Dostupni linkovi

Nove ponude za borbene avione usred pandemije, što je Hrvatskoj prioritet?


Među pristiglim je i ponuda Švedske za novi avion JAS-39 C/D Gripen (na fotografiji)

Apsolutno podržavam zadržavanje borbenog zrakoplovstva, ali pitanje je - je li ovo najbolji tajming za njihovu nabavu, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) predsjednik parlamentarnog Odbora za obranu, oporbeni socijaldemokrat Franko Vidović.

Na ponovljenom natječaju za nabavu eskadrile borbenih aviona 10. i 11. studenog pristigle su BUFO ponude (Best and Final Offer, eng. posljednja i najbolja ponuda) Sjedinjenih Država za novi avion F-16 Block 70 i korišteni izraelski avion F-16 Block 30, Francuske za korišteni avion Rafale i Švedske za novi avion JAS-39 C/D Gripen.

„Hrvatska je u kompleksnoj situaciji“, priznaje Vidović.

„Imamo situaciju sa epidemijom, imamo situaciju u gospodarstvu kao posljedicu te epidemije, i tu se nalazimo u dosta teškoj situaciji. Sa druge strane, tu je potreba Oružanih snaga Republike Hrvatske da zadrže komponentu borbenog zrakoplovstva. Dakle, moramo se odlučiti između dva prioriteta. Odluka je – kao i uvijek – u rukama izvršne vlasti. A kada me pitate – treba li zadržati borbeno zrakoplovstvo – da, apsolutno treba“, odlučan je Vidović.

On je podsjetio da je Vlada u proljeće, nakon izbijanja epidemije, kazala da ne odustaje od nabave borbenih aviona, ali da on takvu odluku ne bi donio.

„Ja ne mislim da je ovo sada najbolji tajming, ali problem je i što ni Hrvatsko ratno zrakoplovstvo nema više vremena. Nama resursi istječu, i to je to. Na Vladi je da ispregovara najbolje moguće uvjete kada je u pitanju nabava zrakoplovstva, ali mogu vam isto tako reći kako vjerujem da – da su sada socijaldemokrati na vlasti, priča ne bi išla tako. Prioriteti bi bili pandemija i gospodarstvo, pa onda zrakoplovstvo“, kaže naš sugovornik.

Podaci klasificirani

Ne može se sa sigurnošću reći što ima novoga u pristiglim ponudama, kaže za RSE urednica na portalu obris.org Lidija Knežević.

„Kao što je 11. studenog rekao ministar obrane Mario Banožić, 'da bi sve bilo transparentno, podaci su klasificirani. Tako da se o bilo kakvim detaljima ponuda zaista ništa ne zna. Možemo samo špekulirati i nagađati“, konstatira Lidija Knežević.

Ona kaže kako je najveća nepoznanica – što se to dogodilo sa izraelskom ponudom? Naime, Francuzi su dali ponudu za svoj avion, Šveđani za svoj, a Sjedinjene Države za svoj novi F-16 i izraelski rabljeni F-16.

Najveća je nepoznanica, kaže Lidija Knežević, što se to dogodilo sa izraelskom ponudom za F-16 (na fotografji)
Najveća je nepoznanica, kaže Lidija Knežević, što se to dogodilo sa izraelskom ponudom za F-16 (na fotografji)

„Potpuno je nejasno što to zapravo znači! Hrvatska je tražila 'government to government' pristup (G2G, sklapanje posla na način da vlade pregovaraju u ime kupca i proizvođača). Tu se postavlja pitanje kako su Sjedinjenje države mogle dati 'government to government' ponudu i za Izrael? Ja preko 24 sata pokušavam dobiti pojašnjenje od Ministarstva obrane i izraelske i američke strane, ali nisam dobila ništa konkretno,“ žali se naša sugovornica.

Sukob Plenković i Milanović i odluka o avionima

Pitali smo – ima li garancija da će ovaj natječaj biti uspješniji od onog ranijeg?

„Naravno da nema ama baš nikakve garancije. Rečeno je da će početkom sljedeće godine započeti politički postupak. U tom kontekstu bi možda trebalo gledati i aktualni sukob premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića. Hoće li se taj sukob prebaciti i na pitanje odluke o avionima, to je zapravo nešto što ćemo tek vidjeti,“ zaključuje Lidija Knežević.

Ovo je drugi natječaj na kojem Hrvatska pokušava naći zamjenu za svoje 30 do 40 godina stare Migove- 21 bis, koji mogu letjeti još dvije do tri godine.

U siječnju 2019. godine propao je gotovo finalizirani posao kupovine 12 američkih lovaca 16 sa izraelskom dodatnom opremom „Barak“ od Izraela. Američki proizvođač ne dopušta prodaju svojih aviona sa ugrađenom tuđom opremom, i to se na kraju pokazalo kao nepremostiva prepreka. Izraelska strana preuzela je odgovornost za neuspjeh posla.

Sada posao vodi posebno Vladino povjerenstvo, dok je ranije posao vodilo Ministarstvo obrane i tadašnji ministar Damir Krstićević, i opozicija je upravo njega krivila za propast ovog posla. On nije zadržao tu funkciju u novoj Plenkovićevoj vladi, ali je zato imenovan posebnim premijerovim savjetnikom.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG