U Hrvatskoj se obilježava 31. obljetnica sloma hrvatske obrane Vukovara i ratnog zločina nad Hrvatima u Škabrnji, selu u zadarskom zaleđu.
Kolonom sjećanja od vukovarske Gradske bolnice do Spomen-područja Ovčara 18. studenog obilježena je 31. obljetnica sloma hrvatske obrane grada. Nakon sloma je više tisuća ljudi odvedeno u logore u Srbiji, a najmanje 264 ranjenika i civila iz vukovarske bolnice likvidirano na Ovčari.
"Vukovar je temelj hrvatske slobode, demokracije i samostalnosti. Imena brojnih hrvatskih branitelja i svih žrtava Vukovara vječno su upisana u povijest Hrvatske", poručio je premijer Andrej Plenković koji je također sudjelovao u koloni.
O incidentu u Škabrnji: pomirba nema alternative
Povodom incidenta 17. studenog, kada je – po njegovim riječima – pet-šest mještana Škabrnje okrenulo leđa kada je vijenac polagala potpredsjednica Vlade iz redova srpske manjine Anja Šimpraga, Plenković je kazao kako razumije bol onih čiji su najbliži stradali u Škabrnji, ali da pomirba nema alternative.
"Ja mislim da nema alternative. Proces odnosa Hrvata i Hrvatske sa srpskom manjinom u Hrvatskoj mora biti sustavno unapređivan. Oni su s nama u parlamentarnoj većini već 6 godina i biti će i dalje. Ja mislim da je to dobar i ispravan put, a naravno da je ljudima koji su izgubili svoje najmilije najteže, i uvijek će biti tako", kazao je Plenković 17. studenog.
Na novinarsku primjedbu da mladi u Vukovaru kažu da žive normalno, i nije li politika ta koja ih dijeli, Plenković je kazao kako ih zasigurno ne dijeli Vladina politika.
"Mi želimo poslati tu poruku, koja je sjajna i na razini europske prakse. Malo je zemalja koje imaju ovakvu situaciju kao mi. U konačnici i Tomislav Žigmanov je sada postao ministar u Vladi Srbije, i to baš za ljudska prava i prava manjina. To su sve koraci – ja sam u to duboko uvjeren - koji su jedini mogući ispravni smjer. Mi moramo živjeti jedni uz druge. Srbi u Hrvatskoj su svi državljani Republike Hrvatske, i mislim da je to jedino prirodno i normalno", poručio je.
Vlada će nastaviti raditi na pronalasku svih nestalih iz rata u Hrvatskoj, najavio je premijer.
"Jako dobro znamo, da bi se otkrila mjesta gdje se nestali nalaze, bitna je suradnja onih koji o tome znaju više nego mi, a oni koji znaju više nisu u Hrvatskoj, nego u Beogradu", istaknuo je.
Penava prozvao Pupovca je je provocirao
Novinarima se obratio i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, inače predsjednik desničarskog oporbenog Domovinskog pokreta. On je iznova prozvao predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca optuživši ga da je bacanjem vijenca u Dunav samo za srpske žrtve – provocirao.
"Ne možete biti dobrodošli. Znači, doći sedamnaestog i pokušati samo i isključivo zbog osamnaestog provocirati", kazao je Penava novinarima.
On je činjenicu da nitko od vojnog i političkog vrha u Beogradu nije odgovarao za razaranje i ratne zločine u Vukovaru nazvao – "izdajom".
Milorad Pupovac sa izaslanstvom srpskih organizacija bio je u Vukovaru 17. studenog, odao počast žrtvama na tri lokacije u Vukovaru, među kojima je i bilo i mjesto likvidacije 264 Hrvata na Ovčari.
U Dunav su, kazao je Pupovac, bačena dva vijenca, a ne jedan kako je kazao Penava.
"Jedan za žrtve građana srpske nacionalnosti koji su prije izbijanja sukoba i tokom sukoba skončali u vodama Dunava, a drugi za građane hrvatske nacionalnosti koji su tijekom sukoba završili u vodama Dunava", naveo je Pupovac.
Naime, predstavnici srpskih organizacija tvrde da je u vrijeme prije početka napada na grad u kolovozu 1991. godine u Vukovaru ubijeno više osoba srpske nacionalnosti, a na nitko za to nije odgovarao.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je u Škabrnji sudjelovao na komemoraciji žrtvama ratnog zločina 1991. godine.
Na današnji dan 18. studenog obilježava se u Hrvatskoj Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
Vukovar 1991. godine
Opsada Vukovara, čija je obrana slomljena 18. studenog 1991, trajala je tri mjeseca, od sredine kolovoza do 18. studenog 1991. godine. Za to vrijeme, prema evidencijama JNA, na Vukovar je ispaljeno 1,5 milijun granata kalibra većeg od 100 mm i više od pet milijuna granata kalibra ispod 100 mm. Bačeno je i 2.500 avionskih bombi od po 250 kilograma.
Grad je branilo ukupno 1.800 ljudi. U ta tri mjeseca i u danima nakon ulaska JNA i paravojnih postrojbi u grad poginulo je ili ubijeno 2.717 osoba, a prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja još 383 osobe vodi se kao nestale iz Vukovara kojima se trag gubi ujesen 1991. godine.
Nakon pada grada samo iz vukovarske bolnice su odvedene najmanje 264 osobe – ranjenici, hrvatski policajci i vojnici i civili – i ubijene na poljoprivrednom dobru Ovčara nedaleko grada.
Tamo je pronađeno 200 posmrtnih ostataka, ali za posmrtnim ostacima 64 osobe koji su vjerojatno premješteni u sekundarnu grobnicu još se traga. Za ratne zločine u Vukovaru u Hagu su osuđeni zapovjednici na terenu, oficiri JNA Mile Mrkšić i Veselin Šljivančanin, ali nitko od tadašnjeg vojnog ili političkog vrha u Beogradu.
Dio istočne Hrvatske pod kontrolom pobunjenih hrvatskih Srba vraćen je u ustavno-pravni poredak Hrvatske procesom mirne reintegracije koji je trajao od 15. siječnja 1996 do 15. siječnja 1998. godine.
Škabrnja: zločin za koji Mladiću nije suđeno
Istog dana kada je pao Vukovar, 18. studenog 1991. godine postrojbe JNA pod zapovjedništvom Ratka Mladića i paravojne postrojbe lokalnih Srba i dobrovoljaca iz Srbije slomile su u tenkovsko-pješačkom napadu hrvatsku obranu sela Škabrnja nedaleko Zadra. Potom su istog dana ubile 63 osobe, od toga 48 civila, a ubijanje je nastavljeno i sljedećih dana.
Iako je tadašnji general JNA Ratko Mladić zapovijedao napadom, i protiv njega je u Hrvatskoj bila podignuta optužnica, ratni zločin u Škabrnji nije uključen u hašku optužnicu protiv Mladića, kao niti jedan drugi zločin za koji ga je teretilo hrvatsko pravosuđem, s obrazloženjem da zbog Mladićevog zdravstvenog stanja treba požuriti s postupkom.
