Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ustaški pozdrav među mladima u Hrvatskoj


Ustaški simboli na maršu hrvatskih desničara, Vukovar, fotoarhiv

Da li je dio srednjoškolaca u Hrvatskoj položio ispit zrelosti nakon što su, kako je za sada poznato, u Rijeci i Zagrebu, budući akademski građani, uzvikivali ustaške pozdrave na dan kada se opraštaju sa srednjoškolskim klupama. U drugim evropskim zemljama, mogli bi i kazneno odgovarati, čak i ako su maloljetnici.

Što to govori o školstvu u Hrvatskoj, što o stanju u društvu? Može li se opravdanje za ponašanje dijela maturanata naći u izreci "mladost, ludost"? Da li se "ludost" mogla pokazati i na kreativniji način, Radio Slobodna Evropa (RSE) je pitao Vladimira Matijanića, kolumnistu portala Index.hr.

Matijanić: Kako ćemo ustašluke dijela maturanata pravdati ludošću svojstvenom mladosti kada ti ustašluci dolaze i iz daleko utjecajnijih i starijih adresa, pa i institucija. Kako objasniti ustašluke na komemoracijama i skupovima nekih postrojbi Hrvatske vojske, kako objasniti nedovoljno osuđivanje ustašluka koje dolazi iz redova hrvatske vlasti, kako objasniti činjenicu da se predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović godinama družila se nekima od deklariranih ustašofila u Republici Hrvatskoj, kako objasniti činjenicu da premijer Andrej Plenković i akademik Zvonko Kusić kreiraju Deklaraciju kojom se "de facto" u određenim okolnostima legalizira pozdrav "za dom spremni". Kada bi maturanti sa svojim urlicima bili izolirani incident onda bi to mogli pripisati nekakvoj mladenačkoj ludosti koja će s vremenom evoluirati u nešto više, bolje i kvalitetnije.

Nažalost, dio tih mladih ljudi je povicima "ajmo ustaše" i "za dom spremni" stiglo više, ili manje, do točke na kojoj se nalazi hrvatsko društvo od ranih 90-tih i dolaska Franje Tuđmana na vlast i od njegovog pokušaja ili bolje reći uspjeha u legalizaciji ustaštva.

RSE: Revizionizam prošlosti u Hrvatskoj događa se na jedan uistinu brutalan način?

Matijanić: Revizionizam je potpuno uspio, jer je iz dijela visokih akademskih krugova odakle je kretao početkom 90-tih sada ušao u sve pore hrvatskog društva. Izgubila se bilo kakva distanca prema ustaškom režimu ili se taj režim u paradoksalnom obratu stvarnosti pokušava izjednačiti s onim što se događalo od 1945. do 1990., pa se tako dolazi do "famozne" revizionističke priče o jednakosti fašizma i komunizma, što je u Hrvatskoj, ili bivšoj Jugoslaviji, prilično groteskno, posebno kada to izgovaraju bivši članovi Saveza komunista.

Revizionizam se spustio među obične ljude. Dobar dio njih je potpuno usvojio priču koja se više do 20 godina ponavlja, pa se o zločinima koji su počinjeni poslije 1945., govori vrlo sustavno, temeljito i detaljno, pa i pretjerano, a zaboravlja se, prešućuje ili zanemaruju zločini koji su im prethodili i koji je počinio ustaški režim.

Nažalost, Hrvatska nije stigla do one točke koja bi po mom mišljenju trebala biti etički ispravna. Naime, ako smo zaista odlučili govoriti o svim žrtvama, iz svih ratova, i ako se zbog toga govori o Bleiburgu, Križnom putu i Alojziju Stepincu, zašto se onda otvoreno ne govori o zločinima koji su počinjeni nakon 1995, ili što se događalo u gradovima 1991., sa ljudima koji su izbacivani sa posla, tjerani iz svojih domova. To bi bio civilizacijski iskorak.

– Novinar i satiričar na News Baru i N1 televiziji Domagoj Zovak kaže da je dosta "gruntao" o razlozima takvog ponašanja dijela maturanata i da je jedan od razloga uvođenje vjeronauka u nastavne programe.

Zovak: Ja sam 1991. bio prva generacija učenika kojima se vjeronauk počeo predavati u školama. Tu se mnogo nauči, ne samo o vjeri, već i o mržnji prema drugome, kao i prema drugim vjerama. Naš vjeronauk je prožet nacionalizmom i nacionalističkim stavovima, i u službi je revizionističkog pogleda na NDH. Uzdiže se kardinal Stepinac kojega žele proglasiti svecem, a ovoga se papu naziva antikristom.

Uzvikivanje ustaških parola nije nikakav bunt mladih, jer su one ušle u takozvani "mainstream". Bunt bi bio da je netko od njih vikao "smrt fašizmu", "živio NOB-e" i "živio drug Tito", jer je kod nas ustašizacija i fašizacija, i općenito povijesni revizionizam toliko uzeo maha, da danas "žanjemo" to što smo sijali 28 godina. Čuditi se ovakvom ponašanju je prekasno.

RSE: Vjerujete li da bi se drugačijim sustavom obrazovanja nešto moglo postići?

Zovak: Cijela kurikularna reforma se "zaštakala" jer su sile koje promoviraju nazadnjačke ideje upregle sve snage da bi suvremeni školski sustav koji bi stvarao ljude koji bi počeli misliti svojom glavom, a ne podanike, potpuno propao. Oni koji misle ne odgovaraju vladajućem HDZ. Njima su dobri oni koji šute, koji ne misle svojom glavom, koji su podložni nekom autoritetu. Da, kurikularna reforma Borisa Jokića je bio dobar dokument na papiru, koji je imao i dosta kompromisa s kojim se ne bih složio, ali bilo je to za opće dobro svih nas. No, njima to nije odgovaralo. Šteta, jer bi se drugačijim obrazovanjem moglo nešto promijeniti. Nažalost, to se neće dogoditi.

Hrvatska ministrica obrazovanja Blaženka Divjak ponašanje dijela maturanata smatra neprihvatljivim. "To treba osuditi bez obzira na dob tih ljudi. Treba raditi na tome i u obiteljskom okruženju, da se takve stvari ne događaju", rekla je ministrica Divjak za Media Servis.

– Maja Milošević, omiljena dubrovačka srednjoškolska profesorica, također nedvosmisleno kaže da je takvo ponašanje dijela maturanata neprimjereno.

Milošević: Mi djecu tom ne učimo u školama. Protiv smo isticanja simbola koja nisu u skladu s državnim propisima. Mi smo državni zaposlenici i tako se ponašamo. Možemo djelomično kriviti i utjecaj alkohola, ali da to nije u njima, vjerojatno se tako ne bi ponašali, iako nažalost djeca danas piju dosta alkohola. Očito u nekim kućnim odgojima još uvijek tinja "nostalgija", pa su neki i te kako svjesni da time truju djecu i vraćaju nas unatrag, iako ne znam u koju, 1941. ili 1991. godinu.

Mogu utješno reći da djeca možda u tom trenutku nisu znali što rade, što govore, ili im je bilo, nemojte me krivo shvatiti, mladenački simpatično da rade nešto zabranjeno, međutim, opravdanja za to nema. Hrvatska bi trebala biti država, članica Evropske unije, koja želi ići naprijed, a prošlost bi trebala ostaviti iza sebe i stremiti nekim drugačijim cijevima u kojima se mnogo više radi, a malo manje "pozdravlja".

  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica Međunarodne novinarske nagrade Lorenzo Natali 2008. koju dodjeljuje Europska komisija u suradnji sa Reporterima bez granica.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG