Dostupni linkovi

Kampanja 'Budi e-Srbin' pred popis u Hrvatskoj


Zakon daje pravo na službenu upotrebu srpskog jezika i ćirilice pored hrvatskog jezika i latinice, osim Vukovara, u još 22 jedinice lokalne samouprave u kojima broj pripadnika srpske manjine iznosi trećinu ukupnog broja ili više, međutim praksa je različita

Preko 80 velikih billboarda s porukom “Ne budi samo Srbin, budi e-Srbin” postavljeno je u dijelovima Hrvatske gdje pripadnici srpske manjine žive u značajnijem broju.

To je dio priprema srpske manjine za skori Popis stanovništva u Hrvatskoj, koji će se provoditi u dvije faze. Od 13. rujna 2021. do 26. rujna 2021. samopopisivanjem stanovništva kroz elektronički sustav e-Građani, a od 27. rujna 2021. do 17. listopada 2021. popisivači obavljaju “klasično” popisivanje onih koji se nisu samopopisali i rade terensku kontrolu prve faze popisa.

“Popis stanovništva je od velike važnosti za pripadnike manjina, zato što su naša prava u velikoj mjeri određena brojkama i postotcima”, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) saborska zastupnica srpske manjine Dragana Jeckov, predsjednica Zastupničkog kluba Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) u Hrvatskom Saboru.

“S tim u vezi posebnu pažnju smo poklonili promociji popisa stanovništva kroz kampanju koju smo simbolično nazvali 'Budi e-Srbin', kako bismo ukazali na prednost da se ljudi samopopišu. To je novina i svakako smatram da javnost o tome treba što preciznije i što bolje izvijestiti”, kaže naša sugovornica.

Popis je za pripadnike manjina jako važan, kaže Dragana Jeckov (na fotografiji Dragana Jeckovi i Boris Milošević iz SDSS-a)
Popis je za pripadnike manjina jako važan, kaže Dragana Jeckov (na fotografiji Dragana Jeckovi i Boris Milošević iz SDSS-a)

Zastupljenost od 1,5 posto neke manjine u ukupnom stanovništvu daje pravo na najmanje jednog, a najviše 3 zastupnika u Saboru, ovisno o postotku pripadnika manjina u nekoj jedinici lokalne samouprave one ostvaruju pravo na određeni broj vijećnika.

Tamo gdje ih ima trećinu ili više ostvaruju pravo na službenu upotrebu jezika i pisma manjine pored hrvatskoj jezika i latinice, postotci određuju razinu prava na obrazovanje na jeziku i pismu manjine, očuvanje i promicanje vlastite kulture i drugo.

Pitanje Vukovara

U Vukovaru po popisu iz 2011. godine Srba ima više od trećinu, i po zakonu imaju pravo na službenu upotrebu srpskog jezika i ćirilice pored hrvatskog jezika i latinice.

Međutim, desni vukovarski nezavisni gradonačelnik Ivan Penava ima većinu u Gradskom vijeću i sprječava provođenje zakona, s obrazloženjem da se ništa ne radi na istraživanju ratnih zločina nad Hrvatima i “da nije sazrelo vrijeme” za uvođenje ćirilice.

Desničari od ranije tvrde da je prošli popis bio lažan, da Srba nema toliko u Vukovaru, i da će to novi popis pokazati.

U Vukovaru po popisu iz 2011. godine Srba ima više od trećinu, i po zakonu imaju pravo na službenu upotrebu srpskog jezika i ćirilice pored hrvatskog jezika i latinice.
U Vukovaru po popisu iz 2011. godine Srba ima više od trećinu, i po zakonu imaju pravo na službenu upotrebu srpskog jezika i ćirilice pored hrvatskog jezika i latinice.

“Mi smo zainteresirani i želimo da se pripadnici srpske zajednice u Vukovaru popišu kao i do sada, bez pritisaka”, kaže zastupnica Jeckov, koja je i sama porijeklom iz okolice Vukovara.

“Kako bi bilo moguće dobiti što realniju sliku i – na kraju krajeva, u vezi mjerodavnosti rezultata popisa – s obzirom da ga provode institucije Republike Hrvatske, nema razloga da mi u njih sumnjamo. Mi smo naravno zainteresirani i provodit ćemo posebnu kampanju kako u Vukovaru, tako i u drugim sredinama u Republici Hrvatskoj gdje živi značajan broj pripadnika srpske zajednice”, najavljuje Dragana Jeckov.

Različita praksa

Zakon daje pravo na službenu upotrebu srpskog jezika i ćirilice pored hrvatskog jezika i latinice, osim Vukovara, u još 22 jedinice lokalne samouprave u kojima broj pripadnika srpske manjine iznosi trećinu ukupnog broja ili više, međutim praksa je različita.

Kako se navodi u izvješću Pučke pravobraniteljice za 2020. godinu objavljenom u proljeće ove godine, “neke jedinice koje su obvezne uvesti srpski jer Srbi čini više od trećine stanovništva i dalje nisu uskladile statut s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina (Gračac) ili su to učinile, ali dvojezičnost ne primjenjuju (Vrbovsko i Donji Kukuruzari), čak ni postavljanjem dvojezičnih ploča na zgradu općine.”

Pred desetak dana su se u Rijeci, a potom i u nekim drugim dijelovima Hrvatske pojavili plakati u kojima službeno neregistrirana “Udruga hrvatskih pravoslavnih branitelja” (branitelja - pripadnika Hrvatske vojske i policije u ratu u Hrvatskoj 1991-1995, op. EZ) poziva pripadnike srpske manjine da se na popisu izjasne kao Hrvati i vjernici neregistrirane Hrvatske pravoslavne crkve.

“Ta je crkva djelovala jedino za vrijeme NDH. Mislim da ta činjenica govori dovoljno sama za sebe, i da je jasno da iza toga stoje desni krugovi kojima apsolutno smeta kako broj Srba u Hrvatskoj, tako i naša organiziranost”, zaključuje Dragana Jeckov.

Popis stanovništva u Hrvatskoj obavlja se svakih deset godina. Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine obavljenom od 1. do 28. travnja te godine, u Hrvatskoj živi 4.284.889 stanovnika.

Prema tom popisu, u Hrvatskoj živi 186.633 pripadnika srpske manjine i oni čine 4,36 posto ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Hrvata ima 3.874.321, odnosno 90,42 posto od ukupnog broja stanovnika.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG