Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Infodemija virusa korona: Opustošene trgovine govore i o medijima


Psi nose zaštitne maske u centru Šangaja, Kina

Svjetska zdravstvena organizacija je novi korona virus nazvala "infodemijom".

Mediji su preplavljeni informacijama, ali i dezinformacijama i po tome se najviše razlikuje od prethodnih epidemija virusa zike, ebole, SARS-a, MERS-a i sličnih.

I ranije su, posebno na internetskim i drugim društvenim mrežama, kružile "informacije" da je riječ o biološkom oružju koje je slučajno pušteno ili pobjeglo iz laboratorija, da je virus nastao zbog jedenja šišmiša ili da se uspješno liječi jedenjem bijelog luka i efikasno ubija izbjeljivačem za rublje. Međutim, i Ujedinjeni narodi su upozorili da su se kao nikad ranije raširile globalna panika, ali i predrasude i netrpeljivost, posebno na društvenim mrežama.

Svjetska zdravstvena organizacija se, osim u borbu s epidemijom korona virusa, uključila zajedno Twitterom, Facebookom, TikTokom i Tencentom, kao najpopularnijim društvenim mrežama, i u suzbijanje dezinformacija.

Što se tiče zemalja regije Zapadnog Balkana, iako su u Hrvatskoj do podne 26. veljače 2020. potvrđena "samo" dva slučaja oboljelih od korona virusa, a u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji nijedan, neke trgovine u većim gradovima regije su "opustošene".

Ponegdje je zavladala nestašica sredstava za dezinfekciju ruku ili maski za lice koje, ističu liječnici i institucije poput njemačkog zdravstvenog Instituta Robert Koch, da ne mogu spriječiti da se neka osoba zarazi virusima već su samo brana bakterijama, osim ukoliko je riječ o specijaliziranim FFP3 maskama.

Nepovjerenje u institucije

Boro Kontić, dugogodišnji novinar i direktor Mediacentra Sarajevu, istaknuo je da "cijela slika panike na kojoj su trgovački centri 'opuhani', te da ljudi kupuju uglavnom brašno i ulje, konzerviranu hranu i slično, posredno govori da mediji očigledno i nisu najbolje odradili svoj posao i da su više strašili narod, nego što su informirali".

Boro Kontić
Boro Kontić

Kontić je naveo i da nisu u pitanju samo mediji u Bosni i Hercegovini ili regiji jer o ovom izvještavaju svi mediji u svijetu.

"Ljudi su to doživjeli kao početak jedne velike pošasti, gotovo kao rata ili katastrofe i uradili su prvu stvar koju su mogli, a to je da se snabdiju pred opasnošću koja očigledno stiže. To je, eto, možda posredan dokaz koji govori o tome kakvu su informaciju primili ljudi i kako su reagovali na tu informaciju", ocijenio je Kontić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Psihoterapeutkinja Mirjana Gavrić je pojasnila da je prirodno da se ljudi plaše smrti, patnje i svega što ide uz to kao i da se posebno plaše i za ljude koji su im jako bitni i važni, što su najčešće članovi obitelji.

Dodala je da se ljudi često bave i razmišljanjima kako što više produžiti život i izbjeći smrt. Većina ljudi, navela je Gavrić, traži načine da sebi olakša koliko je moguće, ali istodobno sebi otežava život zato što ulazi u neke procese koji su sasvim nepotrebni pa često preuveličavaju, kao što je, istaknula je, primjer s kupovinom hrane.

Mirjana Gavrić, psihoterapeut
Mirjana Gavrić, psihoterapeut

"I onda jedna informacija, kao što je neki opasni, anonimni virus koji može da ugrozi život, pobudi dodatno sve naše strahove, anksioznosti i razmišljanja o smislu života. Ukoliko imamo takvu informaciju koja uznemirava do tog nivoa, ljudi tad uposle sve svoje mehanizme preživljavanja. Ljudi žele predvidivost, sigurnost, a ono na što možemo da utičemo jeste da utičemo barem na neki dio na koji možemo da utičemo pa da imamo predvidivo koliko hrane imamo, jer na virus kao takav realno ne možemo", kazala je Gavrić za RSE.

Srđan Puhalo, socijalni psiholog koji je poznat i po aktivnostima na društvenim mrežama, također postavlja pitanje odgovornosti medija koji, kako je ocijenio, često izvještavaju senzacionalistički.

Srđan Puhalo
Srđan Puhalo

"Umre pacijent u Kini i oni to stavljaju kao glavnu vijest, što uopšte za nas u ovom trenutku nije relevantno. U toj potrazi za senzacijom prosto ignorišu stručnjake ili im ne daju dovoljnu težinu. Treća stvar je da je u našem društvu riječ stručnjaka potpuno devalvirana i da mišljenje nekog na društvenim mrežama ili komentarima ima istu težinu kao nekoga ko je završio sve te medicinske škole. Uz povjerenje u struku, i povjerenje u institucije je srozano tako da se i zvanična saopštenja ljudi i institucija uzimaju s velikom rezervom", kazao je Puhalo za RSE.

Provjeravati informacije

Puhalo smatra da je priča o korona virusu "pobijedila" sve druge, posebno dnevnopolitičke zato što je to globalni, ali i zajednički problem s kojim ne znamo kako se nositi.

"To je nama nešto novo, nepoznato i opasno i onda se ljudi plaše i po ko zna koji put se ponavlja ista matrica. Kad nas 'strefi' neki belaj, najednom sve ono u BiH što se tiče politike postane nevažno, dok taj belaj ne prođe. Tako je bilo s požarima ili poplavama pa je tako je i sa ovim virusom. Nas tragedije i katastrofe ujedinjuju, ali čim one prođu, nastavi se po starom. I to je neki paradoks ne samo BiH, već svih drugih zemalja. Sad svi očekuju da će doći kuga i kolera, a dolazi nešto što ima simptome gripe i, ako ćemo slušati naučnike, manje je smrtonosna od obične gripe. Međutim, uz pomoć medija, društvenih mreža i kvazistručnjaka to prerasta u neku vrhunsku opasnost koja parališe sve i sad svi čekaju da vide kako će se to završiti", zaključio je Puhalo.

I Boro Kontić je naveo da su informacije o korona virusu "bliže koži običnog građanina nego neka politička informacija što uvijek kazuje da te životne činjenice ljude mnogo više pogađaju i - interesiraju".

Psihoterapeutkinja Mirjana Gavrić preporučuje na kraju da se slušaju informacije koje su zaista relevantne i provjerene iz više izvora, a ne da se vodi strahovima i lažnim informacijama koje imaju za cilj da možda i povećaju nivo uznemirenosti kod ljudi.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG