Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Hrvatska ispunila uslove za članstvo u Schengen zoni


Granični prelaz BiH i Hrvatske, Neum

Evropska komisija je potvrdila da je Hrvatska ispunila sve tehničke kriterijume da postane članica Schengen zone.

"Danas priznajemo i čestitamo Hrvatskoj na ovom radu. Smatramo da je Hrvatska preduzela mere potrebne da osigura da su ispunjene sve mere svih relevantnih delova Schengenskog sporazuma", izjavio je evropski komesar za unutrašnja pitanja Dimitris Avramopoulos.

Evropski komesar je obećao da će ova institucija nastaviti da prati progres Hrvatske u ovom smeru, te da će se posebna pažnja obratiti kontroli spoljašnjih evropskih granica, "naročito granice sa Bosnom i Hercegovinom".

Avramopulous je priznao da postoje određene zabrinutosti o granici sa BiH te je poručio zvaničnom Zagrebu da ulazak u Schengen zonu podrazumeva mnoge prednosti, ali i određene obaveze.

"Jedna od obaveza je kontrola zajedničke evropske granice", istakao je Dimitris Avramopulous.

Hrvatska je aplicirala za ulazak u zonu Schengen 2015. godine.

Konstatacijom Evropske komisije da je zemlja ispunila sve uslove, odluka prelazi na nivo Saveta EU u kojem države članice jednoglasno trebaju potvrditi prijem nove članice u ovu zonu.

Prema nezvaničnim izvorima, ovo pitanje će biti na stolu EU najranije u drugoj polovini naredne godine, ali, u međuvremenu, treba doći do konsolidacije stavova među zemljama članicama.

U ovom trenutku, Slovenija tvrdo stoji protiv dozvoljavanja ulaska Hrvatske zbog spora sa arbitražom.

Schengen je najveća bezgranična zona na svetu. Broji 26 država članica od kojih četiri nisu punopravne članice EU, ali se smatraju pridruženim zemljama.

Država, koja želi biti deo Schengenskog prostora, mora biti u stanju da u potpunosti sprovede Schengenski zakonik, te u potpunosti kontroliše kopnenu morsku i vazdušnu granicu EU.

Hrvatska je od 2013. najnovija zemlja članica EU.

Službeni Zagreb zadovoljan odlukom o Schengenu

Službeni Zagreb odluku Europske komisije o hrvatskom zadovoljavanju uvjeta za Schengen ocjenjuje velikim uspjehom. Povodom moguće slovenske blokade hrvatskog ulaska u Schengenski prostor, premijer Andrej Plenković ponavlja da je granično pitanje bilateralno pitanje koje treba riješiti dogovorom. Opozicija vjeruje da će međunarodni pritisak omogućiti hrvatski ulazak u Schengen.

"Ovo je važan dan i još jedan veliki europski uspjeh Hrvatske", kazao je odmah nakon odluke Europske komisije premijer Andrej Plenković zahvalivši svima koji na tome radili – kako na strani Europske unije, tako na strani Hrvatske.

Uz inicijalnih 120 milijuna eura za jačanje nadzora vanjske granice Europske unije, u mandatu njegove Vlade nabavljeno je dodatnih 150 milijuna eura za opremanje policije, nadzor granice i jačanje politike azila i migracija, a suradnja sa Frontexom je jako dobra, kazao je.

"Tu smo ne samo ispunili kriterije, nego se ponašamo kao pouzdana članica Europske unije i partner koji koristi sredstva i tehničke mogućnosti koje nam stoje na raspolaganju. Također, nastavili smo sa ispunjavanjem obaveza preuzetih u vrijeme našeg članstva koje se odnose na reformu pravosuđa i druga područja koja su relevantna za pristupanje Schengenu. Ovo je još jedan politički i diplomatski uspjeh. Radili smo na tome predano, radili smo tiho i – što je najvažnije – ostvarili rezultat", pohvalio se Plenković.

Plenković: Još jedan politički i diplomatski uspjeh
Plenković: Još jedan politički i diplomatski uspjeh

On ne želi špekulirati kada će Hrvatska odlukom Europskog vijeća, dakle konsenzusom svih država članica Unije i formalno postati članicom Schengenskog prostora. Što se tiče slovenskih najava da će blokirati hrvatski ulazak u Schengen dok Hrvatska ne prihvati rezultate arbitraže oko granice, koju je Hrvatska odbacila kao korumpiranu, Plenković kaže da je pitanje granice rezidualno pitanja nakon raspada bivše Jugoslavije koje nema nikakve veze sa Schengenom.

"I mi predlažemo da to pitanje riješimo bilateralno. I to smo rekli i slovenskim kolegama, i to smo rekli i svim drugim partnerima i prijateljima unutar Europske unije. Svaka akcija koja bi podrazumijevala neku vrstu blokade nije dobrodošla. Nemojte zaboraviti da sada Hrvatska ima sasvim drugi međunarodni položaj. Danas je članica Europske unije. To znači da nisam sklon da bilo tko poduzima nešto s tom vrstom alata", poručio je Plenković.

U srijedu povjerenik za unutarnje poslove u Europskoj komisiji koji je i objavio vijest o pozitivnom mišljenju Europske komisije Dimitris Avramopoulos stiže u Zagreb.

Oporba je optimistična oko efekata slovenskog protivljenja.

"Završen je tehnički dio puta na kojem nije radila samo Plenkovićeva Vlada, nego i brojne hrvatske Vlade do sada, ali stvar nije gotova", kaže u prvom komentaru za RSE bivši zamjenik ministra vanjskih i europskih poslova socijaldemokrat Joško Klisović.

"Jer države članice moraju to odobriti, i tu se bilateralne prijetnje Slovenije pojavljuju kao moguća kočnica. Međutim, odlučujući će biti zajednički interes europskih država da Hrvatska uđe u Schengen", naglašava Klisović.

Klisović: Završen je tehnički dio puta, ali stvar nije gotova
Klisović: Završen je tehnički dio puta, ali stvar nije gotova

"Ako je taj interes dovoljno snažan, onda će dovoljno snažni biti i pritisci na Sloveniju da prihvati Hrvatsku u Schengenu. Ako taj interes bude manje snažan, onda će posljedično manje snažni biti i ti pritisci na Sloveniju, a ja mislim da je u zajedničkom interesu europskih država koje su u Schengenu da u njega uđe i Hrvatska. Vjerujem da će naša diplomacija odraditi svoj dio posla i argumentirati svima koji imaju nekog utjecaja na Sloveniju da je dobro da Slovenija ne blokira Hrvatsku zbog bilateralnih pitanja", zaključuje Klisović.

Schengen je zamišljen kao sustav slobode kretanja bez graničnih kontrola, dakle bez putnih isprava u kojem su 22 države članice Europske unije i četiri države koje nisu članice – Švicarska, Lihtenštajn, Norveška i Island. Dvije članice Europske unije – Rumunjska i Bugarska – imaju još od 2011. godine pozitivnu evaluaciju tehničkih uvjeta, ali još nema političkog konsenzusa za njihov prijem u Schengen.

  • 16x9 Image

    Gjeraqina Tuhina

    Za RSE radila kao kosovska dopisnica od februara 1998. Bila je među retkim glasovima koji su se mogli čuti sa lica mesta u prvim danima NATO bombardovanja. Godine 2000. prelazi u Brisel i nastavlja sa izveštavanjem za RSE i radi kao briselska dopisnica za Radio-televiziju Kosova.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG