu, uključujući i problem kulture. Ako bi se to generaliziralo, jedina slika o odnosu prema kulturi je zapravo budžet, a mi znamo da poslednje dve decenije svi rezovi u budžetima počinju sa kulturom što je nabolji pokazatelj odnosa tih ljudi prema kulturi.

Mislim da ni u protekloj godini taj odnos nije bio značajno drugačiji, opet naglašavajući da su se u stvarnosti dogodile te neke pozitivne promene kada je u pitanju kantonalno ministarstvo kulture, međutim mi uopće nemamo kulturnu strategiju. I to mislim da je još jedan od ključnih problema, s obzirom da mi zapravo, kada govorimo o političarima, ne znamo ni koja je to njihova ideja o tome šta bi kultura trebala bit.

RSE: Koliko razvoj, odnosno nerazvoj kulture u Bosni i Hercegovini opterećuje etničko i nacionalno podeljena država?

Kreševljaković: Ona opterećuje sve. Mislim da se tu radi o jednom fenomenu koji će producirati puno ozbiljnije probleme za sve nas. Prije svega mislim da je tu suštinski problem kada govorimo o odnosu prema obrazovanju, s obzirom da od toga ovisi budućnost ne samo države općenito nego konkretno i kulture. Način na koji mi kroz taj sistem obrazovanja proizvodimo buduće generacije, ovisiće njihov odnos prema tome šta bi zapravo kultura trebala biti.

U svakom slučaju mislim da je zabrinjavajuće da i 20 godina nakon svega mi se nismo odmakli od etničkog poimanja društva, a po mom osobnom mišljenju to je najblaže rečeno zabrinjavajuće. Mislim da je to ono što je otvorilo prostor tome da mi zapravo živimo u jednom vremenu, jednom društvu koje bi opisao kao zlatno doba mediokritetstva.

RSE: Koji su to planovi Festivala MESS za 218. godinu?

Kreševljaković: Mi već intezivno radimo na samom festivalu kao i na drugim programima koje organiziramo tokom godine kao što je Modul memorije. Planiramo nekoliko veoma značajnih teatarskih produkcija u sklopu programa Scena MESS, kao što je produkcija predstave njemačkog reditelja Florijana Fišera, rad sa mladim bh. rediteljima gdje radimo na promociji nekih domaćih autora. Namjeravamo surađivati sa teatrima po cijeloj BiH.

Kao i prethodnih godina ono što nam je glavni cilj je očuvati kontinuitet Fesitvala MESS kao jedne od najznačajnijih kulturnih institucija u BiH i regiji.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG