Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Hrvatski državni vrh u Kninu: Naglasak na nestalima


Sa obilježavanja godišnjice "Oluje" u Kninu, 2015.

Skoro hrvatsko predsjedanje Europskom unijom biti će posvećeno - hrvatskim braniteljima, najavio je premijer Andrej Plenković, obraćajući se u Kninu okupljenima na proslavi 24. obljetnice ulaska Hrvatske vojske i policije u Knin, 2. dana akcije "Oluja". Bez "Oluje" hrvatska bi sadašnjost i budućnost bila drugačija, jer je "Olujom"osigurana teritorijalna cjelovitost Hrvatske i njezina opstojnost u budućnosti, kazao je.

"Jer 'Oluja' je bila legitiman odgovor okupatoru i ključna bitka kojom je zadan koban udarac velikosrpskom posezanju za hrvatskom zemljom. Jer 'Oluja' je bila vrhunac svih napora hrvatskog naroda uloženih do konačne pobjede u pravednom i obrambenom Domovinskom ratu", naglasio je Plenković.

On je najavio da Hrvatska neće odustati od kažnjavanja svih ratnih zločina i rasvjetljavanja sudbine svih nestalih.

Zamoljen da komentira izjave srbijanskog predsjednika Vučića, Andrej Plenković je među ostalim kazao kako "moderna Hrvatska koja cijeni svoju prošlost, ali isto tako gleda u budućnost, ima snage za uključivanje svih manjina u Hrvatskoj i poštivanje svih njihovih prava na način sukladan hrvatskim zakonima i kako je to hrvatska preuzela međunarodnim dokumentima".

"Moderna Hrvatska, svjesna svoje snage i svog međunarodnog položaja, želi urediti svoje odnose sa susjednim državama i očekuje da se prava hrvatskih manjina poštuju na jadnak način kao što mi poštujemo prava manjina ovdje u Hrvatskoj", kazao je.

Predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović zatražila je da se svi hrvatski političari svakoga jutra djelom odgovore na pitanje - što su učinili da bi Hrvatska bila svakog dana uspješnija, prosperitetnija i slobodnija?

"To je ono što se od nas očekuje, a ne isprazna obećanja, a ne svađe i teške riječi koje izravno potiču apatiju, beznađe i podjele", poručila je hrvatska predsjednicam koja je proslavu iskoristila da neizravno najavi svoju kandidaturu za predsjednicu i na narednim izborima, ove godine.

Izbegli u 'Oluji': Od kontejnera do doma
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:04:25 0:00

Predsjednica Zajednice udruga zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir je ona podsjetila na uzroke rata i na to da službeni Beograd i dalje sakriva istinu o nestalim Hrvatima u Slavoniji 1991. godine.

"Te tajne danas u Beogradu čuvaju i oni koji 'Oluju' nazivaju zločinačkom akcijom, a masovne grobnice i stratišta Hrvata iz 1991 'mjestima neorganiziranog pokopa manjih skupina preminulih osoba'. Zaobilaze 1990. i 1991. godinu, potiskuju istinu o mitinzima, balvan-revoluciji, proglašenju SAO Krajine, naoružavanju Srba u Hrvatskoj , krvavom Uskrsu na Plitvicama, masakru u Borovu Selu, kićenju srpskih tenkova, spaljenim Ćelijama, minskom polju u Lovasu, ubijenoj djeci, logorima po Srbiji,zlostavljanjima i silovanjima, premještanjima masovnih grobnica", kazala je predsjednica udruge obitelji nestalih u ratu Ljiljana Alvir, koja je jedina polemizirala sa izjavama iznesenim oko "Oluje" ovih dana u Srbiji.

Ona je, ne spominjući mu ime, prozvala srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića zbog toga što je - kako je kazala - lagao da će pomoći oko rasvjetljavanja sudbine nestalih Hrvata, i odgovorila na njegov pitanje - kamo su nestali toliki hrvatski Srbi? "Mnogi od njih su na poziv svojih vođa 1995. napustili Hrvatsku. Iako su mnogi od njih sudjelovali u agresiji na vlastitu državu, u Srbiji su dočekani kao izdajnici i kukavice, kazala je.

'Neki se ne vraćaju od stida, neki ne žele živjeti u državi koja se zove Republika Hrvatska. Neki se boje odgovarati za zločine, a neki su jednostavno pronašli bolji život. To je istina i odgovor koji se postavlja ovih dana - gdje nestadoše Srbi iz Hrvatske'
- Ljiljana Alvir

"Neki su se vratili u Hrvatsku. Neki se ne vraćaju od stida, neki ne žele živjeti u državi koja se zove Republika Hrvatska. Neki se boje odgovarati za zločine, a neki su jednostavno pronašli bolji život. To je istina i odgovor koji se postavlja ovih dana - gdje nestadoše Srbi iz Hrvatske. Svima priznajemo pravona žalovanje za mrtvima i pravo za istinu o nestalima. Žalimo za svim žrtvama, ali i slavimo pobjedu, jer imamo što slaviti," zaključila je Ljiljana Alvir.

Ona je prozvala i predstavnike srpske manjine u Hrvatskoj da "traže neka nova prava", a u isto vrijeme "šute o našim nestalima".

U Kninu se danas obilježava Dan pobjede i Dan domovinske zahvalnosti, u spomen na 5. kolovoz 1995. godine i ulazak Hrvatske vojske i policije u Knin, koji je 4 godine bio glavni grad samoproglašene "Republike Srpska Krajina" (RSK) pod kontrolom dijela pobunjenih hrvatskih Srba i - iz perspektive hrvatskih vlasti - svojevrsni simbol te pobune.

Proslava u Kninu nije prošla bez incidenata. Grupa od tridesetak bivših pripadnika 9. bojne HOS-a postrojila se u Kninu nešto prije podneva i triput pozdravila ustaškim pozdravom "Za dom - spremni!“. Policija ih je snimala, i očekuje se kakva će biti reakcija. To su isto učinili i 2016. gpodine u kninu, kada policija nije podigla prekršajnu prijavu protiv njih, zbog čega je šef policije u Kninu bio - smijenjen.

Inače, prema policijskim podacima, u Kninu se na proslavi okupilo oko 6.000 građana.

Službeni Zagreb i službeni Beograd od početka imaju suprotstavljene ocjene o karakteru "Oluje", pa je hrvatski premijer Andrej Plenković u subotu ocijenio da je pobjeda u "Oluji" Hrvatskoj donijela slobodu i mir, a potpredsjednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović naglasila je etničko čišćenje i ubijene i prognane Srbe u "Oluji".

Kako je došlo do "Oluje" i koji su bili su bili njeni rezultati? Nakon neuspjeha pregovora hrvatskih vlasti i vlasti samoproglašene RSK, u 5 ujutro 4. kolovoza 1995. godine pokrenuta je vojno-redarstvena akcija "Oluja".

Već sljedećeg dana hrvatske snage ušle su u u glavni grad "Krajine" Knin, a cijela operacija dovršena je za 84 sata. Stvoreni su uvjeti za povratak Hrvata prognanih 1991. s tog područja (hrvatska službena brojka je 355.500 izbjeglih i prognanih, od čega se najveći broj odnosi na dijelove Hrvatske reintegrirane "Olujom"), a akcijom hrvatskih snaga deblokiran je i Bihać, kojem je prijetilo da se ponovi sudbina Srebrenice, samo u višestruko većim razmjerima.

'Teško je kad čuješ riječ izbjeglica'
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:09 0:00

Velik broj domaćih Srba otišao je pred "Olujom" iz Hrvatske - prema hrvatskim izvorima njih nekoliko desetaka tisuća organizirano, a prema srpskim izvorima njih 200.000 - 250.000 prognano je ili pobjeglo u strahu pred hrvatskim snagama.

Za vrijeme i nakon "Oluje" stradalo je po podacima hrvatskih nevladinih organizacija oko 600 starijih srpskih civila, a spaljeno je ili devastirano više tisuća stambenih objekata.

"Za ratne zločine nad starijim srpskim civilima u danim i tjednima nakon "Oluje" postoji svega jedna pravomoćna i jedna nepravomoćna sudska presuda, a niz slučajeva još je u sudskom postupku, postupak uopće nije pokrenut ili je postupak vođen, ali nitko nije osuđen za zločine.

Srpsko narodno vijeće pobrojalo je nedavno samo najpoznatije takve slučajeve: Komić - 7 civila, Golubić - 18 civila, Grubori - 6 civila, Mokro Polje - 4 civila, Uzdolje - 8 civila, Gošić - 7 civila, Varivode - 9 civila i td."

Hrvatski generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak u Hagu su oslobođeni optužbe za zajednički zločinački poduhvat sa ciljem etničkog čišćenja Srba s tog dijela hrvatskog teritorija. Za kaznena djela za vrijeme "Oluje" i nakon nje - ubojstva, pljačke i palež - osuđeno je 2380 osoba, međutim oni su suđeni za "obične" zločine, a ne za ratne zločine.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG