Dostupni linkovi

Šef hrvatske diplomatije zatražio od Srbije da se uskladi sa politikama EU


Ministar inostranih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman, 14. april 2021.
Ministar inostranih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman, 14. april 2021.

Ministar inostranih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman poručio je Srbiji da je "vreme da se uskladi sa spoljnom politikom Evropske unije (EU) po pitanju Rusije".

"Nakon nedavno održanih izbora, očekujemo od Srbije da sledi spoljnu politiku koja je u skladu sa evropskim vrednostima i principima", poručio je Grlić Radman.

Ove navode je Radman izneo uoči sastanka ministara inostranih poslova država članica EU, na kojem bi se, osim o situaciji u Ukrajini, trebalo raspravljati o potencijalnim posledicama ruske agresije na Ukrajinu i na Zapadnom Balkanu.

Iako je Srbija glasala za rezolucije UN-a koje osuđuju krvave ruske napade u Ukrajini, odbila je pridružiti se međunarodnim sankcijama protiv svojih saveznika u Moskvi ili izravno kritikovati zločine koje su tamo počinile ruske trupe.

Evropska unija redovno traži od svih zemalja koje se smatraju partnerima da usklade politiku sankcija sa EU. Isti poziv je upućen i krajem marta od strane lidera država zemalja EU, svim zemljama da se usaglase sa evropskim sankcijama ili da uvedu slične mere.

Stratešku diskusiju o prilikama u regionu zatražili su ministri inostranih poslova Austrije, Češke, Mađarske, Slovačke i Slovenije.

Oni su u pismu naveli da je rasprava neopohodna jer je geopolitička situacija doživela drastičnu promenu zbog, ničim izazvane, agresije Rusije na Ukrajinu.

"EU mora učiniti sve da spreči bilo kakve remetilačke efekte napada na Ukrajinu na Zapadni Balkan. Stoga je hitnije nego ikada dati novi podsticaj i kredibilitet procesu evropskih integracija regiona", navodi se u pismu u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imala uvid.

Šef diplomatije Hrvatske Grlić Radman takođe je nagovestio da će u toku rasprave pokrenuti pitanje situacije u Bosni i Herecgovini (BiH) koja se "nalazi u dubokoj politčkoj krizi".

On je napomenuo da "legalnost i integritet predstojećih izbora" u BiH mora biti obezbeđen kroz novi Izborni zakon.

Pregovori o izmenama Izbornog zakona BiH završeni su, nakon devet mjeseci, 20. marta, bez rezultata.

Suština izmena Izbornog zakona je u provođenju presuda Evropskog suda za ljuska prava kojima se traži ukidanje diskriminatornih odredbi koje onemogućavaju svim građanima da biraju i da budu birani, bez obzira na nacionalnu pripadnost.

Krajnji rok za izmene izbornog zakonodavstva je maj, kad se očekuje raspisivanje opštih izbora u BiH.

XS
SM
MD
LG