Dostupni linkovi

Vanredna vijest
Hrvatska država je i dalje preskupa i rastrošna, a najveći problemi su u sustavima državnih i javnih poduzeća, upozoravaju ugledni hrvatski ekonomisti.

Gospodarska je kriza u Hrvatskoj dosegla dno, a prvi znakovi oporavka mogli bi se očekivati sredinom proljeća iduće godine, istakli su ugledni hrvatski ekonomisti na Okruglom stolu Poslovnog dnevnika u Zagrebu.

Glavni ekonomski savjetnik hrvatske premijerke dr Željko Lovrinčević naglašava kako će Vlada, u kresanju državnih troškova, morati dirnuti i dvije vrlo neugodne pozicije proračunskog rashoda:

„To su svakako pozicije koje se odnose na povlaštene mirovine, u to se mora ući, i to su pozicije na poljoprivrednim subvencijama. I jedna i druga su vrlo nezahvalne i neugodne pozicije, ali i u jednu i drugu treba ući dugoročno - to je što se tiče uštede na rashodnoj strani, sasvim sigurno.“

No, najteži kamen oko vrata, upozorava Lovrinčević, su hrvatska brodogradilišta ukoliko se ne uspiju prodati u drugom krugu privatizacije. O kojem je novcu riječ dovoljno pokazuje usporedba s kriznim porezom koji je država, za spas budžeta, uvela prije nekoliko mjeseci na sva primanja u Hrvatskoj veća od 3.000 kuna:

“Ako kompletan krizni porez sljedeće godine donese 2,1 milijardu očekivanih prihoda, to nije dovoljno, ili je jedva dovoljno za saniranje jednog brodogradilišta ukoliko privatizacija ne uspije u drugome krugu. To je trošak koji je nastao u posljednih 22 godine. Dvadeset i dvije godine guranja problema pod tepih eskalira ovih dana - eskalira.“

Potrebna hitna decentralizacija

Hrvatskoj je državi, slažu se ekonomski stručnjaci, potrebna hitna decentralizacija, mirovinska reforma i reforma javnog sektora, a najveći problemi leže u državnim i javnim poduzećima, te brojnim paralelnim instititucijama, odborima, agencijama. Ovih dana, ističe Lovrinčević, poduzeća u državnom vlasništvu su na prvom velikom testu jer su dobila naputak da smanje masu plaća za 10 posto:
LOVRINČEVIĆ:Onaj dio ljudi koji nije odradio svoj posao, dakle šefovi uprava takvih poduzeća i ostalo, moraju jednostavno poći - uz opasku da više nema mogućnosti zapošljavanja u javnom sektoru

„Njihova izvješća sljedećih tjedana će pokazati koliko su napravili, koliko nisu, odnosno koji nisu uopće htjeli ulaziti u taj problem, - bilo sa sindikatima, bilo sa racionalizacijom troškova. I ja vjerujem da će Vlada reagirati jedino kako može. Onaj dio ljudi koji nije odradio svoj posao, dakle šefovi uprava takvih poduzeća i ostalo, moraju jednostavno poći - uz opasku da više nema mogućnosti zapošljavanja u javnom sektoru. Samo na takav način, uz preuzimanje odgovornosti ozbiljno možemo nešto napraviti. Pored odluke o brodogradnji, mislim da će to biti prvi veliki test za Vladu.“

Novinar i ekonomist Krsto Cvijić vjeruje da je kriza konačno i prilika da se i državni aparat i potrošnja u Hrvatskoj konačno smanje:

„Hrvatska ima skupu državu koja ne obavlja u potpunosti svoju funkciju. Preskupa je za ono što radi - i tu skupu državu treba reducirati i što se tiče samih troškova, a također ju treba osposobiti da bude bolja, da efikasnije radi.“

Ekonomski stručnjak Velimir Šonje - iz državnog proračuna idu golema socijalna davanja:

„Ako u Hrvatskoj ne bi bilo socijalnih transfera, onda bi u Hrvatskoj preko 40 posto stanovništva bilo siromašno. A kada uzmete mirovine, onda ta stopa izloženosti od siromaštva pada na preko 20 posto, a kad uključite i socijalne transfere, ipak je taj proračun učinio mnogo na ublažavanju socijalne slike Hrvatske, tako da ta stopa izloženosti od siromaštva iznosi 17 posto.“


Dr Goran Granić, ravnatelj energetskog Instituta „Hrvoje Požar“ i bivši ministar gospodarstva u Račanovoj vladi:

„Vrlo je važno u Hrvatskoj promijeniti kut gledanja na probleme. Problem je povećati izvoz, povećati stvaranje dodane vrijednosti. Tada rješavamo niz problema. A ne dijeliti siromaštvo. Siromaštvo, kako god ga podijeliš, koliko god bio pravedan, nikad ga nećeš dobro podijeliti.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG