Dostupni linkovi

Hrvatska proziva Srbiju za nesuradnju oko nestalih


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija

Hrvatski sabor raspravlja o Prijedlogu zakona o nestalima u ratu u Hrvatskoj. Gotovo sve političke stranke prozivaju Srbiju zbog nesuradnje u dostavi podataka o nestalima, a dio opozicije traži da se zbog toga blokira srpske pregovore o pristupanju Europskoj uniji. Vladajući odgovaraju da je puna suradnja oko nestalih uvjet za zatvaranje poglavlja 23 i 24 u srpskim pregovorima sa Briselom.

Hrvatska još traga za 1.903 osobe - za njih 412 zna se da su poginuli, ali se ne zna gdje su im posmrtni ostaci, a 1.491 osoba smatra se nestalom, rečeno je u saborskoj raspravi o prijedlogu Zakona o nestalima u Domovinskom ratu.

Gotovo sve stranke prozvale su Srbiju zbog nesuradnje i zbog toga što ne želi otvoriti arhive koje sakrivaju sudbinu osoba hrvatske nacionalnosti koje se vodi kao nestale iz 1991. godine.

Tu ocjenu dijeli i ministar ratnih veterana Tomo Medved.

"Ne možemo biti zadovoljni doprinosom Srbije u traženju nestalih osoba", kaže Medved.

Oporbeni Most traži da se zakon zove – ne o "nestalima iz Domovinskog rata", već o "nestalima u velikosrpskoj agresiji", a njihov zastupnik Miro Bulj predlaže kako da Hrvatska reagira na nesuradnju Srbije.

"Zaustaviti ulazak Srbije u Europsku uniju dok ne dostave popis sa svakim nestalim, jer na to imamo pravo! I dok nam ne plate ratnu štetu – to je naša obaveza prema nestalima", riječi su Bulja.

Obaveza da surađuju oko nestalih ugrađena je u kriterije u srpskim pristupnim pregovorima, odgovara ministar Medved.

"Vrlo je jasno navedeno koje to uvjete Srbija mora ispuniti da bi zatvorila poglavlja 23 i 24. Naglašavam da je jedno od tih pitanja upravo puna suradnja i doprinos u pronalasku nestalih osoba", navodi ministar.

Pročitajte i ovo:

Milorad Pupovac je u ime Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) kazao kako se nedostatno spominje žrtve srpske nacionalnosti, i kako je depolitizacija procesa način da se broj osoba koje se vode kao nestali - smanji.

Pupovac: Nedostatno se spominju žrtve srpske nacionalnosti
Pupovac: Nedostatno se spominju žrtve srpske nacionalnosti

"I ukoliko stvorimo pretpostavke da politička pitanja rješavamo na nekoj drugoj razini, na nekim drugim aspektima koji to zaslužuju, onda će se sasvim sigurno stvoriti pretpostavke za to da i preostali broj nestalih bude manji nego što je sada", prokomentirao je Pupovac.

I on se pridružio zahtjevu da su zakon unese da se traga za svim nestalim na području Hrvatske, a ne samo hrvatskim državljanima i onima sa prebivalištem i boravištem u Hrvatskoj.

Oporbeni zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) Predrag Matić Fred okrivio je HDZ da su zbog njihove kadrovske politike u Upravi za zatočene i nestale od povratka HDZ-a na vlast 2016. godine pronađeni posmrtni ostaci svega dviju osoba hrvatske nacionalnosti nestalih 1991. godine.

"Ključ rješenja je – u Srbiji! Nešto je u Bosni i Hercegovini, ali najveći ključ rješenja je u Srbiji. Da bi se postigao bilo kakav rezultat, treba surađivati. Ključna riječ je opet – suradnja! A surađivati mogu samo oni koji imaju jake živce, veliko strpljenje, dobru volju, neviđenu upornost, pa – rekao bih – čak i jak želudac. Međutim, mi umjesto toga danas imamo nesposobnost, aroganciju i neznanje. I zato je ta brojka – dva!", naveo je Matić.

Kada se donese zakon, sljedeći korak je revizija Sporazuma sa Srbijom o suradnji u traženju nestalih, najavio je načelnik Uprave za zatočene i nestale Stjepan Sučić, jer je postojeći zastario i ne propisuje dovoljno jasno nadležnosti u postupku.

U veljači 2019. godine u Zagrebu su o suradnji na traženju nestalih razgovarali ministrica pravosuđa Srbije Nela Kuburović i hrvatski ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. Naglasak razgovora bio je na ugovoru o kaznenom progonu ratnih zločinaca i radu na razmjeni popisa osoba optuženih i osuđenih za kaznena djela ratnih zločina.

Hrvatska je dostavila Srbiji 1.300 imena, dok je Srbija dostavila nešto preko 70 imena, ali kažu da posao na prikupljanju imena nije dovršen, prenio je tada hrvatski ministar.

Nakon ratova na prostoru bivše Jugoslavije još uvijek je nepoznata sudbina 12.000 osoba. Sredinom 2019. godine trebala bi biti objavljena regionalna lista svih nestalih osoba na prostoru bivše Jugoslavije, koju je sačinila Međunarodna komisija za nestale (ICMP).

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG