Dostupni linkovi

Vanredna vijest

I pored državne pomoći, u Crnoj Gori raste broj nezaposlenih


Ekonomski izazovi pandemije (ilustrativna fotografija)

Vlada Crne Gore objavila je prošle sedmice, 23. aprila, drugi ekonomski paket mjera za pomoć pogođenima krizom izazvanom pandemijom korona virusa.

Da li su dosadašnji paketi mjera pomoći Vlade Crne Gore dovoljni za sprječavanje pada broja zaposlenih i za spašavanje biznisa?

Da li će sve biti kao ranije?

Pomoć zaposlenima u turističkom i ugostiteljskom sektoru isplaćivanjem 100 odsto minimalne bruto zarade za dva mjeseca je dobrodošla, ali i nedovoljna, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Aleksandar Jovanović iz Udruženja ugostitelja Budve:


“Mi ćemo biti u prilici da 18. maja otvorimo svoje objekte i počnemo sa radom. To ne znači da, kad mi otvorimo svoje lokale, da će krenuti posao i da će sve biti kao ranijih godina. To sigurno biti neće i smatramo da će Vlada morati za mala, mikro i srednja preduzeća, bojim se donijeti i treći i četvrti paket mjera pomoći.”

Jedna od ključnih mjera koja se nalazi u najnovijem paketu je državna pomoć zaposlenima u zatvorenim djelatnostima (ugostiteljstvo, usluge, prevoz i turistički sektor), kojima će biti isplaćeno 100 odsto bruto minimalne zarade. Oni će dobiti po 222 eura zarade za april i maj, a biće im pokriveni i porezi i doprinosi u punom iznosu, što je 143 eura za minimalnu zaradu.

Predlog mjera obuhvata i subvencije za ugrožene djelatnosti (preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća do 250 zaposlenih) za april i maj, u iznosu 50 odsto bruto iznosa minimalne zarade za svakog registrovanog zaposlenog. Iznos te subvencije je 111 eura za neto plate i 71 i po euro za poreze i doprinose.

Iz Vlade je najavljena i jednokratna pomoć od po 50 eura svim nezaposlenim na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, koji nemaju pravo na novčanu naknadu ili materijalno obezbjeđenje.

Da li je pomoć dovoljna?

Za Uniju slobodnih sindikata, drugi paket ekonomskih mjera pomoći privredi i zaposlenima, koji je Vlada Crne Gore objavila jeste sveobuhvatan, ali nije dovoljan. Prema riječima Srđe Kekovića predsjednika Unije slobodnih sindikata te mjere neće u potpunosti zadovoljiti ni poslodavce ni zaposlene:

“Mjere su trebale da imaju dva cilja. Prvi je da relaksira poslodavce plaćanja doprinosa i zarada zaposlenima u periodu kada nemaju nikakvih prihoda jer ne rade. A drugi cilj je da zaposleni dobiju subvenciju zarade u iznosu koji bi im omogućio da održe egzistenciju svojih porodica dok ta djelatnost ne počne da radi. Dakle, subvencija od 100 odsto bruto minimalne zarade nije ostvarila ni jedan ni drugi cilj. Prvo zaposleni sa 222 eura koje dobijaju, ne mogu da na mjesečnom nivou da zadovolje egzistenciju porodica. A pošto je to davanje niže od očekivanog poslodavci će morati da isplate razliku zarade do njenog punog iznosa”, kaže Keković za RSE.

Koliko je novih nezaposlenih?

Kako su u međuvremenu objavile podgoričke “Vijesti” broj nezaposlenih na evidenciji 20. aprila iznosio je preko 38.000 građana, što je više za skoro tri hiljade ili 8 odsto u odnosu na 31. mart ove godine.

Na pitanja koja smo poslali Zavodu za zapošljavanje, koliko je od početka epidemije povećan broj prijavljenih (nezaposlenih), te da li se radi o radnicima koji su izgubili posao zbog krize izazvane korona virusom nismo dobili odgovor.

Odgovarajući na pitanje kako će mjere Vlade uticati na stanje zaposlenosti, poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević je na pres konferenciji (27. aprila) ocijenio da država treba da se zaduži kako bi pomogla građanima i privredi.

“Mislim da se Vlada potrudila da te mjere imaju jedan obuhvat, odnosno dosta kategorija je obuhvaćeno u okviru dosadašnja dva paketa pomoći. Ali mislim da mjere Vlade neće uspjeti da pomognu poslodavcima da održe nivo zaposlenosti koji je bio do sada. Posebno jer imamo specifičnu strukturu ekonomije, 25 odsto bruto društvenog proizvoda se kreira u sektoru turizma. A sami vidite da je ogroman znak pitanja kako će u Crnoj Gori i zemljama regiona izgledati turistička sezona. Vladine mjere važe za dva mjeseca, april i maj. Dakle država treba da se zaduži za pomoć zaposlenima i privredi, jer će ta privreda ako opstane, na adekvatan način kasnije sve to vratiti kroz plaćanje poreza”, ocijenio je Konjević.

Najveći izazov za tuurističke poslenike biće kako zadržati radna mjesta i očuvati likvidnost preduzeća, kaže Aleksandar Jovanović iz Udruženja ugostitelja Budve:

“Više je aspekata zbog kojih možemo očekivati povećanje troškova i smanjenje potrebe za radnom snagom. Sve su prilike da će biti najteže zadržati radnu snagu. Na osnovu prognoza koje imamo iz turističkog sektora tek 2021. i 2022. godine možemo da se vratimo na nivo 2019. godine”.

Pomoć za one u samoizolaciji

Obilazeći danas (27. apirl) opštinu Nikšić, u centralnoj Crnoj Gori, predsjednik države Milo Đukanović je izrazio očekivanje da će uslijediti novi paket podrške privredi koji će biti, kako je rekao usmjeren prema svim preduzećima koja su otežano radila, kako bi aktivirali svoje kapacitete, a u cilju oživljavanja ekonomije.

Konstatujući da je očuvanje radnih mjesta tokom epidemije korona virusa preduslov da crnogorska ekonomija preživi krizu, Srđa Keković kaže da mjere Vlade nisu adekvatne ni za zaposlene koji su morali da prođu samoizolaciju:

“Nije adekvatna subvencija za zaposlene koji su bili u karantinu ili za roditelje djece koji su zbog ograničenja bili odsutni sa posla. Ta subvencija je predviđena mjerama od 70 posto bruto minimalne zarade. Mi mislimo da je to trebalo da bude u skladu sa zakonom, naknada zaposlenom tokom bolovanja, a to bi bila osnovna zarada ostvarena u prethodnih godinu dana”.

Podsjetimo, uz navedenu pomoć Vlada Crne Gore je zatvorene djelatnosti oslobodila od fiksnog dijela plaćanja računa za struju za mjesece april, maj i jun.

Vlada je svojim aktom obuhvatila zaposlene u zatvorenim i ugroženim djelatnostima, zaposlene na plaćenom odsustvu, zaposlene u karantinu i samoizolaciji, a propisane su subvencije za novo zapošljavanje. Istovremeno dijelu državnih funkcionera su smanjene plate.

Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?

Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.

U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.

Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG