Dostupni linkovi

'Beograd pritišće Zagreb u dogovoru s Ljubljanom'


Granična crta na Dunavu i dalje nije definirana

Hrvatska diplomacija ne odustaje od stava da je za i granicu na Dunavu sa Srbijom relevantan stav Badinterove komisije. Analitičari kažu da treba nastaviti razgovore oko definiranja granične crte, a da je aktualni potez Beograda u stvari pritisak na Zagreb da prihvati rezultat arbitraže sa Slovenijom.

Što se tiče granice sa Srbijom na Dunavu, za hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova sve je jasno - bivša međurepublička granica na Dunavu, uključujući i ade, je neupitna. Precizno je utvrđena prema granicama katastarskih općina, stoji u njihovom odgovoru medijima nakon izjava srbijanskog diplomata Aleksića. Za Hrvatsku to znači da su dvije dunavske ade – Vukovarska i Šarengradska – dio Hrvatske.

Dobra je vijest da su se dvije države dogovorile da ih tijekom ljeta mogu koristiti građani iz obiju država i da nema nikakvih pograničnih incidenata, ali loša je vijest da granična crta i dalje nije definirana. Međudržavna radna grupa formirana je pred petnaestak godina, ništa do sada nije dogovoreno, a posljednjih šest godina se niti ne sastaje. Inicijativa za zakazivanje novog sastanka je na hrvatskoj strani, ali na to se još čeka, kazao je među ostalim beogradski diplomat.

Analitičar riječkog "Novog lista" Denis Romac za Radio Slobodna Europa ovu inicijativu Beograda smješta u kontekst razmimoilaženja Zagreba i Ljubljane oko provođenja arbitražne odluke o granici:

"Ja sam prilično siguran da ovakve izjave iz Srbije u ovom trenutku predstavljaju samo dodatni pritisak na Hrvatsku, i mislim da to Beograd radi u dogovoru sa Ljubljanom. Na ovaj način se stvara dodatni pritisak na Hrvatsku da prihvati odluku arbitraže sa Slovenijom. Jer, ne možemo govoriti o arbitraži sa Srbijom, ako Hrvatska ne prihvati rezultat arbitraže sa Slovenijom. Ja mislim da je to sve veoma povezano, a znamo i da je Vučić u ovom konkretnom sporu Zagreba i Ljubljane izravno i izrijekom dao podršku slovenskom stajalištu."

U Srbiji su nakon odluke arbitraže o hrvatsko-slovenskoj granici krenule, ali odmah i prestale špekulacije o tome kako bi to moglo utjecati na rješavanje hrvatsko-srpske granice na Dunavu. "Moglo bi utjecati, ali na štetu Srbije", kaže Romac.

"Naime, ako bi se rezultat hrvatsko-slovenske arbitraže primijenio na hrvatsko-srpski spor oko granice na Dunavu, onda bi taj katastarski kriterij koji je primijenilo arbitražno vijeće kako bi odredilo granicu na kopnu između Hrvatske i Slovenije na Dunavu išao u korist Hrvatske, i onda bi se doista dogodilo da Republika Hrvatska 'pređe' na desnu obalu Dunava", dodaje.

Pitanje rješavati bilateralno, u okviru arbitraže ili na neki treći način: Tonino Picula
Pitanje rješavati bilateralno, u okviru arbitraže ili na neki treći način: Tonino Picula

Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova i socijaldemokratski europarlamentarac Tonino Picula pozdravio je u izjavi medijima inicijativu da se nastave razgovori o definiranju granične crte sa Srbijom.

"Svakoj državi treba biti u interesu da ima uređene i dogovorene granice sa svojim susjedima, to bi trebali biti i interesi Hrvatske. Što se tiče inicijative da se počne razgovarati o granici sa Srbijom to svakako treba pozdraviti", kazao je, naglašavajući kako osobno smatra da sa susjedima prvo treba razgovarati bilateralno.

"Mi možemo izabrati hoće li to biti bilateralni način rješavanja tog otvorenog pitanja, ili će se ponovno pristupiti nekoj vrsti međunarodne arbitraže. Smatram da je arbitraža kao postupak utvrđivanja granične crte između dviju država potpuno legitiman postupak, a ovo što se dogodilo sa Slovenijom govori da je samo jedan oblik arbitraže kompromitiran. Naravno da Hrvatska ne treba bježati od mogućnosti da se taj problem – ako ne ide bilateralno – rješava i preko arbitraže ili nekog drugog oblika međunarodnog posredovanja", naveo je.

Iako je vukovarski HDZ upravo na oštroj retorici oko ćirilice, odnosno takozvanih dvojezičnih ploča došao na vlast, otkako nema vlade lijevog centra u Zagrebu, a Vukovarom vlada HDZ, retorika je puno blaža, pa i oko korištenja dunavskih ada i definiranja granične crte na Dunavu.

"Katastarski su neupitno i Mala i Velika vukovarska ada – kako im i ime na kraju krajeva kaže - vukovarske. One su tijekom povijesti bile dijelom vlastelinstva grofova Eltz, čije je sjedište bilo u gradu Vukovaru. Ono što očekujem od vodećih ljudi obiju država je da to pitanje riješe na nekakav dobrosusjedski način, kako je cijelo ovo vrijeme pitanje ade bilo i tretirano", kaže HDZ-ov vukovarski gradonačelnik Ivan Penava.

Picula je podsjetio da se Hrvatska, upravo na inzistiranje Europske unije, a zbog neugodnih iskustava što ih je Europska unija imala sa slovenskim uvjetovanjima Hrvatskoj, obavezala da se neće ponašati kao Slovenija. Kako je izričito napisano u Deklaraciji o promicanju europskih vrijednosti u jugoistočnoj Europi, što ju je Hrvatski sabor usvojio 21. listopada 2011. godine, "čvrsto je stajalište Republike Hrvatske da otvorena pitanja između država, koja su bilateralnog karaktera kao što su, na primjer, granična pitanja, ne smiju kočiti pristupanje država kandidata u Europsku uniju, od početka procesa do stupanja na snagu Ugovora o pristupanju." On upozorava da je Europska unija u međuvremenu ipak u jednom slučaju odustala od tog principa.

"Evo, kao voditelj izaslanstva Europskog parlamenta za odnose sa Bosnom i Hercegovinom i sa Kosovom mogu primijetiti da je – recimo – za slučaj Kosova Europska komisija inzistirala da Kosovo mora ratificirati Međudržavni sporazum o protezanju državne granice sa Crnom Gorom, što nije bio preduvjet ni za jednu zemlju koja je pristupala Europskoj uniji. Prema tome, očito imamo dosta šarolik politički pristup rješavanju tog problema, ali Hrvatska se ne treba time opterećivati. Mi naravno moramo biti spremni to pitanje rješavati bilateralno, u okviru arbitraže ili na neki treći način", rekao je.

Badinterova komisija je pred više od četvrt stoljeća utvrdila da međurepubličke granice postaju granice država nastalih raspadom socijalističke Jugoslavije. Hrvatska tvrdi da je iz te perspektive oko granice na Dunavu sve jasno.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG