Prema najnovijim istraživanjima javnog mnijenja u Hrvatskoj, vladajući HDZ bi na izborima dobio svega 6,6 posto glasova, najjača oporbena stranka – socijaldemokrati – čak 30 posto, a gotovo svaki drugi ispitanik je neopredijeljen. Ovi rezultati ne bi trebali nikoga radovati, upozoravaju analitičari.
Da su danas izbori, od onih koji bi glasali, njih 30 posto svoje bi povjerenje dalo oporbenim socijaldemokratima, svega 6,6 posto glasalo bi za aktualno vladajući HDZ, a niti jedna druga stranka po anketi što ju je provela agencija GFK ne bi prešla izborni prag od 5 posto.
“Ove ankete o stranačkim preferencijama građana nisu nikada neka prognostička vrijednost, nego su uvijek snimka aktualnog stanja,” kaže za RSE profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Ivan Grdešić.
“Ali, tako nizak rezultat HDZ-a je zabrinjavajući, i to ne samo za HDZ, nego i za Hrvatsku! Jer, po mom sudu važno je da u parlamentarnom životu djeluju barem dvije ozbiljne i jake stranke”, rekao je Grdešić.
Dinamika zbivanja posljednjih tjedana odrazila se na rejting HDZ-a, ocjenjuje i politički analitičar Ivan Rimac.
“Vidljivo je da su recentni politički događaji pokazali da je HDZ izgubio veliki dio svog biračkog tijela i da je upravo u ovom istraživanju pokazao možda jedan od najnižih rejtinga u svojoj povijesti”, kaže Rimac.
Sljedeći mjeseci u svakom slučaju neće biti monotoni, upozorava Grdešić.
“Mislim da ćemo se sljedećih šest-sedam mjeseci nalaziti u ozbiljnoj političkoj, gospodarskoj i društvenoj krizi, mnogo će se toga dogoditi što će još više otežati poziciju vlasti ali i oporbe, tako da nema mjesta za nekakav ležerni pristup ljetu i jesenskoj izbornoj kampanji”, kazao je Grdešić.
Deficit stranaka
Politički analitičar Davor Gjenero kaže kako ne znamo ništa o metodologiji istraživanja, pa je vrlo teško procjenjivati njegovu relevantnost. Njemu se podatak o 41,7 posto neopredijeljenih čini relevantnim, dok je brojka od 6,6 posto potpore HDZ-u po Gjenerovoj ocjeni neuvjerljiva, ali ne i beskorisna.
“Taj podatak je signifikantan. On govori o tome da vladajućoj stranci doista drastično pada potpora”, kaže Gjenero.
Davor Gjenero, foto: Enis ZebićOvako visoka razina neopredijeljenih rezultat je visoke ozloglašenosti političkih stranaka, koja je velikim dijelom rezultat aktualnih antivladinih prosvjeda, kaže Gjenero.
“Oni koji su uspostavili ovu iracionalnu socijalnu dinamiku koja se s ovim nesretnim protestima valja hrvatskim ulicama zadnjih tjedana, ali još više oni koji su joj podilazili sudjelovali su u generiranju dodatnog nepovjerenja prema političkim i upravljačkim elitama u hrvatskom društvu općenito. To se dobrim dijelom iskazuje i u ovom podatku”, smatra on.
Profesor Grdešić kaže kako sada treba koliko je god moguće konsolidirati povjerenje građana u demokratske institucije, što je posao i oporbe, i sindikata, i medija, i vladajućih, i predsjednika države.
“Dakle, koliko je god moguće stabilizirati povjerenje u demokratske institucije, kako bi onda taj izborni process imao neki svoj stvarni sadržaj. Ukoliko se to ne napravi, onda ćemo se naći u situaciji ozbiljnog deficita stranaka i izborne procedure, pa će i eventualna buduća promjena vlasti imati relativno niski legitimitet, jer će vrlo vjerojatno na izbore izići relativno malo ljudi”, ocjenjuje Grdešić.
Da su danas izbori, od onih koji bi glasali, njih 30 posto svoje bi povjerenje dalo oporbenim socijaldemokratima, svega 6,6 posto glasalo bi za aktualno vladajući HDZ, a niti jedna druga stranka po anketi što ju je provela agencija GFK ne bi prešla izborni prag od 5 posto.
“Ove ankete o stranačkim preferencijama građana nisu nikada neka prognostička vrijednost, nego su uvijek snimka aktualnog stanja,” kaže za RSE profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Ivan Grdešić.
Rimac: Vidljivo je da su recentni politički događaji pokazali da je HDZ izgubio veliki dio svog biračkog tijela i da je upravo u ovom istraživanju pokazao možda jedan od najnižih rejtinga u svojoj povijesti.
“Ali, tako nizak rezultat HDZ-a je zabrinjavajući, i to ne samo za HDZ, nego i za Hrvatsku! Jer, po mom sudu važno je da u parlamentarnom životu djeluju barem dvije ozbiljne i jake stranke”, rekao je Grdešić.
Dinamika zbivanja posljednjih tjedana odrazila se na rejting HDZ-a, ocjenjuje i politički analitičar Ivan Rimac.
“Vidljivo je da su recentni politički događaji pokazali da je HDZ izgubio veliki dio svog biračkog tijela i da je upravo u ovom istraživanju pokazao možda jedan od najnižih rejtinga u svojoj povijesti”, kaže Rimac.
Sljedeći mjeseci u svakom slučaju neće biti monotoni, upozorava Grdešić.
“Mislim da ćemo se sljedećih šest-sedam mjeseci nalaziti u ozbiljnoj političkoj, gospodarskoj i društvenoj krizi, mnogo će se toga dogoditi što će još više otežati poziciju vlasti ali i oporbe, tako da nema mjesta za nekakav ležerni pristup ljetu i jesenskoj izbornoj kampanji”, kazao je Grdešić.
Deficit stranaka
Politički analitičar Davor Gjenero kaže kako ne znamo ništa o metodologiji istraživanja, pa je vrlo teško procjenjivati njegovu relevantnost. Njemu se podatak o 41,7 posto neopredijeljenih čini relevantnim, dok je brojka od 6,6 posto potpore HDZ-u po Gjenerovoj ocjeni neuvjerljiva, ali ne i beskorisna.
“Taj podatak je signifikantan. On govori o tome da vladajućoj stranci doista drastično pada potpora”, kaže Gjenero.
“Oni koji su uspostavili ovu iracionalnu socijalnu dinamiku koja se s ovim nesretnim protestima valja hrvatskim ulicama zadnjih tjedana, ali još više oni koji su joj podilazili sudjelovali su u generiranju dodatnog nepovjerenja prema političkim i upravljačkim elitama u hrvatskom društvu općenito. To se dobrim dijelom iskazuje i u ovom podatku”, smatra on.
Profesor Grdešić kaže kako sada treba koliko je god moguće konsolidirati povjerenje građana u demokratske institucije, što je posao i oporbe, i sindikata, i medija, i vladajućih, i predsjednika države.
“Dakle, koliko je god moguće stabilizirati povjerenje u demokratske institucije, kako bi onda taj izborni process imao neki svoj stvarni sadržaj. Ukoliko se to ne napravi, onda ćemo se naći u situaciji ozbiljnog deficita stranaka i izborne procedure, pa će i eventualna buduća promjena vlasti imati relativno niski legitimitet, jer će vrlo vjerojatno na izbore izići relativno malo ljudi”, ocjenjuje Grdešić.
