Hrvatska aktualno ima 300 svojih vojnika u UN-ovoj misiji pod NATO-vim vodstvom u Afganistanu. Povodom poziva za slanjem dodatnih vojnika, i vlast i analitičari upozoravaju da je glavni ograničavajući faktor – novac.
„Hrvatska u međunarodnim misijama, pa tako i u onoj u Afganistanu, sudjeluje u skladu sa svojim mogućnostima,“ kazao je hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Stipe Mesić, upitan o mogućnosti slanja dodatnih snaga u Afganistan.
"Mi kao država članica imamo obvezu da sudjelujemo u misijama NATO-a, ali uvijek je to u granicama mogućeg što jedna država može izvršiti. Prema tome, uvijek će se tražiti naša suglasnost, a mi je možemo dati ako za to postoje materijalne mogućnosti. Za sada smo rekli da ne bismo mogli ići preko tristo vojnika, a o svemu drugome možemo razgovarati na godinu. Za sada, sigurno ne možemo,“ kazao je hrvatski predsjednik.
I ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković podsjetio je da je za slanje dodatnih hrvatskih vojnika preko granice potrebna Vladina odluka, a potom dvotrećinska većina u Saboru.
Zasada se planira smanjiti troškove i povećati efikasnost postojećeg kontingenta tako da se grupira, i na taj način smanji broj lokacija na kojima se u Afganistanu nalaze hrvatski vojnici, i da ih se optimalno upotrijebi.
To znači da će se unutar postojećeg broja od 300 vojnika unutarnjim razmještanjem povećati broj instruktorskih timova za obuku afganistanskih snaga sigurnosti sa tri na pet ekipa, kazao je Jandroković.
„Što se konkretnih brojeva tiče, u ovome trenutku ne mogu dati precizan odgovor. Hrvatska će dati precizan odgovor nakon analize naših financijskih i vojnih stručnjaka.“
LED NA PROLJETNOM SUNCU
Upravo je novac limitirajući faktor, upozorava u izjavi za naš radio i vojni analitičar Igor Tabak.
„Naš obrambeni proračun je od onog zadnjeg rebalansa do danas dalje kontrahirao. Po prijedlogu proračuna za 2010. godinu opet imamo 5 posto rezanja, i to je definitivno jedna ozbiljna prepreka. Naravno, u slučaju da Hrvatska ocijeni da su joj međunarodne misije stvarno glavni prioritet, pa se obrambeni dio proračuna krene povećavati nauštrb nekih drugih stvari, tada je slanje dodatnih ljudi bez daljnjega moguće, ali to ovisi o ukupnom postavljanju prioriteta.“
Glavna oporbena stranka – socijaldemokrati - protivi se povećanju hrvatskog kontingenta u Afganistanu, ali Tabak za RSE kaže kako će se njihovo protivljenje otopiti poput leda na proljetnom suncu.
„Kod nas te stvari, i uopće djelovanje u međunarodnim organizacijama kao što je NATO, nikada zapravo nisu bile predmet neke ozbiljnije rasprave. Tu konsenzus dođe skoro automatski, i svi se slože. Obično cijela rasprava stane na tome da je to u međunarodnom interesu Republike Hrvatske, i tu se zapravo vrlo rijetko ulazi u detalje. Prema tome – hoće li biti konsenzusa ako se negdje prelomi politička odluka o povećanju kontingenta? Bez daljnjega!“
Neki mediji špekuliraju da Hrvatska čeka sa odlukom o slanju dodatnih vojnika u Afganistan do otklanjanja svih prepreka za članstvo u Europskoj uniji, a spominje se i mogućnost da Hrvatska pošalje dodatne ljude u Afganistan, ali da troškove plati netko drugi.
„Hrvatska u međunarodnim misijama, pa tako i u onoj u Afganistanu, sudjeluje u skladu sa svojim mogućnostima,“ kazao je hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Stipe Mesić, upitan o mogućnosti slanja dodatnih snaga u Afganistan.
"Mi kao država članica imamo obvezu da sudjelujemo u misijama NATO-a, ali uvijek je to u granicama mogućeg što jedna država može izvršiti. Prema tome, uvijek će se tražiti naša suglasnost, a mi je možemo dati ako za to postoje materijalne mogućnosti. Za sada smo rekli da ne bismo mogli ići preko tristo vojnika, a o svemu drugome možemo razgovarati na godinu. Za sada, sigurno ne možemo,“ kazao je hrvatski predsjednik.
I ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković podsjetio je da je za slanje dodatnih hrvatskih vojnika preko granice potrebna Vladina odluka, a potom dvotrećinska većina u Saboru.
Zasada se planira smanjiti troškove i povećati efikasnost postojećeg kontingenta tako da se grupira, i na taj način smanji broj lokacija na kojima se u Afganistanu nalaze hrvatski vojnici, i da ih se optimalno upotrijebi.
To znači da će se unutar postojećeg broja od 300 vojnika unutarnjim razmještanjem povećati broj instruktorskih timova za obuku afganistanskih snaga sigurnosti sa tri na pet ekipa, kazao je Jandroković.
„Što se konkretnih brojeva tiče, u ovome trenutku ne mogu dati precizan odgovor. Hrvatska će dati precizan odgovor nakon analize naših financijskih i vojnih stručnjaka.“
LED NA PROLJETNOM SUNCU
Upravo je novac limitirajući faktor, upozorava u izjavi za naš radio i vojni analitičar Igor Tabak.
„Naš obrambeni proračun je od onog zadnjeg rebalansa do danas dalje kontrahirao. Po prijedlogu proračuna za 2010. godinu opet imamo 5 posto rezanja, i to je definitivno jedna ozbiljna prepreka. Naravno, u slučaju da Hrvatska ocijeni da su joj međunarodne misije stvarno glavni prioritet, pa se obrambeni dio proračuna krene povećavati nauštrb nekih drugih stvari, tada je slanje dodatnih ljudi bez daljnjega moguće, ali to ovisi o ukupnom postavljanju prioriteta.“
Glavna oporbena stranka – socijaldemokrati - protivi se povećanju hrvatskog kontingenta u Afganistanu, ali Tabak za RSE kaže kako će se njihovo protivljenje otopiti poput leda na proljetnom suncu.
„Kod nas te stvari, i uopće djelovanje u međunarodnim organizacijama kao što je NATO, nikada zapravo nisu bile predmet neke ozbiljnije rasprave. Tu konsenzus dođe skoro automatski, i svi se slože. Obično cijela rasprava stane na tome da je to u međunarodnom interesu Republike Hrvatske, i tu se zapravo vrlo rijetko ulazi u detalje. Prema tome – hoće li biti konsenzusa ako se negdje prelomi politička odluka o povećanju kontingenta? Bez daljnjega!“
Neki mediji špekuliraju da Hrvatska čeka sa odlukom o slanju dodatnih vojnika u Afganistan do otklanjanja svih prepreka za članstvo u Europskoj uniji, a spominje se i mogućnost da Hrvatska pošalje dodatne ljude u Afganistan, ali da troškove plati netko drugi.
