Dostupni linkovi

Pupovac uoči obljetnice Oluje: Izmiriti žive, poštovati stradanja mrtvih


Milorad Pupovac nije izravno odgovorio na pitanje hoće li ići na komemoraciju žrtvama "Oluje" 4. kolovoza u Prijedoru u Bosni i Hercegovini.
Milorad Pupovac nije izravno odgovorio na pitanje hoće li ići na komemoraciju žrtvama "Oluje" 4. kolovoza u Prijedoru u Bosni i Hercegovini.

Srpsko narodno vijeće tradicionalno je uoči obljetnice akcije "Oluja" 1995. komemoriralo srpske žrtve u "Oluji" i nakon nje. Na komemoraciji u Otočcu i nedalekom selu Doljani položeni su cvijeće i vijenci srpskim civilima ubijenim u "Oluji" ali i Hrvatima stradalim u ratu u Hrvatskoj 1991 - 1995.

"Mi u Srpskom narodnom vijeću (SNV) tako prakticiramo sjećanje – da izmirimo žive, a da se sjećamo i poštujemo stradanja mrtvih", poručio je predsjednik krovne organizacije srpske manjine u Hrvatskoj, Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac.

On i nezavisni gradonačelnik Otočca u Lici Goran Bukovac položili su zajedno cvijeće na spomenik žrtvama Domovinskog rata i hrvatskim braniteljima, a potom je u mjestu Doljani nedaleko Otočca održana komemoracija za srpske civile stradale za vrijeme i nakon akcije Hrvatske vojske i policije "Oluja" u ljeto 1995. godine, gdje je bio nazočan i gradonačelnik Bukovac.

Trebalo je učiniti sve da ne dođe do rata

"Nitko nije smio poginuti. Trebalo je učiniti sve da ne dođe do rata. Kada se već dogodilo da su ljudi stradali, bilo vojnici, bilo civili, treba ih se sjećati, i treba stvoriti takvo sjećanje da se oko žrtava ne sukobljavamo. A rasprave o razlozima i političkim pitanjima možemo onda voditi u mirnijim i razumnijim okolnostima", kazao je Pupovac komentirajući različite interpretacije "Oluje" u Hrvatskoj i Srbiji.

Gradonačelnik Otočca Bukovac kazao je kako je zajedničko odavanje pijeteta hrvatskim žrtvama u Otočcu i srpskim žrtvama u Doljanima "važan iskorak u Ličko-senjskoj županiji, u odnosima hrvatskog i srpskog stanovništva, te važan zalog za budućnost".

Pupovac se zahvalio gradonačelniku i gradskim vlastima Otočca na sudjelovanju u zajedničkoj akciji.

"Nije česta prilika da imamo ovakve zajedničke komemoracije. Ali, kada se dogode, one imaju posebnu snagu i važnost", kazao je lider srpske zajednice u Hrvatskoj.

Pupovac o odlasku u Prijedor: To za nas nije najvažnije pitanje

Pupovac nije izravno odgovorio na pitanje hoće li ići na komemoraciju žrtvama "Oluje" 4. kolovoza u Prijedoru u Bosni i Hercegovini.

"To za nas nije najvažnije pitanje. Za nas je najvažnije pitanje ovo što danas radimo", poručio je Pupovac.

Nakon polaganja cvijeća u Otočcu, pored nedovršene pravoslavne crkve u nedalekom selu Doljani zajednički je odana počast i srpskim žrtvama, a SNV je održao središnju komemoraciju srpskim civilima stradalim za vrijeme i nakon "Oluje".

Saborski zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Boris Milošević naglasio je važnost održavanja sjećanja na stradale sunarodnjake, ali i na sve pripadnike srpskog, hrvatskog i drugih naroda koji su privremeno ili trajno ostali bez svojih zavičaja, svojih bližnjih i svoje imovine u ratnim godinama.

Parastos za ubijene starce i starice

Za vrijeme "Oluje" početkom kolovoza 1995. godine nepoznati počinitelji ubili su u Doljanima šest starica srpske nacionalnosti u dobi od 80 do 87 godine i četiri starija muškarca, a u nedalekom selu Dugopolje ubijeni su starica u dobi od 86 godina i njezina dva sina, od kojih je jedan bio invalid bez obje ruke.

Svi oni nisu se pridružili većini stanovništva u bijegu pred Hrvatskom vojskom.

Na mjestu gdje su u Doljanimana na svom kućnom pragu pobijeni civili, pravoslavni je svećenik održao je parastos, žrtvama u spomen položene su ruže i pročitana je "Izjava sjećanja" SNV-a.

Srpsko narodno vijeće je i ove godine uz obljetnicu "Oluje" objavilo tradicionalnu "Izjavu sjećanja" u kojoj se – kako se navodi – sjećaju "posljednjeg velikog historijskog stradanja i egzodusa Srba koji je njome prouzročen, kao i svih pripadnika srpskog, hrvatskog i drugih naroda, koji su privremeno ili trajno ostali bez svojih zavičaja, svojih bližnjih i svoje imovine u ratnim godinama koje su prethodile ljetu 1995. godine".

Podsjeća se da su u ratu u Hrvatskoj stradali i Srbi i Hrvati, prije svega tamo gdje su bili manjina.

Govoreći o današnjici, Izjava sjećanja naglašava kako je "teret obnove kulture mira i pomirenja u Hrvatskoj, ali i drugdje, i dalje u najvećoj mjeri na manjinama, naročito na srpskoj manjini".

SNV: I dalje prisutna netolerancija, antisrpski osjećaji i govor mržnje

Upozorava se da su i dalje prisutni postupci netolerancije, diskriminacije, nepriznavanja zajamčenog prava na pismo i obrazovanje i osporavanje prava na njihovu političku participaciju te "širenje antisrpskih osjećaja i govora mržnje, a samo je njihov intenzitet promjenjiv.

"Kao što smo više puta isticali u svojim izjavama tome značajno doprinose državne politike sjećanja i njihove komemorativne prakse. Zbog njih, oni koji su manjina nerijetko žive u strahu od komemoriranja vlastita stradanja", navodi se u Izjavi sjećanja SNV-a.

Kaže se i kako stradalnici srpske nacionalnosti i dalje teško ostvaruju pravo na status civilnih žrtava rata, a da u mnogim slučajevima suđenja za ratne zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima srpske nacionalnosti nisu ni pokrenuta ili su prekinuta.

"Oni koji se vode iznimno su rijetki i jednako teško protječu i dovode do osuđujućih presuda kao što se teško dolazi do rješenja o statusu civilnih žrtava rata, čak i u slučajevima kad je riječ o djeci koja su zbog stradanja svojih roditelja postala ratna siročad", stoji u Izjavi SNV-a.

"Oluja" i nakon nje

Vojno-policijska akcija "Oluja" provedena je u četiri dana – od 4. do 7. kolovoza 1995. godine i njom je okončana gotovo četverogodišnja pobuna dijela hrvatskih Srba koji su na širem području Like, Korduna, Banije i dalmatinskog zaleđa uz pomoć vlasti u Beogradu uspostavili samoproglašenu "Republiku Srpsku Krajinu" (RSK) sa Kninom kao glavnim gradom.

U akciji je sudjelovalo oko 200.000 hrvatskih vojnika i policajaca, 239 ih je poginulo, a dvojicu se vodi kao nestale. Omogućen je povratak za oko 300.000 Hrvata i drugih nesrba koje su vlasti samoproglašene "RSK" 1991. i 1992. godine protjerale sa područja pod svojom kontrolom.

Hrvatske vlasti su tijekom akcije preko radija pozivale domaće srpsko stanovništvo da ostanu u svojim domovima i garantirale im sigurnost, međutim u tjednima i mjesecima nakon završetka "Oluje" na oslobođenim područjima dešavaju se brojni paleži, pljačke i ubojstva domaćeg srpskog stanovništva koje nije izbjeglo.

Svega dvije pravomoćne presude za ratne zločine

Prema podacima Državnog odvjetništva, za kaznena djela za vrijeme "Oluje" i nakon nje - ubojstva, pljačke i palež - osuđeno je 2.380 osoba, međutim oni su suđeni za "obične" zločine, a ne za ratne zločine, jer tada Hag još nije donio svoj pravorijek oko "Oluje".

Za ratne zločine nad starijim srpskim civilima u danima i tjednima nakon "Oluje" postoje svega dvije pravomoćne sudske presude.

Prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, ukupan broj žrtava među Srbima je 677. Po istom izvoru, u tjednima nakon "Oluje" spaljeno je ili devastirano više tisuća stambenih objekata.

Velik broj domaćih Srba otišao je pred "Olujom" iz Hrvatske - prema hrvatskim izvorima njih oko 130.000 organizirano u konvojima, a prema srpskim izvorima njih 200.000 - 300.000 prognano je ili pobjeglo u Bosnu ili Hercegovinu ili Srbiju u strahu pred hrvatskim snagama i to srpski izvori kvalificiraju kao etničko čišćenje.

Za hrvatske vlasti "Oluja" je legitiman čin povratka suvereniteta nad dijelom teritorija i omogućavanje povratka prognanih Hrvata na njihova ognjišta, i svake se godine obljetnica "Oluje" 5. kolovoza svečano obilježava u Kninu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG