Otvorenost za konstruktivnu suradnju i zajednički rad na rješavanju otvorenih pitanja, prenio je poruke sa svog susreta sa izaslanstvom Ministarstva pravosuđa Republike Srbije predvođenom ministricom pravosuđa Nelom Kuburović hrvatski ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. Ministrica Kuburović bila je zauzeta drugim obavezama.
Naglasak razgovora bio je na ugovoru o kaznenom progonu ratnih zločinaca i radu na razmjeni popisa osoba optuženih i osuđenih za kaznena djela ratnih zločina. Hrvatska je dostavila Srbiji tisuću tristo imena, dok je Srbija dostavila nešto preko 70 imena, ali kažu da posao na prikupljanju imena nije dovršen, prenio je hrvatski ministar. Govorilo se i o važnosti ispunjavanja svih mjerila iz poglavlja 23 u pregovorima Srbije o članstvu u EU i hrvatskoj pomoći Srbiji u tim pregovorima. Nezaobilazna tema bio je i položaj manjina i zakonska rješenja za njihovu zastupljenost u državnim institucijama.
Bošnjaković je prenio zajednički zaključak kako je mješovito povjerenstvo koje treba dogovoriti tekst Ugovora o kaznenom progonu počinitelja ratnih zločina radilo unazad godinu dana, međutim da konačni tekst prijedloga nije formuliran.
„Dali smo si rok da do ljeta dođemo do prijedloga kojeg bi onda naše vlade raspravile i koje bismo onda pustili u onu pravu proceduru. Taj nam je ugovor iznimno važan jer će on definirati sva pravila postupanja vezano za procesuiranje ratnih zločina. Vi znate da Srbija ima onaj zakon o univerzalnoj jurisdikciji. To nije ništa novo – to imaju i druge zemlje, pa i mi imamo pravila o univerzalnoj jurisdikciji. Međutim kod njih je to postavljeno na jedan drugačiji način za koji mislimo da nije u redu i ovaj sporazum bi bio jedan akt višeg pravnog značaja i tim aktom bismo mi te stvari definirali drugačije“, kazao je Bošnjaković.
On je izvijestio da je Hrvatska dostavila Srbiji popis od tisuću tristo osoba koje su osuđene za ratne zločine ili protiv kojih se vodi postupak. Srbija je dostavila nešto preko 70 imena, ali tamo posao nije gotov, prenio je Bošnjaković.
„To nije cjelovito, jer oni su imali vojne sudove i vojno tužiteljstvo i ukidanjem tih dvaju instituta dio tog popisa ljudi otišao je na razne sudove kod njih, i oni imaju tehnički problem sa prikupljanjem tih podataka. Tu smo također rekli da bi bilo važno da se organiziraju i da te podatke kompletiraju, a i tu ćemo povjerenstvo proširiti predstavnicima hrvatskog državnog odvjetništva i srpskog tužiteljstva kako bismo dobili što kompletnije podatke“, dodao je.
On nije htio precizirati kada bi povjerenstvo koje je formirano za ovaj zadatak trebalo dovršiti posao, ali je kazao da to ovisi o tehničkim mogućnostima srpske strane.
„Važno je da to povjerenstvo počne raditi i dostavljati podatke. Cilj je da više ne bude takvih postupaka koji iznenađuju jedni druge, ali važan korak da do toga ne dolazi je suradnja našeg državnog odvjetništva i srpskog tužiteljstva. Oni moraju međusobno razmjenjivati informacije za predmete koji su im u tijeku. Jer, nama je jasna ustavna zabrana u Srbiji da oni nama neće izručivati svoje državljane, međutim oni nam trebaju dostavljati podatke preko instituta međunarodne pravne pomoći. A imamo i neke postupke koji se vode temeljem ustupa gotovih predmeta koji su ovdje obrađeni, a koji se vode u Srbiji, kao što je primjerice Ovčara ili Lovas. To su primjeri da to može funkcionirati.“
Tema je bila i napredak Srbije u ispunjavanju mjerila u poglavlju 23 u pregovorima o članstvu u Europskoj uniji. „Mi smo htjeli čuti koje su aktualnosti u tom postupku, da vidimo gdje se oni nalaze. Jer, mi kao zemlja članica EU bit ćemo u prilici kazati ispunjava li Srbija uvjete i mjerila koja su pred nju postavljena. Dobili smo cijeli niz informacija o funkcioniraju sustava.“
Prema priopćenju objavljenom nakon susreta, „teme zaštite manjina dotaknute su i razmjenom mišljenja o pravnom okviru za zapošljavanje manjina u dvama pravosuđima – obje strane su izložile svoja ustavna i zakonska rješenja za zastupljenost manjina u državnim institucijama i pravosuđu te praktične aspekte provedbe prava manjina na zapošljavanje u tijelima pravosuđa. Bitnim elementom suradnje prepoznata je suradnja dviju država i dvaju pravosuđa kroz prijenos hrvatskih znanja i iskustava prema tijelima i institucijama Republike Srbije vezano za EU integracijski i pregovarački ciklus koji je već prošla RH. Potvrđen je doprinos hrvatskih stručnjaka u vidu potpore i stručne pomoći koja je do sada pružena Republici Srbiji tokom EU pregovora te obostrana želja da se takva suradnja nastavi i dalje,“ stoji u priopćenju Ministarstva pravosuđa nakon susreta dvoje ministara.
Kako je kazao, o temama nestalih i ratne odštete nije se razgovaralo.
Ministrica Kuburović sa suradnicima poslijepodne se susrela i sa predstavnicima srpske manjine u Hrvatskoj.
Facebook Forum