Pad broja novooboljelih od COVID 19 i rast broja oporavljenih je znak da je kompletna država blagovremeno i na pravi način reagovala u borbi protiv novog korona virusa, poručuju predstavnici crnogorske Vlade, dok u opoziciji ukazuju na brojne nezakonitosti i propuste u odlukama i postupanjima države tokom epidemije.
"Crna Gora, njene institucije i građani pokazali su odlučnost i odgovornost u borbi protiv korona virusa što je doprinijelo usporavanju virusa, koji je izazvao globalnu krizu", kazao je u crnogorskom parlamentu potpredsjednik Vlade i šef Nacionalnog koordinacionog tijela, Milutin Simović, prezentujući vladinu Informaciju o aktivnostima i rezultatima u suočavanju sa epidemijom COVID–19, štampanu na 80 strana.
Ministar zdravlja Kenan Hrapović je ulogu crnogorskih zdravstvenih radnika u borbi protiv novog korona virusa ocijenio kao herojsku, a građanima zahvalio za poštovanje propisanih mjera.
"Uspjeli smo da Crna Gora bude posljednja država u Evropi u koju je koronavirus ušao. Uvjeren sam da smo radili najbolje što smo mogli, ali i da je još uvijek potrebno da svako od nas i daje svoj doprinos da bi se pobijediila bolest", rekao je Hrapović.
Kadar vladajuće koalicije i mjere bez vanrednog stanja
Nebojša Medojević iz opozicionog Demokratskog fronta (DF) kazao je da je vladajuća koalicija "zloupotrebila epidemiju da bi politički profitirala", uključivši samo kadar vladajuće koalicije u Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT).
Osim toga, prema ocjeni Medojevića vlast se tokom epidemije ponašala totalitarno, provodeći protivustavne mjere, bez uvođenja vanrednog stanja.
"Vi ste donosili mjere koje duboko zadiru u ljudska prava, ograničavali ste Ustavom zagarantovana prava građana, a da za to nijeste imali ustavna ovlašćenja" kaže Medojević, ukazujući na podatak da Crna Gora ima najveći broj uhapšenih građana u odnosu na broj inficiranih.
"Tri puta je više uhapšenih nego inficiranih pa vas pitamo da li ste se vi borili protiv virusa ili protiv građana koji ne glasaju DPS poput mene kojeg ste stavili u karantin po kazni, bez ikakvog zakonskog ili ustavnog osnova", rekao je Medojević.
Hapšenja i druge mjere
Policija je od početka pandemije uhapsila preko 1.000 građana koji su kršili neku od vladinih mjera, podaci su Uprave policije.
U odgovoru Medojeviću, potpredsjednik Vlade i visoki funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS), Simović kaže da je sve urađeno po Ustavu i zakonima Crne Gore.
"Ovo nije bila borba protiv građana, niti je ovo bila predizborna kampanja bilo koga, a najmanje DPS. Ovo je bila borba za zdravlje i živote svih građana a sve je rađeno po Ustavu i zakonima ove države i u skladu sa evropskom Konvecijom o ljudskim pravima i slobodama", ustvrdio je Simović.
Milan Knežević iz Demokratskog fronta (DF), pak, tvrdi da je Ustav prekršen.
"Ko je prvi inficiran u Crnoj Gori? Inficiran je Ustav, a inficirao ga je Milutin Simović kako bi mogao da pošalje Ustav na respirator, a da onda formiraju neustavno i nezakonito Nacionalno koordinaciono tijelo koje je provelo restriktivne i represivne mjere, uhapsivši više građana nego Njemci i Italijani od 1941. do 1945. godine", poručio je Knežević.
Vlada je u proteklih 40 dana od uvođenja mjera u cilju zaštite od korona virusa obustavila nastavu u školama i fakultetima, zatvorila granice za strance, naredila obustavu rada ugostiteljskih objekata, fitnes i tržnih centara, frizerskih salona, taksi službi, prevoza u međugradskom saobraćaju… Na snazije bila i odluka o zabrani izlaska iz stana radnim danima od 19 sati do 5 ujutro, svako okupljanje na ulici, prevoz više od dvije osobe u kolima i mnoge druge.
Od 21. aprila mjere restrikcije su djelimično ublažene.
Moratorij na otplatu kredita i kamata
Kao jednu od mjera podrške građanima tokom epidemije Vlada je sa bankama dogovorila uvođenje tromjesečnog moratorijuma na otplatu kredita građana i preduzeća kod poslovnih banaka.
Za poslanika opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) Raška Konjevića ta mjera je sporna jer će građani morati da plate kamatu i za taj period.
"Teško da ćete tih 60.000 građana koji su se prijavili za moratorijum (na kredite) i 200.000 članova njihovih porodica ubijediti da je fer, solidarno i pošteno da u ova tri mjesca plate ugovorenu kamatu od 3 do 5 posto, ilioko 20 miliona eura bankama. To nije solidarnost, niti je zajedništvo", konstatuje Konjević.
Plate ljekara
Iako je prethodno predsjednik parlamenta Ivan Brajović ljekare nazvao "junacima našeg doba", voljom vladajuće koalicije u dnevni red nije uvršten Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru a koji, kako je saopštila poslanica DF Branka Bošnjak, predviđa povećanje plata ljekarima i drugim zdravstvenim radnicima.
"Dali ste im mizerne plate, a sada vidite da sve zavisi od njih. Svi koji nijesu glasali za povećanje njihovih zarada treba da se zamisle. Odajem počast onima koji su zaista u prvom redu odbrane", rekla je Bošnjak.
Zasjedanje u tri sale
Rad parlamenta u uslovima epidemije korona virusa organizovan je na način da u glavnoj sali istovremeno može da bude najviše 22 poslanika, a dio poslanika o predloženim tačkama dnevnog reda glasaju iz dvije manje sale u kojima se obično održavaju sjednice odbora i drugih skupštinskih tijela
Posljednje zasjedanje crnogorskog parlamenta, prije uvođenja vladinih mjera o sprječavanju širenja korona virusa, održano je 4. marta, a od tada do danas u nekoliko navrata zasjedali su samo pojedini skupštinski odbori i kolegijum kod Predsjednika Skupštine Ivana Brajovića.
Zbog svojevrsnog zastoja u radu crnogorskog parlamenta ali i pojedinih u regionu, reagovali su predstavnici Evropskog parlamenta Tanja Fajon i Vladimir Bilčik koji su od vlasti u tim državama zatražili da osiguraju ustavnu ulogu parlamenata ističući da "demokratija ne smije da bude žrtva pandemije".
