Hrvatske vlasti ne kriju veselje rezultatima petodnevnih pregovora u Bruxellesu, po kojima Hrvatska iz Višegodišnjeg financijskog okvira, odnosno europskog proračuna za sljedećih sedam godina dobiva nešto više od 22 milijarde eura, dvostruko više nego u prethodnom sedmogodišnjem razdoblju.
Bivši i budući ministar financija Zdravko Marić pojasnio je novinarima kamo će s tim novcem.
"Mjere očuvanja radnih mjesta, financiranje skraćenog radnog vremena, naglasak je na strukturne reforme i na istraživanje i razvoj… Naravno i infrastruktura, bilo da govorimo o digitalizaciji, bilo da govorimo o nekim drugim segmentima. Zatim, tu je ravnomjerniji regionalni razvitak", pobrojao je Marić neke od prioriteta.
Kakvo je trenutno stanje? Aktualno je Hrvatska sa 85 posto ugovorenosti, ali svega 36 posto iskorištenosti europskih sredstava iz aktualnog paketa na dnu europske ljestvice, a za bolje iskorištavanje novog novčanog paketa potrebno je do kraja godine obaviti još mnogo posla.
Treba usvojiti Nacionalnu strategiju 2020-2030 koja će definirati ciljeve razvoja, formirati potom operativne programe, optimizirati sustave kontrole i upravljanja sredstvima iz europskih strukturnih i financijskih fondova, i nakon toga usvojiti procedure.
Ima li mjesta optimizmu?
Veteranka rada na europskim fondovima, direktorica konzultantske tvrtke "Avelant" i predsjednica Upravnog vijeća Učilišta EU projekti Ariana Vela u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) nije pretjerani optimist.
"Moje je osobno mišljenje da ćemo vrlo teško doći do toga da sve ovo obavimo do kraja ove godine, ako to budemo radili onako kao što smo to radili do sada", kaže Arijana Vela.
Ali, nešto se ipak može napraviti, a čini se da su nužnost reforme javne uprave konačno prepoznali i u vlastima.
"Mi ne možemo od neefikasne javne uprave odjednom u četiri mjeseca napraviti izuzetno efikasnu javnu upravu, to je jednostavno nemoguće. Ali vidjeli ste da je i nekoliko budućih ministara u medijima proteklih nekoliko dana najavilo da će se morati ići u nekakvu varijantu reforme javne uprave, jer to traži Europska komisija u okviru cijelog ovog paketa koji nam je sada na raspolaganju kao jedan od preduvjeta", kaže naša sugovornica.
A ukoliko se sve potrebno napravi...
Sljedeći korak bilo bi pojednostavljivanje procedura onoliko koliko to dopušta europska regulativa.
"I kada to napravimo, proces može teći puno brže, jer ako vi nemate petsto papira koje morate pregledati u okviru jedne projektne prijave, onda možete raditi brže i učinkovitije. A taj višak ljudi koji bi se stvorio, jer taj sustav je zaista glomazan i u njemu se posljednjih godina zapošljavao veliki broj osoba, onda treba realocirati na uska grla", sugerira Ariana Vela.
Ako se sve to napravi, onda perspektiva i ne mora biti loša:
"Dakle, može se! Ali treba staviti kompetentne ljude na kompetentne pozicije. Ako je potrebno pozvati konzultante da pomognu, treba ih pozvati. Zainteresirane dionike treba pozvati u proces operativnog programiranja da se vidi što su zaista potrebe različitih sektora i što je to što Hrvatska može, želi i treba financirati za sljedeće razdoblje, i što je to što će u konačnici stvoriti neku dodanu vrijednost. Jer, nemojte zaboraviti – EU fondovi ne bi trebali biti tu da mi gasimo neke požare, oni su tu da se stvara neka dodana vrijednost", zaključuje konzultantica Vela.
Upozorenje Udruge profesionalaca za fondove EU
Na potrebu ubrzavanja procedura upozoravaju i iz Udruge profesionalaca za fondove EU u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
"Hrvatska može bitii više nego zadovoljna postignutim, 22 milijarde eura za period od sedam godina je vrlo snažna poluga koju treba maksimalno iskoristiti kvalitetnim projektima i natječajima", stoji u priopćenju što ga potpisuje predsjednica te udruge Ana Fresl.
"U ovom trenutku", konstatira se u priopćenju, "treba uložiti maksimalni napor da ta i ostala sredstva čim prije budu dostupna ponajprije kroz mjere za pomoć gospodarstvu, da što više natječaja namijenjenima različitim potrebama poduzetnika što prije krenu, te da se smisli način da se sredstva dodjeljuju brže nego što je to u praksi bilo do sada".
Hrvatska će iz novoga Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2021-2027 imati nešto više od 12,6 milijardi eura, a iznovog instrumenta "EU sljedeće generacije" namijenjenog oporavku europskih ekonomija pogođenih korona krizom (NGEU) 9,4 milijarde eura. Od tih 9,4 milijarde, nešto više od 5,9 milijardi su bespovratna sredstva, a 2,35 milijardi su zajmovi. U VFO 2014-2020 Hrvatskoj je bilo na raspolaganju 10,7 milijardi eura.
