Dostupni linkovi

Nekoliko udruženja i institucija koje se bave kulturom tužilo je Federalno ministarstvo za kulturu i sport Bosne i Hercegovine zbog diskriminacije na nacionalnoj osnovi. Tvrde da Federalno ministarstvo za kulturu i sport javna sredstva namijenjena projektima i programima za sufinansiranje dijeli po etničkim kvotama, a ne po neutralnim i profesionalnim kriterijima.

U podjeljenoj državi, podjeljeno je sve, pa i kultura. Nekoliko institucija koje se bave kulturnom djelatnošću, a među njima poznati festival MESS, Udruženje Obala Art Centar, te Bosansko narodno pozorište iz Zenice, odlučili su da tužbom protiv Ministarstva kulture Federacije BiH stanu u kraj dodjeli budžetskog novca, po kako tvrde, etničkoj liniji.

Budžetski novac mora biti transparentan, i mora se dodjeljivati po vrlo jasnim i definisanim kriterijima, smatraju umjetnici u BiH. Nažalost, novac namjenjen finansiranju kulture, se dodjeljuje se po političkoj liniji, međustranačkim dogovorima koji isključivo uzimaju u obzir etnički background mjesta gdje se održavaju određeni kulturni sadržaji, kaže poznati bosanskohercgovački režiser Dino Mustafić.

“Tako da postoji ta famozna podjela na H, B i S komponentu, gdje su ta velika slova oznake, često i na papiru spuštene od ministara ili njihovih saradnika, za projekte kojima se po principu procenata dodjeljuju sredstva. To je jasno vidjljivo prvo iz strukture kako se dodjeljuju ta sredstva, drugo kada umjetnici ili kulturni poslenici traže na uvid te spiskove vrlo često dolazimo u situaciju da se traže neki argumenti da se to ne vidi. Ali i naprosto skandaloznim odlukama u kojima događaji niskog kvaliteta, skoro bez ikakvog međunarodnog značaja bivaju favorizirani. I to nije prvi put, samo se jednom tome mora stati u kraj”, kaže Mustafić.

Famozna podjela na H, B i S komponentu: Dino Mustafić
Famozna podjela na H, B i S komponentu: Dino Mustafić

On podsjeća da je Ministarstvo zanemarivalo internacionalni značaj nekih festivala sa višegodišnjom tradicijom, a favoriziralo i finansiralo “folklorne i vjerske priredbe”.

“Ta situacija dovela je do toga da su kulturni djelatnici bili primorani da se zaštite pravnim sredstvima i da se prokaže taj jedan nakaradni sistem u kojem se etnička linija ili komponenta jedino uvažava kada je u pitanju distribucija sredstava za kulturu”, dodaje Mustafić.

Tako se recimo već godinama umanjuju sredstva koja se dodjeljuju jednom od najvećih festivala u zemlji, internacionalnom teatarskom festivalu MESS.

Direktor MESS-a Nihad Kreševljaković kaže kako rezultati konkursa na poziv Federalnog ministarstva od prije nekoliko godina jasno pokazuju da su sredstva ekskluzivno dodjeljivana po etničkom kriteriju.

“U suštini se desilo da se praktično na osnovu imena direktora institucija odlučivalo o tome kako će se sredstva raspodjeliti i dominantne etničke skupine unutar Federacije su taj novac podjelile između sebe. Mi smo ukazali na taj problem odmah na početku i rezultat te rasprave doveo je do tužbe za diskriminaciju. S obzirom da smatramo da je podjela sredstava na osnovu etničkih kriterija u potpunoj suprotnosti sa zakonom i sa Ustavom”, navodi Kreševljaković.

Sredstva ekskluzivno dodjeljivana po etničkom kriteriju: Nihad Kreševljaković
Sredstva ekskluzivno dodjeljivana po etničkom kriteriju: Nihad Kreševljaković

Umjetnici smatraju i da ovakav način dodjele sredstava dovodi do provincijalizacije BiH, uništavanju kulture i može imati dugoročne posljedice. Vjeruju da će sudski spor dokazati da su kriteriji koji su se koristili kada je riječ o dodjeli novca za kulturu u suprotnosti sa zakonom.

Advokat Nedim Ademović smatra da je tvrdnja udruženja koja su se odlučila da tuže Ministarstvo za kulturu i sport osnovana.

“Da se javni novac iz budžeta kojim se subvencioniraju institucije koje se bave kulturom, dijele na osnovu etničkih kriterija, jednonacionalnih. U smislu da se jednostavno po osnovu teritorije i nacionalne pripadnosti vlasnika, predsjednika, direktora javnih ustanova, organizacija ili udruženja koje se bave tim aktivnostima raspodjeljuju u nacionalne torove i nakon toga im se po određenim kvotama dodjeljuje novac”, kaže Ademović.

On podsjeća da takvo nešto nije propisano zakonom, te da je za svakog “normalnog čovjeka to ne bi bilo ni prihvatljivo, zato što kultura ne poznaje naciju ili etničku pripadnost, ona je ili dobra ili loša”.

“Tome se mora stati u kraj i dati do znanja da se subvencionirati mora onaj koji zaista u vrjednosnom smislu zaslužuje da dobije novac. Meni je žao da se na osnovu svih dokaza koje imamo Sarajevo doživljava kao bošnjački grad, a ne kao glavni i najveći grad u BiH. Čijom logikom stvari se treba i očekivati da se najviše kulturnih događaja i manifestacija dešava u glavnom gradu. Naravno i drugi djelovi države zaslužuju podršku no ta podrška terba da bude propisana na adekvatan način”, objašnajva Ademović.

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG