Dostupni linkovi

Hrvatsko je gospodarstvo pred urušavanjem i na koljenima zbog nelikvidnosti, porasta opće potrošnje, te skupe javne i državne uprave - upozoravaju kritičari vladine gospodarske politike i predviđaju da bi kriza mogla kulminirati krajem ove i početkom iduće godine. Iz Vlade pak odgovaraju kako nema razloga za tako katastrofične prognoze.

Hrvatsku državu opet trese nelikvidnost, dugovanja među tvrtkama vrtoglavo rastu i prema nekim procjenama dosežu već petnaestak milijardi kuna, a najveće neplatiše su državne i kvazi-državne tvrtke, upozoravaju analitičari i gospodarstvenici.

Profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, doktor Ljubo Jurčić:

"Ne možemo reći da se gospodarstvo urušava, da svaki dan bankrotira ne znam koliko firmi i poduzeća, ali možemo reći da gospodarstvo stalno pada. Mislim da će kriza kulminirati krajem ove i početkom iduće godine, ako se ništa ne promijeni."

Ne možemo reći da se gospodarstvo urušava, da svaki dan bankrotira ne znam koliko firmi i poduzeća, ali možemo reći da gospodarstvo stalno pada. Mislim da će kriza kulminirati krajem ove i početkom iduće godine, ako se ništa ne promijeni.

Šibenski poduzetnik i vlasnik firme Izo-staklo, Živko Mikulandra, kaže da je u uvjetima općeg međusobnog neplaćanja u Hrvatskoj postalo gotovo nemoguće poslovati:

"Imam takvih slučajeva oko dva milijuna kuna na prometu od 15 miliona kuna, koliko moja firma napravi. To je problematično. Dug je sedam miliona, ali sigurno znam da dva miliona kuna neću naplatiti. Sada kroz ovu recesiju taj nemoral postaje normalna stvar, to je normalno ponašanje."


Mikulandra je osobno podnio već petnaestak kaznenih prijava protiv poduzetnika koji mu duguju više od milijun kuna ali, kaže, nikome ništa:

"Vrlo brzo to mogu riješiti i u svakom gradu od takvih uzeti imovinu, pohapsiti ih dok se to ne riješi ne pustiti iz zatvora, poslati na prinudni rad. Ali treba država da ih ganja, a ne mi pojedinci. Kada bi postalo sramota to raditi, to bi nešto značilo, a ovako dolazimo u situaciju da ćemo uništiti pravog poduzetnika. Zašto mi u Hrvatskoj nemamo green field investicija, već samo trgovačke centre? Upravo zato što je naša nesigurnost u plaćanju toliko izražena da nitko nije spreman investirati u neku proizvodnju. Kome to prodati i kako je naplatiti? Dolazimo u situaciju da više ni rođenom bratu ne možete dati ako vam ne plati unaprijed, a to nije poslovanje."


Oporbene stranke uputiti će prijedloge rješavanja nelikvidnosti

Dvije najjače oporbene stranke, Socijaldemokratska partija i Hrvatska narodna stranka, uputiti će u saborsku proceduru svoje prijedloge rješavanja problema nelikvidnosti.

Ekonomski strateg SDP-a, doktor Jurčić, pojašnjava da, osim vremenskog ograničenja od 60 dana za sva plaćanja, predlažu i osnivanje posebne Agencije za praćenje tog zakona:

"Koja bi autonomno i samostalno kažnjavala poduzeća koja ne izvršavaju svoje plaćanje u roku od 60 dana. Kao treću instancu smo predvidjeli osnivanje financijskog suda koji bi bio specijaliziran da rješava sporove po ovom zakonu."


Ekonomski savjetnik u Hrvatskoj narodnoj stranci, Dragan Kovačević:
Glavni generator nelikvidnosti je država i država poduzeća koja rade ceste, mostove, grade Pelješki most i razne investicije za koje nema financijskih sredstava. Ne može se naručiti novi posao i ići u novu investiciju ako niste platili staru.

"Glavni generator nelikvidnosti je država i država poduzeća koja rade ceste, mostove, grade Pelješki most i razne investicije za koje nema financijskih sredstava. Ne može se naručiti novi posao i ići u novu investiciju ako niste platili staru. Vlada radi jedne populističke mjere koje se možda narodu i sviđaju do određenog trenutka, ali šta kada država postane nelikvidna i ne bude mogla isplaćivati plaće i penzije. Drugim riječima - sigurno je hrvatsko gospodarstvo potpuno na koljenima."

Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, Damir Kuštrak:

"Država si ne smije dozvoliti da bude u bilo kojem segmentu generator nelikvidnosti. Jutros sam bio sa ministrom i on je toga potpuno svjestan, ali stvar je u tome da je trebalo vremena dok država dobije pristup na inozemna tržišta i tek ovim zaduženjem, koje je ostvareno proteklih dana, se stvaraju uvjeti da se taj debalans popravi i da domaće gospodarstvo može računati na jedan dio tog novca i naravno da država, kao što je obećala, sredi situaciju u ovih nekoliko velikih javnih poduzeća."

Gospodarstvenici ukazuju i na urušeni moral poslovanja - uzeti uslugu ili robu, a ne platiti, postalo je gotovo normalno ili otezati s plaćanjem po 260 i više dana.

Većinski vlasnik i predsjednik Uprave zagrebačke Munje, Ivan Milolaža:

"Naša iskustva nisu samo u Hrvatskoj. To je jednostavno pošast ove regije i ovih krajeva, gdje možete uzeti novac, robu ili uslugu bez da platite, ali tu država mora intervenirati. Država mora sankcionirati onoga tko ne plati. Ne možete nanijeti štetu drugima ciljano i svjesno - to je zločin i to je kaznena odgovornost."
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG