Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Hrvatska 1. siječnja počinje predsjedanje Vijećem EU


Sa 1. siječnjom 2020. godine započinje šestomjesečno predsjedanje Hrvatske Vijećem Europske unije.

Važnost ove pozicije je manja otkako je Europska unija(EU) shvatila da je potreban kontinuitet i Lisabonskim ugovorom 2009. godine uvela funkciju predsjednika Vijeća, koju je donedavno obavljao Poljak Donald Tusk, a sada Belgijanac Charles Michel, podsjeća za Radio Slobodna Evropa (RSE) urednik portala euractiv.hr Željko Trkanjec.

"No predsjedavajuća zemlja i dalje ima dosta važnu ulogu. Premijer te zemlje uz Charlesa Michela vodi sastanke, definira dnevni red, donosi određene dokumente koji bi trebali služiti kao platforma za pregovore. Dakle, ta pozicija je i dalje dosta jaka", ocjenjuje Trkanjec.

Na čemu će Hrvatska inzistirati?

Premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade 27. prosinca:

"Odmah na početku je Brexit kojim ćemo se baviti već u siječnju. Drugi je kapitalni dossier, a to je Višegodišnji financijski okvir – sedmogodišnji proračun. Treće je konferencija o budućnosti Europe za koju će Hrvatska organizirati i koordinirati stajališta svih članica na razini Vijeća, a četvrta točka je sastanak na vrhu država jugoistoka Europe i članica EU u Zagrebu početkom svibnja, gdje će se govoriti o perspektivi politike proširenja u desetljeću koje je pred nama."

Francuskim vetom na otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, iz oktobra 2019. godine, započeo je proces redefiniranja kriterija za proširenje Europske unije zemljama zapadnog Balkana, što će, podsjeća Trkanjec, biti posljednje proširenje Unije.

"Moramo te zemlje u nekom trenutku uvesti u EU, ali ne po mehanizmu koji je postojao do sada. Dosadašnji mehanizam je definirao da – eto, donesu se neka pravila, pa se nešto ispuni, nešto se ne ispuni i u konačnici zemlje uđu. Pa su tako ušle Bugarska i Rumunjska koje su i dan-danas pod posebnim nadzorom. Rumunjska je i dalje pod službenim monitoringom", naglašava Trkanjec.

Na stolu su francuski prijedlog reforme proširenja i prijedlog 9 zemalja, među kojima je i Slovenija, i na Hrvatskoj je, kaže naš sugovornik, da do summita u Zagrebu kao medijator nađe model koji će biti prihvatljiv svima.

Odnos prema Crnoj Gori i Srbiji

Prema informacijama kojima Trkanjec raspolaže, dođe li do reforme procesa proširenja, Crnoj Gori i Srbiji koje već pregovaraju priznat će se svi dosadašnji rezultati, ali će morati prihvatiti nova pravila.

"Hrvatska je po pitanju Srbije postavila vrlo jasne kriterije u svom programu predsjedanja Vijećem EU, a to je regionalna suradnja i suočavanje s prošlošću. Dakle, Srbija će morati poduzeti neke dodatne korake da bi sa strane hrvatskog predsjedanja mogla naići na pozitivne elemente. Ali, potpuno je jasno da će i ona biti dio zapadnobalkanskog paketa i Hrvatska neće raditi probleme mimo onoga što je zapisano u kopenhagenskim kriterijima", kaže Trkanjec.

Kopenhagenski kriteriji definirani su 1993. godine na sastanku Europskog vijeća. Tri su kriterija – politički (stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje političkih ciljeva EU), gospodarski (postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva te sposobnost tržišnih čimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar EU) i pravni (usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU - francuski acquis communautaire).

Pomoć za BiH

Zatim, Bosna i Hercegovina opterećena brojnim unutarnjim problemima:

"Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman je 28. prosinca u Sarajevu jasno rekao da će hrvatski cilj biti maksimalna pomoć Bosni i Hercegovini da se približi statusu kandidata za članstvo u EU. Na žalost, to će biti jako, jako teško. Bosni i Hercegovini može pomoći samo – Bosna i Hercegovina," upozorava Trkanjec.

Kritike oporbe

Oporba u Hrvatskoj tvrdi da vladajući nisu iznijeli nikakve konkretne koristi od šestomjesečnog predsjedanja Vijećem EU koje će – prema okvirnim procjenama biti trošak za hrvatski proračun od 50 do 70 milijuna eura.

Vladajući odgovaraju da je više tema hrvatskog predsjedanja među "nacionalnim prioritetima" korisnim za Hrvatsku – od ukidanja američkih viza koje su još potrebne za građane Hrvatske, Rumunjske, Bugarske i Cipra, preko razmatranja načina kako spriječiti "odljev mozgova" do demografije , jer je i Hrvatska među onih više pod pola članica Unije koje se suočavaju sa demografskim problemima.

Dodatno, vladajući tvrde da će ojačati investicijska klima jer će se povećati vidljivost Hrvatske u svijetu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG