Dostupni linkovi

BiH: Hapšenje Mladića satisfakcija za sve žrtve


Ratko Mladić iznad Goražda, april 1994.
Ratko Mladić iznad Goražda, april 1994.
Nakon što je potvrđena vijest da je jedan od najtraženijih haških bjegunaca Ratko Mladić uhapšen, reagovali su članovi Predsjedništva BiH, zvaničnici Federacije BiH, nevladine organizacije, te udruženja žrtava rata. Istovremeno reakcija gotovo da nema iz RS.

Ministar bezbjednosti BiH Sadik Ahmetović, odmah nakon potvrde vijesti, izjavio je da je hapšenje Ratka Mladića satisfakcija za sve žrtve u BiH, ali i pokazatelj da je pravda spora ali dostižna. Ahmetović je ocijenio da je Mladićevo hapšenje najznačajniji događaj u poslijeratnoj istoriji ne samo BiH i Srbije nego cijelog regiona.

„I na ovom primjeru je dokazano da nema sigurnog skloništa za optužene za ratne zločine. U tom kontekstu raduje me i najava srbijanskog predsjednika Borisa Tadića da će biti provedena istraga i o tome ko je sve ove godine učetvovao u skrivanju ovog haškog bjegeunca. Hapšenjem Mladića dokazano je kako politika ignoriranja problema i međunarodnih obaveza ne može dobiti podršku u EU, koja je ostala dosljedna u svom inistiranju na hapšenju haških bjegunaca. Ostaje nam da vjerujemo da će pravda biti dosegnuta i kroz presudu Haškog tribunala, koji ga tereti za najteže oblike ratnih zločina, uključujući i genocid“, kazao je Ahmetović.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić ocijenio je da je Mladićevo hapšenje više rezultat pritiska EU i političke trgovine, nego nastojanja Vlasti Republike Srbije da ispune svoje obaveze i zadovolje pravdu i pravo.

„Ne mogu da se otmem utisku da je i ovo Mladićevo hapšenje zapravo tempirano - kao što je bilo, čini mi se, i Karadžićevo hapšenje - za trenutak kada je najozbiljnije poručeno vlastima u Srbiji da nema daljeg napretka u pregovorima sa EU bez hapšenja ratnih zločinaca, što opet govori da iz sfere pravde, iz sfere prava, što bi trebalo da budu osnovne sfere kad se govori o ratnim zločincima i ratnim zločinima, ipak se radi o jednoj vrsti političkog kockanja i manipulisanja“, smatra Komšić.

U saopštenju za javnost reagovao je i kabinet predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića, koji je u službenoj posjeti Poljskoj. Kako se navodi u saopštenju, hapšenje Ratka Mladića predstavlja ispunjavanje međunarodnih obaveza prema Haškom tribunalu svih zemalja bivše Jugoslavije. Svi osumnjičeni i optuženi pojedinci iz BiH, kako se navodi u saopštenju, moraju odgovarati za počinjene ratne zločine pred nadležnim sudovima, bez obzira kojem narodu pripadaju.

Hapšenje Ratka Mladića je jedna od pretpostavki za zadovoljenje pravde i budi nadu da će konačno sve činjenice o ratu u BiH, ali i poslije njega, biti utvrđene, smatra bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Moglo bi ovo biti novo poglavlje u odnosima BiH i Srbije, dodao je Izetbegović.

„Ovo hapšenje će dati dodatni poticaj procesima regionalnog pomirenja, pri čemu je vrlo važno istaći da je hapšenje izvršeno od strane zvaničnih institucija Srbije,uz pomoć zvaničnih institucija BiH. Pozdravljam odlučnost međunarodne zajednice koja je stajala nepokolebivo na stavu da se uhapsi general Mladić. Ta odlučnost koju je Republika Srbija pokazala ovim hapšenjem daje nam za pravo da se nadamo jednom novom poglavlju u saradnji između dviju država“, poručio je Izetbegović.

Bitno je da dođe do katarze

U saopštenju iz Kabineta predsjednika RS Milorada Dodika ističe se da hapšenje Ratka Mladića predstavlja ispunjenje međunarodnih obaveza iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, koje su preuzele sve države u regiji. U saoopštenju se dalje navodi da se hapšenje Ratka Mladića neće odraziti na mir i satabilnost u RS, koja, kako stoji u saopštenju, posljednjih dana vodi međunarodnu borbu da svi koji su počinili ratne zločine za te zločine i odgovaraju.

Reakcija danas nije bilo ni iz Vlade RS, a Kabinet premijera Aleksandra Džombića prenio je izjavu u kojoj se navodi kako Srbija, srpski narod i RS ne trebaju biti taoci ničijih zločina, ali i da svi oni koji su počinili zločine nad srpskim narodom moraju odgovarati, ocijenio je premijer Džombić u saopštenju za javnost.
Ratko Mladić

Lider SDA Sulejman Tihić, i sam nekadašnji logoraš iz Bosanskog Šamca, smatra da bi Mladićevo hapšenje trebalo dovesti do jedne vrste katarze u Srbiji, ali još važnije - u BiH, kako bi se utvrdila istina i našao put ka pomirenju.

„Bitno je da dođe do katarze, do svijesti da jedan Ratko Mladić jeste ratni zločinac, a ne nekakav nacionalni heroj. I u BiH veoma je važno to suočenje s istinom. Kroz hapšenje Ratka Mladića, kroz proces koji se vodi i Karadžiću i sada Mladiću nadam se da će doći do toga suočenja s istinom, jer to je bolje i za srpski narod i za sve ljude koji žive u BiH. Ako sav svijet kaže da je Ratko Mladić zločinac, i da su oni koji su osuđeni u Hagu zločinci, da je kroz jedan međunarodni tribunal to utvrđeno, nema logike, nema razuma, nema pameti da sada neko drugi može kazati za Ratka Mladića da je on nacionalni heroj“, zaključuje Tihić.

Istovremeno, predsjednik Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić smatra da je hapšenje Ratka Mladića vjerovatno, kako je rekao, je rezultat saradnje političkih i bezbjednosnih struktura Srbije i Republike Srpske.

„Ratko Mladić je ličnost koja će izazvati kontroverze. U jednom dijelu BiH on će biti heroj, u drugom dijelu on će biti ratni zločinac, a jedinu pravu istinu o svemu mogu dati istorija, ljudi neutralni, ljudi koji nisu učesnici ovih događaja - i vrijeme će pokazati u svemu ovome da li je Srbija ostvarila političku korist od ovog hapšenja“, kazao je Ivanić.

Brojne su reakcije i međunarodnih institucija na vijest o Mladićevom hapšenju. Zamjenik amabasadora SAD u BiH Roderik Mur smatra da je Mladić trebao biti uhapšen i davno prije:

„Bilo bi puno bolje da se desilo ovo hapšenje prije 15 godina, ili čak i više - a nije. Pravda je bila spora u ovom slučaju. A mislim da svi ljudi koji ipak vjeruju u pravdu trebalo bi danas da budu radosni i srećni jer konačno će Ratko Mladić biti priveden pred lice pravde.“

Generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen pozdravio je hapšenje Ratka Mladića kao "korak ka cjelovitoj, slobodnoj i mirnoj Evropi". Rasmusen je dodao da skoro 16 godina poslije podizanja optužnice za genocid i ostale ratne zločine, Mladićevo hapšenje konačno nudi šansu za zadovoljenje pravde.

Personifikacija svih zločina

Više od 1.400 dana Sarajevo je držano u opsadi od strane Vojske RS kojom je Mladić. Oko deset hiljada građana Sarajeva ubijeno je u ovim napadima.

Senida Karović, predsjednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, o hapšenju najtraženijeg haškog bjegunca kaže:
Sabaheta Fejzić koja je preživjela genocid u Srebrenici gleda vest o hapšenju Mladića, 26. maj 2011.

„Bol je toliko jaka da nikad u potpunosti neće biti zadovoljena, ali u pitanju je moralna satisfakcija - da onaj koji je zla činio nevinim stanovnicima Bosne i Hercegovine ipak na kraju dođe pred lice pravde. Mislim da je ovo velika stvar.“

Među žrtvama Vojske RS pod Mladićevom kontrolom, više od 1.000 djece ubijeno je u opkoljenom Sarajevu, kaže Fikret Grabovica, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva.

„Mislim da je ovo samo jedan od koraka koji još treba da se učine kad je u pitanju ostvarivanje pravde. Ratko Mladić je, naravno, personifikacija svih zločina koji su se dešavali“, smatra Grabovica.

Edin Ramulić iz prijedorskog udžuzenja Izvor kaže kako je suđenje Ratku Mladiću u Haškom tribunalu šansa da se donese presuda da je i nad Bošnjacima ovog grada počinjen genocid kao i u Srebrenici:

„To je nama jedinstvena šansa, uz Radovana Karadžića, da napokon dobijemu tu satisfakciju da se ono što se dešavalo u Prijedoru okarakteriše kao genocid, što ustvari jeste bio. Druga stvar je veoma bitna - da se napokon privođenjem ovih najviše rangiranih u hijerarhiji zločina otvori proces da se i oni niže rangirani napokon počnu privoditi. Skoro nevjerovatno zvuči da uz brojne zločine u dolini rijeke Sane u ovom dijelu Bosanske krajine, osim Momira Talića koji je preminuo, niti jedan drugi visoki vojni straješina, čak ni nivoa komandanta brigade, nije optužen od bilo kojeg suda ni u Tribunalu ni u regionu.“

U Društvu za ugrožene narode u BiH smatraju da je Ratko Mladić već odavno trebao biti uhapšen, onda kada je Sud u Hagu otvaran, a ne u vremenu kada završava svoj rad, kaže predsjednica Fadila Memišević:

„Ono što je trebala Srbija da uradi 2007., a da ne kažemo 1995. godine kada je podignuta optužnica protiv Ratka Mladića i Radovana Karadžića, tada su trebali biti uhapšeni. Na kraju-krajeva, Međunarodni sud za ratne zločine je etabliran za te velike, za te arhitekte, inspiratore agresije i genocida. Vidite, događa se jedan paradoks - Tribunal se zatvara s njima, umjesto da je počeo rad. Počeo je rad sa nekim malim noćnim čuvarom poput Duleta Tadića.“

Za Murata Tahirovića, predsjednika Saveza logoraša BiH, hapšenje Ratka Mladića očekivana je vijest, ali istovremeno i zapanjujuće brzo nakon ultimatuma koji je EU postavila Srbiji:

„Nadam se da je Mldić u dobroj kondiciji i da je dobrog zdravlja i da će izdržati do keraja suđenje kako bi pravda bila zadovoljena, odnosno kako bi žrtve dobile bar dio satisfakcije koja ima, naravno, pripada. Mi očekujemo da će se ekstradicija brzo završiti i da će optužnica u onom obimu koji jeste ostati, da neće doći do onih problema koje smo imali, ako se sjećate, sa Karadžićem kada je ona bila mijenjana, kada je čak bilo dovedeno u pitanje da li će samo ostati genocid u Srebrenici, a da se ostale tačke kada je u pitanju genocid ukinu. Nadam se da će ovaj obim optužnice ostati i da će Mladić odgovarati zaista za sva djela, počevši od moje Bosanske krajine, Srebernice, Sarajeva, i za sva ona djela za koja je odgovoran“, kazao je Tahirović.

Ko je Ratko Mladić?

Ratko Mladić nakon hapšenja, 26. maj 2011 (Izvor: www.politika.rs)
Ko je Ratko Mladić?

Ratni komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, rođen je 12. marta 1943. godine u selu Božanići kod Kalinovika. Završio je Vojno-industrijsku školu pri „Teleoptiku“ u Zemunu, a potom, kao šesti u klasi, i Vojnu akademiju kopnene vojske.

Oficirsku karijeru započeo je u Skoplju 1965. godine. Napreduje do načelnika za nastavu 3. vojne oblasti Jugoslovenske narodne armije (JNA) u glavnom gradu Makedonije. Početkom januara 1991. godine postaje pomoćnik komandanta Prištinskog korpusa. Krajem juna iste godine i odlazi u Knin. Tamo komanduje bitkama koje pobunjeni Srbi vode protiv hrvatskih snaga. Početkom marta 1992. po naređenju načelnika Generalštaba JNA Blagoja Adžić sa dužnosti u Kninu odlazi u Sarajevo. Preuzimajući dužnost od generala Milutina Kukanjca, Ratko Mladić postaje komandant 2. vojne oblasti JNA, sa sjedištem u Sarajevu. Od 12. maja 1992. godine, pa sve do kraja novembra 1996. godine, kako navodi Haško tužilaštvo, general Mladić je zapovjednik vojske bosanskih Srba.

Aprila 1992. Mladić je vanredno unapređen u čin general-potpukovnika, a već narednog dana postavljen je za načelnika štaba i ujedno zamenika komandanta u Komandi Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu.

Na tu dužnost stupio je 10. maja 1992. General Mladić je, 12. maja 1992. godine, odlukom Narodne skupštine tada samoproglašene Srpske Republike u Banja Luci, a na predlog Radovana Karadžića, postavljen za komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske i na tom položaju je ostao do 1996. Redovno je unapređen u čin general-pukovnika 24. juna 1994.

Mladić je 1995. godine optužen za ratne zločine, koji uključuju genocid, saučesništvo u genocidu, zločin protiv čovečnosti i kršenje običaja ratovanja, pred Haškim tribunalom.

Pod njegovom komandom, kako je navedeno u optužnici, ubijeno je više od sedam hiljada zarobljenih muslimana na području Srebrenice. Pod njegovom komandom granatirano je Sarajevo i snajperski su ubijani civili sa okolnih brda iznad grada.

Novembra 1996. godine, ukazom tadašnje predsednice Republike Srpske Biljane Plavšić, Mladić je smenjen sa mesta komandanta Glavnog štaba VRS i nije imenovan za Načelnika Generalštaba, pod pritsikom međunarodne zajednice i Haškog tribunala.

Zvanično, vojna karijera u VRS mu se završava polovinom 1997. godine, dok nezvanično oficir VRS ostaje sve do penzionisanja, 7. marta 2002, kada ukazom Predsednika Republike Srpske "prestaje profesionalna vojna služba general-pukovnika Ratka Mladića."

Međutim, Mladić je imao status aktivnog vojnog lica i u SRJ, sve dok ukazom predsednika SRJ Vojislava Koštunice 28. februara 2001. nije penzionisan.

Sva nepokretna imovina zamrznuta mu je stupanjem na snagu Zakona o zamrzavanju imovine haškim beguncima, usvojenog u parlamentu Srbije i Crne Gore, 7. aprila 2006.

Utvrđeno je da je u vojnim objektima boravio do početka 2002. godine, od kada mu se gubi svaki trag. Svi dosadašnji pokušaji da bude uhapšen su propali, čak i posle hapšenja mreže njegovih jataka pre nekoliko godina.

Ratko Mladić je od 1966. oženjen Bosom, ima sina Darka.

Izmenjenu optužnicu možete pročitati OVDE.

Podaci o predmetu.

Ratko Mladić se tereti za:

- direktno učešće u genocidu počinjenom nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine;

- široko rasprostranjenu kampanju progona, deportacija, mučenja i ubistava tokom 1992. godine u velikom delu Bosne i Hercegovine uključujući zloglasne logore poput Omarske, Keraterma, Manjače i Trnopolja u severozapadnoj Bosni i Hercegovini.

- teror kojem su bili izloženi civili tokom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine;

- ubistvo blizu 8.000 muškaraca i dečaka nakon pada Srebrenice.
XS
SM
MD
LG