Dostupni linkovi

Hrvatska pozdravlja uhićenje i pita – kada će Hadžić


Ratko Mladić na Palama, novembar 1995.
Hrvatska politička javnost pozdravlja uhićenje Ratka Mladića i očekuje uhićenje drugog bjegunca – Gorana Hadžića kojeg se traži za ratne zločine u Vukovaru.

Dobra vijest za sve, pogotovo za obitelji žrtava u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, prve su reakcije na uhićenje haškog bjegunca Ratka Mladića u Srbiji.

“Ovo je trenutak kada se moramo ponovno sjetiti svih žrtava koje se stavljaju na teret Ratku Mladiću,” kazao je u prvoj reakciji hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

“U prvom redu mislim na žrtve Srebrenice, ali i na sve druge žrtve širom Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a tu posebno mislim na žrtve zločina u Škabrnji,” kazao je Josipović i nastavio.

“Očekivanje je čitave međunarodne zajednice, a i moje isto tako, da će se na jednom pravednom suđenju pravedno odmjeriti krivnja i kazna. Svakako treba reći da jer ovo velik i važan iskorak koji je Srbija napravila. To je važan iskorak za Srbiju u pogledu njenih ambicija za eurointegracijom, i – drugo – vrlo je važan za odnose u regiji.”

Posebnu je izjavu dala i predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor.

“Republika Hrvatska kao žrtva agresorske politike Slobodana Miloševića pozdravlja uhićenje Ratka Mladića i mi očekujemo i uhićenje Gorana Hadžića. Sigurno je da će Mladićevo izručenje i suđenje u Hagu biti izuzetno važan doprinos izgradnji mira na temelju pravde”, poručila je Kosor.

Simbol ratnog zločinca

Zagrebački odvjetnik Slobodan Budak, koji se sa Mladićevim tragovima susretao i na suđenju za ratne zločine u Škabrnji 1991, kada su postrojbe pod Mladićevim zapovjedništvom u tom selu pored Zadra u jednom danu ubile više desetaka civila i hrvatskih branitelja, ocjenjuje za naš radio Mladićevo uhićenje kao vrlo značajan događaj za opću pravdu.

“Nakon hapšenja i izručenja Miloševića Hagu, konačno hvatanje ovog balkanskog egzekutora – a Milošević je bio idejni začetnik tih egzekucija – je jedno ohrabrenje za opću pravdu, ohrabrenje da ima šanse i vladavini prava da i najgori zločinci trebaju i mogu biti uhapšeni i osuđeni na primjeren način za te najteže moguće zločine”, kaže Budak.
Đikić: Ja mislim da je od danas svijet malo bolje mjesto za život nego što je bio prije hapšenja.

Urednik tjednika “Novosti” i jedan od autora knjige o Anti Gotovini Ivica Đikić u izjavi za RSE posebno ističe važnost međunarodnog pritiska na Srbiju koji je doveo do ovog uhićenja.

“Ja mislim da je od danas svijet malo bolje mjesto za život nego što je bio prije hapšenja Ratka Mladića, mislim da je to ozbiljan korak za Srbiju u smislu skorog započinjanja pregovora sa Europskom unijom. Mislim da je to velik korak za regiju u smislu da se pokazuje da međunarodni pritisak rezultira onim što je u interesu svih građana koji žive u ovoj regiji, a to je da ratni zločinci, a pogotovo ratni zločinci kalibra Mladića budu dovedeni pred sud”, kazao je Đikić.

Politički analitičar i dugogodišnji aktivist za ljudska prava Žarko Puhovski ocjenjuje kako je Mladićevo uhićenje velik događaj za sve građane s prostora eks-Jugoslavije, jer je Mladić od Knina do Sarajeva i Srebrenice utjecao na tijek rata u najgorim trenucima i na najgori način.

“On je sigurno pravi simbol ratnog zločinca. Taj čovjek treba odgovarati i njegovo pojavljivanje pred sudom će ipak značiti neku vrstu olakšanja za sve one kojima se čini da bi nakon rata i pravednost trebala imati neku ulogu”, ocjenjuje Puhovski.

Ostalo je nejasno kako je vijest o uhićenju Ratka Mladića prvi objavio jedan hrvatski medij – zagrebački dnevnik “Jutarnji list”. Zamolili smo autora te vijesti Gordana Malića da nam otkrije tajnu.

“To su – kako bih rekao – male tajne majstora novinarske kuhinje! Nikada ne odajte način kako ste došli do informacije, jer je možda drugi puta ne dobijete - to je osnovno pravilo u poslu. Tog pravila se držim, a objavio sam priličan broj takvih ili sličnih informacija. Dakle, neka to za sada ne ostane među nama i slušateljima Radija slobodna Europa.”

A osim toga, bit će da su bar neku ulogu u svemu tome imali i dugogodišnji vrlo dobri Malićevi odnosi s haškim tužiteljstvom.

Ko je Ratko Mladić?

Ratko Mladić nakon hapšenja, 26. maj 2011 (Izvor: www.politika.rs)
Ko je Ratko Mladić?

Ratni komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, rođen je 12. marta 1943. godine u selu Božanići kod Kalinovika. Završio je Vojno-industrijsku školu pri „Teleoptiku“ u Zemunu, a potom, kao šesti u klasi, i Vojnu akademiju kopnene vojske.

Oficirsku karijeru započeo je u Skoplju 1965. godine. Napreduje do načelnika za nastavu 3. vojne oblasti Jugoslovenske narodne armije (JNA) u glavnom gradu Makedonije. Početkom januara 1991. godine postaje pomoćnik komandanta Prištinskog korpusa. Krajem juna iste godine i odlazi u Knin. Tamo komanduje bitkama koje pobunjeni Srbi vode protiv hrvatskih snaga. Početkom marta 1992. po naređenju načelnika Generalštaba JNA Blagoja Adžić sa dužnosti u Kninu odlazi u Sarajevo. Preuzimajući dužnost od generala Milutina Kukanjca, Ratko Mladić postaje komandant 2. vojne oblasti JNA, sa sjedištem u Sarajevu. Od 12. maja 1992. godine, pa sve do kraja novembra 1996. godine, kako navodi Haško tužilaštvo, general Mladić je zapovjednik vojske bosanskih Srba.

Aprila 1992. Mladić je vanredno unapređen u čin general-potpukovnika, a već narednog dana postavljen je za načelnika štaba i ujedno zamenika komandanta u Komandi Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu.

Na tu dužnost stupio je 10. maja 1992. General Mladić je, 12. maja 1992. godine, odlukom Narodne skupštine tada samoproglašene Srpske Republike u Banja Luci, a na predlog Radovana Karadžića, postavljen za komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske i na tom položaju je ostao do 1996. Redovno je unapređen u čin general-pukovnika 24. juna 1994.

Mladić je 1995. godine optužen za ratne zločine, koji uključuju genocid, saučesništvo u genocidu, zločin protiv čovečnosti i kršenje običaja ratovanja, pred Haškim tribunalom.

Pod njegovom komandom, kako je navedeno u optužnici, ubijeno je više od sedam hiljada zarobljenih muslimana na području Srebrenice. Pod njegovom komandom granatirano je Sarajevo i snajperski su ubijani civili sa okolnih brda iznad grada.

Novembra 1996. godine, ukazom tadašnje predsednice Republike Srpske Biljane Plavšić, Mladić je smenjen sa mesta komandanta Glavnog štaba VRS i nije imenovan za Načelnika Generalštaba, pod pritsikom međunarodne zajednice i Haškog tribunala.

Zvanično, vojna karijera u VRS mu se završava polovinom 1997. godine, dok nezvanično oficir VRS ostaje sve do penzionisanja, 7. marta 2002, kada ukazom Predsednika Republike Srpske "prestaje profesionalna vojna služba general-pukovnika Ratka Mladića."

Međutim, Mladić je imao status aktivnog vojnog lica i u SRJ, sve dok ukazom predsednika SRJ Vojislava Koštunice 28. februara 2001. nije penzionisan.

Sva nepokretna imovina zamrznuta mu je stupanjem na snagu Zakona o zamrzavanju imovine haškim beguncima, usvojenog u parlamentu Srbije i Crne Gore, 7. aprila 2006.

Utvrđeno je da je u vojnim objektima boravio do početka 2002. godine, od kada mu se gubi svaki trag. Svi dosadašnji pokušaji da bude uhapšen su propali, čak i posle hapšenja mreže njegovih jataka pre nekoliko godina.

Ratko Mladić je od 1966. oženjen Bosom, ima sina Darka.

Izmenjenu optužnicu možete pročitati OVDE.

Podaci o predmetu.

Ratko Mladić se tereti za:

- direktno učešće u genocidu počinjenom nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine;

- široko rasprostranjenu kampanju progona, deportacija, mučenja i ubistava tokom 1992. godine u velikom delu Bosne i Hercegovine uključujući zloglasne logore poput Omarske, Keraterma, Manjače i Trnopolja u severozapadnoj Bosni i Hercegovini.

- teror kojem su bili izloženi civili tokom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine;

- ubistvo blizu 8.000 muškaraca i dečaka nakon pada Srebrenice.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG