Dostupni linkovi

Gajević: Kultura u BiH opstaje zahvaljujući pojedincima


Anila Gajević

Anila Gajević, nekadašnja je urednica i novinarka u redakcijama kulture u nekoliko medija BiH, osnivačica je i direktorica kasting i talent agencije Zona, iz Sarajeva, koja se bavi zastupanjem glumaca iz jugoistočne Evrope. Poznati svjetski filmski časopis Screen International, njeno ime je uvrstio u listu najvećih budućih lidera u filmskoj industriji.

RSE: Posljednjih devet godina uspješno vodite kasting i talent agenciju Zona u Sarajevu. Kako ste došli na ideju da se bavite tim poslom?

Gajević: Pretpostavljam da je to bilo više slučajno, jer da sam imala namjeru, možda bih u to ušla nekako spremnija. Kada sam počinjala, nisam apsolutno znala ništa o tom poslu, samo sam imala neku patriotsku ideju da naše talentovane glumce pokažem stranim produkcijama, kasting direktorima ili rediteljima. Pokušavala sam da nađem informacije o tome šta taj posao zapravo podrazumijeva. Nisam na samom početku znala ni da li će to biti agencija ili će to biti neka platforma za glumce, neki web site, na kojem ćemo predstaviti njihov rad - fotografije, show i CV-ije. Iz priličnog neznanja, ali sa željom da se nešto napravi sa našim glumcima, sam počela.

Imala sam sreću da sam na samom početku naišla na saradnju sa kasting direktoricom Nenecy Bishop, koja je tada živjela u Pragu i radila na seriji "Filantropi". To je NBC-jeva serija koja se snimala u Pragu, a epizoda se ticala Kosova. Ona se obratila meni sa kasting brifom za glumce iz jugoistočne Evrope. Mi smo tada poslali kastinge i oni su izabrali Visara Višku iz Makedonije i Nikolinu Morsavac iz Banja Luke. To je bio neki prvi, inicijalni projekt, na kom sam radila kao agent a naši glumci u nekoj velikoj televizijskoj produkciji. Nakon toga je sve krenulo uzlaznom putanjom.

RSE: Sa koliko glumaca trenutno surađujete i iz kojih zemalja?

Gajević: Glumaca je puno. Stotinjak glumaca se nalazi na našoj WEB stranici, koji imaju potpisane ugovore sa nama i konstantno rade sa nama. Puno je veći broj onih kojima mi šaljemo kastinge, obzirom da nastojimo dati šansu svima da pokušaju, ako ništa, da naprave neki kasting ili da ih neko vidi uživo na nekom kolbeku ili kastingu.

Radimo sa glumcima iz svih zemalja EX YU, imamo nekoliko glumaca iz Rumunije, Italije, čak imamo glumicu Jelenu Tronijev iz Kazahstrana i nekoliko turskih glumaca. Jedna od bitnijih klijentica naše agencije je glumica koja je rođena u Azerbejdžanu, a živi i radi u Turskoj. Kako se širi lista naših klijenata, dakle kasting direktora, produkcija i tako dalje, to je već cijeli svijet, tako se širi i lista glumaca sa kojima mi sarađujemo.

RSE: Nedavno ste objelodanili suradnju sa jednom od najpopularnijih glumaca sa EX YU prostora, Anicom Dobrom. Kako je došlo do te suradnje?

Gajević: Anica Dobra je pročitala jedan intervju, odnosno jedan tekst o agenciji, o meni, o glumcima sa kojima radimo. Ona je izrazila želju da se upoznamo i da popričamo o nekoj suradnji, putem Slavka Sobina, glumca kojeg mi zastupamo već dvije godine jako uspješno, a koji je njen kolega u seriji "Crno-bijeli svijet". Posredstvom Slavka Sobina smo se nas dvije upoznale i srele. Meni će biti velika čast da uskoro zastupam Anicu, obzirom da je ona u djetinjstvu bila neki moj glumački idol.

RSE: Vaš rad prepoznao je i svjetski poznati filmski časopis, Screen International. Koliko vam znači to priznanje?

Gajević: Znači mi stvarno puno. To se desilo prošle godine, kada je Screen International radio posebno izdanje za Kanski festival, Future leaders agencies. Oni su tada napravili izbor od nekih četrdesetak agenata iz cijelog svijeta i uvrstili su mene, kao jedinu agenticu sa područja jugoistočne Evrope. Mislim da je to stvarno bilo priznanje, ne samo meni, nego i radu agencije i glumcima koje mi zastupamo. Te godine sam bila na Screen-ovom eventu, velikom partiju. Screen je jedan od vodećih svjetskih časopisa, uz Variety i Hollywood Reporter. To su tri najvažnija časopisa. Bilo je to neočekivano, ali i jako važno, obzirom da su poslije toga proizašle neke dobre saradnje između mene i kolega agenata iz drugih zemalja.

Nakon toga, moja kolegica, koja se također našla u izboru, Vanesa Heneman iz Holandije, i ja smo se upoznale. Zona je danas članica European talent network. To je jedna posebna agencija koja je nastala suradnjom tri agencije iz zapadne Evrope. Zona se, kao agencija sa Balkana, priključila u European talent network. To je konkretna saradnja koja je izašla iz Screen-ovog izbora. Nakon toga smo komunicirali sa dosta menadžera i agenata iz Los Anđelosa, koji su također zainteresovani za neku vrstu saradnje ili razmjene klijenata. Sasvim sigurno je to doprinijelo daljem radu agencije.

RSE: Kako Vaš posao izgleda u praksi? Na koji način predstavljate glumce stranim produkcijama? Da li se oni Vama obraćaju?

Gajević: To je zanimljivo. Prije osam-devet godina, ja sam bila ta koja se javljala na mail adrese, uglavnom kasting direktorima, i predstavljala se. Govorila sam da sam agentica za glumce sa Balkana. Danas više, niti imam vremena, niti niko od nas ovdje iz Zone, nema vremena da šalje takvu vrstu mailova jer imamo jako puno svakodnevnog posla. Danas se puno više nama javljaju i kasting direktori i producenti i reditelji koji imaju potrebu za određenim glumcem.

Budžet Fondacije za kinematografiju FBiH je oko 1,5 miliona maraka, u Makedoniji je skoro pet miliona eura: Gajević
Budžet Fondacije za kinematografiju FBiH je oko 1,5 miliona maraka, u Makedoniji je skoro pet miliona eura: Gajević

Jave se i traže Gorana Navojca, na primjer, ili mu ponude ulogu da snimi kasting, Feđu Štukana, Vanesu Glođo. Nabrajam samo neka od imena glumaca. Ponekad nam pošalju samo kasting brif i kažu da rade na tom projektu i da bi voljeli da na kastingu vide i glumce koje mi zastupamo. Onda mi pošaljemo veći broj glumaca a oni naprave neku vrstu skraćene liste, užeg izbora, u kom se nađe neko od naših glumaca. Nakon toga, ili ode na colbek, ili ode da upozna reditelja uživo, ili nam odmah jave da je dobio ulogu. Dalji proces se više tiče neke administracije, od ugovora, dogovaranja termina snimanja, uslova rada, nakon toga ide zastupnički dio.

RSE: Godinama ste radili kao novinarka. Koliko Vam danas nedostaje taj poziv?

Gajević: Meni je novinarstvo nedostajalo prvih godina. Tada sam čak i mislila, jednom novinar, zauvijek novinar. Imala sam tu neku novinarsku radoznalost, sačuvala sam je i dalje. Vremenom je konačno došlo vrijeme da izgubim novinara u sebi jer mi se dešava da, u poslu kojim se bavim, više ne prepoznajem vijest. Sve ovo što sada radim, mi je postalo normalno, a puno je tu novinskih vijesti, informacija za naslovnu stranu.

Meni je sada normalno da Feđa Štukan bude na setu sa Kolinom Firtom i da imam njihovu fotografiju, a da je nigdje ne podijelim, ne pošaljem nigdje, da je ne objavim. Naprosto danas reagujem iz neke druge pozicije i sa neke druge strane. Radim posao kao da mediji ne postoje.

RSE: Godinama ste kroz novinarski poziv pratili događaje u kulturi. Znamo da to područje ima dosta finansijskih problema. Koliko danas to pratite i da li je situacija imalo bolja?

Gajević: Nedavno sam bila gost voditelj na jednoj televiziji. Na TV1 sam vodila emisiju - "Ja biram goste". Upravo sam za sagovornike dovela ljude iz različitih sfera kulture i sporta, koji su govorili o imidžu BiH, o svom radu. Neki generalni zaključak je bio da i dalje kulturna scena postoji zahvaljujući pojedincima i pojedincima koji se udružuju u neke grupe, a da je sistem taj koji ne podržava te pojedince.

Naši uspjesi, i u kulturi i u sportu, i dalje su značajni i veliki, ali puno više zahvaljujući talentu, radu, kreativnosti naših umjetnika i pojedinaca. Mislim da je to tako u svim segmentima. Budžet Fondacije za kinematografiju FBiH je oko 1,5 miliona maraka, u Makedoniji je skoro pet miliona eura. Čisto paralele radi, imamo već Zlatnog medvjeda, dva-tri Srebrena medvjeda, velike nagrade sa filmskih festivala, a toliko malo novca se ulaže u film i ne samo film, u izdavaštvo i pozorište. Mislim da su generalno puno bolji rezultati u kulturi, u odnosu na infrastrukturu koja prati tu kulturu.

  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Od 2005. suradnik redakcije sarajevskog dopisništva Radija Slobodna Europa. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta. Dobitnik treće nagrade Regionalnog radijskog festivala u Tuzli 2008. za priču o vjerskoj toleranciji u BiH, te dobitnik specijanog priznanja UNICEF-a 2012. za novinarski doprinos kampanji "Pravda za svako dijete".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG