Dostupni linkovi

Gradonačelnica Sarajeva poslala beogradskom kolegi haške presude Ratku Mladiću

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić poslala je beogradskom kolegi Aleksandru Šapiću presude Haškog tribunala protiv Ratka Mladića, 27. juli 2022.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić poslala je beogradskom kolegi Aleksandru Šapiću presude Haškog tribunala protiv Ratka Mladića, 27. juli 2022.

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić poslala je u srijedu 27. jula beogradskom kolegi Aleksandru Šapiću kopije presuda Haškog tribunala kojima je Ratko Mladić osuđen na kaznu doživotnog zatvora za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini.

Karić je kopije presuda poštom poslala u Beograd nakon što je gradonačelnik Šapić, inače funkcioner Srpske napredne stranke, izjavio da ne zna za Mladićeve ratne zločine.

"Ono što znam, jeste da je Mladić branio srpski narod i verovatno da nije bilo njega, Srbi iz Bosne bi završili slično Srbima iz Hrvatske. Da li je on u toku rata počinio ratne zločine, ja zaista ne znam", napisao je 23. jula Šapić na Twitteru, odgovarajući na zahtjev Inicijative mladih za ljudska prava u Srbiji koja je zatražila uklanjanje Mladićevog murala u Beogradu.

Gradonačelnica Sarajeva kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je njena obaveza bila da reagira na ovakve izjave, kao gradonačelnica grada koji je tokom rata devedesetih godina prošlog stoljeća bio pod najdužom opsadom u modernoj historiji. Opsada je trajala 1.425 dana.

Karić je pozvala gradonačelnika Beograda da pročita presude i da "ne vrijeđa dodatno građane BiH koji su pretrpjeli agresiju te članove porodica ubijenih Bošnjaka u genocidu u Srebrenici 1995. godine".

"Izjava gradonačelnika Beograda duboko je potresla sve ljude koji vole BiH, koji su preživjeli agresiju i genocid te proveli rat u ovom gradu. Kao gradonačelnici evropskih gradova, gradova budućnosti, moramo govoriti istinu. Ne možemo reći da nešto ne znamo jer nismo bili tu. Nisam ni ja bila rođena kad su se dogodili mnogi zločini u svijetu dešavali, ali ih nikada ne osporavam", istaknula je Karić.

Paket sa kopijama presuda Haškog tribunala u predmetu protiv Ratka Mladića
Paket sa kopijama presuda Haškog tribunala u predmetu protiv Ratka Mladića

Na godišnjicu postavljanja murala Ratku Mladiću u Beogradu, Inicijativa mladih za ljudska prava pozvala je 22. jula gradonačelnika Aleksandra Šapića da komunalnim službama naloži da uklone mural na uglu ulica Njegoševe i Alekse Nenadovića.

U saopćenju je Inicijativa navela da su već 365 dana, zidovi i fasade u Beogradu ispisane i iscrtane imenom i likom ratnog zločinca osuđenog, između ostalog, za jedan od najstrašnijih zločina počinjenih na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

Nakon izjave gradonačelnika Beograda da ne zna ko je šta radio tokom rata u BiH, odnosno da ne zna da li je Mladić počinio ratne zločine, regirale su pojedine nevladine organizacije (NVO) i političke stranke koje su ga pozvale na odgovornost.

Forum za bezbednost i demokratiju (FBD) iz Beograda saopćio je da Šapić relativizira presude za genocid u Srebrenici, te je pozvao tužilaštvo da u najkraćem roku pokrene istragu.

Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Šapićev stav okarakterisala je kao sramotan, ističući da su presude Haškog suda obavezujuće za sve članice Ujedinjenih nacija, pa tako i za Srbiju.

Stranka Pokret slobodnih građana (PSG) pozvala je Šapića da hitno ukloni grafit sa likom Ratka Mladića, kao i druge grafite kojima se poziva na nacionalnu, vjersku ili rasnu mržnju.

'Ovo je mural': Umetnici protiv promovisanja Ratka Mladića

&quot;Omaž K. Maleviču i antimizerbalističkom avant-art intervencionizmu&quot; delo je koje potpisuju autori Rena Redle i Vladan Jeremić.<br />
<br />
Ovaj &quot;omaž&quot; nastao je kao odgovor na to što, kako se objašnjavaju, &quot;državni i paradržavni aparati Srbije čuvaju lik Ratka Mladića od ikonoklazma i restauriraju spomen-crtež&quot; koji mu je posvećen.<br />
<br />
Samo delo reprodukuje delimično i izgled murala Ratku Mladuću, oslikanom 2021. godine na jednoj od zgrada u Beogradu.&nbsp;<br />
&nbsp;
1/10 "Omaž K. Maleviču i antimizerbalističkom avant-art intervencionizmu" delo je koje potpisuju autori Rena Redle i Vladan Jeremić.

Ovaj "omaž" nastao je kao odgovor na to što, kako se objašnjavaju, "državni i paradržavni aparati Srbije čuvaju lik Ratka Mladića od ikonoklazma i restauriraju spomen-crtež" koji mu je posvećen.

Samo delo reprodukuje delimično i izgled murala Ratku Mladuću, oslikanom 2021. godine na jednoj od zgrada u Beogradu. 
 
&quot;Pomoć u ishrani vojske&quot;, crtež Vladimira Miladinovića koji se bavi arhivskom građom vezanom za ratove u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina. U radu se fokusira na zapise koji su se povukli iz sećanja ili su aktivno isključeni iz dominantnih narativa.<br />
<br />
Crtež je detaljna reprodukcija arhivskog artefakta u tuš-ispiranju. Predstavlja pismo tada generala-pukovnika Ratka Mladića upućenog tadašnjem Slobodanu Miloševiću predsedniku Srbije 17. decembra 1992. godine.<br />
<br />
Miladinović je autor izložbe predstavljene u Beogradu 2020, koja se sastoji od 400 crteža baziranih na ratnom dnevniku haškog osuđenika Ratka Mladića, odnosno dokumentu iz sudskog procesa koji je protiv njega vođen pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji u Hagu.<br />
&nbsp;
2/10 "Pomoć u ishrani vojske", crtež Vladimira Miladinovića koji se bavi arhivskom građom vezanom za ratove u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina. U radu se fokusira na zapise koji su se povukli iz sećanja ili su aktivno isključeni iz dominantnih narativa.

Crtež je detaljna reprodukcija arhivskog artefakta u tuš-ispiranju. Predstavlja pismo tada generala-pukovnika Ratka Mladića upućenog tadašnjem Slobodanu Miloševiću predsedniku Srbije 17. decembra 1992. godine.

Miladinović je autor izložbe predstavljene u Beogradu 2020, koja se sastoji od 400 crteža baziranih na ratnom dnevniku haškog osuđenika Ratka Mladića, odnosno dokumentu iz sudskog procesa koji je protiv njega vođen pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji u Hagu.
 
Posetioci izložbe mogu i sami &quot;umazati ruke&quot; i dati svoj doprinos izložbi. Ovo je rad umetnika koji se potpisuju inicijalima A.M. i B.D.<br />
&nbsp;
3/10 Posetioci izložbe mogu i sami "umazati ruke" i dati svoj doprinos izložbi. Ovo je rad umetnika koji se potpisuju inicijalima A.M. i B.D.
 
Beogradska izložba &quot;Ovo je mural&quot; je otvorena do 14. jula.
4/10 Beogradska izložba "Ovo je mural" je otvorena do 14. jula.
&quot;Minimalni konsenzus&quot; je rad Darije S. Radaković koji govori o društvenom problemu prihvatanja odgovornosti za rat.<br />
<br />
&quot;On direktno kritikuje i poziva na odgovornost srpsku stranu &ndash; što se odnosi kako na kritiku državne politike posle rata, tako i na društveno izbegavanje odgovornosti&quot;, kaže Radaković, o svom radu, a stoji brošuri povodom izložbe.<br />
<br />
Ovaj njen rad je bio i deo izložbe &quot;Umetnost anti-rata&quot; u Historijskom muzeju BiH 2021. godine. Međutim, sa istoimene izložbe u Beogradu 2022. je izostavljen, pa ga publika u Srbiji može videti tek sada u CZKD-u.<br />
&nbsp;
5/10 "Minimalni konsenzus" je rad Darije S. Radaković koji govori o društvenom problemu prihvatanja odgovornosti za rat.

"On direktno kritikuje i poziva na odgovornost srpsku stranu – što se odnosi kako na kritiku državne politike posle rata, tako i na društveno izbegavanje odgovornosti", kaže Radaković, o svom radu, a stoji brošuri povodom izložbe.

Ovaj njen rad je bio i deo izložbe "Umetnost anti-rata" u Historijskom muzeju BiH 2021. godine. Međutim, sa istoimene izložbe u Beogradu 2022. je izostavljen, pa ga publika u Srbiji može videti tek sada u CZKD-u.
 
&quot;Iza skele&quot;, rad Siniše Ilića, izrađen uz pomoć spreja i lepljive trake (na zidu desno).<br />
&nbsp;
6/10 "Iza skele", rad Siniše Ilića, izrađen uz pomoć spreja i lepljive trake (na zidu desno).
 
Detalji sa izložbe u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Birčaninovoj 21 u Beogradu.<br />
&nbsp;
7/10 Detalji sa izložbe u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Birčaninovoj 21 u Beogradu.
 
&quot;Sve pukotine, bušotine, krkelaže, rupe i fleke CZKD-a&quot;, je rad Darinke Pop-Mitić i prikazuje istoriju CKZD (izloženo desno).
8/10 "Sve pukotine, bušotine, krkelaže, rupe i fleke CZKD-a", je rad Darinke Pop-Mitić i prikazuje istoriju CKZD (izloženo desno).
Rad Marka Brogana &quot;Brda u mraku izgledaju ravno&quot; koji se odnosi na događaje od 10. do 14. jula 1995. godine u Srebrenici. Tada je 10.000 muškaraca i dečaka Bošnjaka pobeglo pešice u Tuzlu kroz šumu da se skloni od nadolazećih srpskih snaga. Oni koji su zarobljeni su ubijeni.<br />
&nbsp;
9/10 Rad Marka Brogana "Brda u mraku izgledaju ravno" koji se odnosi na događaje od 10. do 14. jula 1995. godine u Srebrenici. Tada je 10.000 muškaraca i dečaka Bošnjaka pobeglo pešice u Tuzlu kroz šumu da se skloni od nadolazećih srpskih snaga. Oni koji su zarobljeni su ubijeni.
 
&quot;Na ovoj slici ukazujem na činjenicu da masovne grobnice često mogu biti mesta ležerne šetnje tokom koje nismo svesni šta se nalazi ispod naših nogu&quot;, kaže umetnik Marko Brogan, navodi se u brošuri objavljenoj povodom izložbe.<br />
&nbsp;
10/10 "Na ovoj slici ukazujem na činjenicu da masovne grobnice često mogu biti mesta ležerne šetnje tokom koje nismo svesni šta se nalazi ispod naših nogu", kaže umetnik Marko Brogan, navodi se u brošuri objavljenoj povodom izložbe.
 
Prethodni slajd
Naredni slajd

Mural sa likom Ratka Mladića postavljen je 23. jula u Beogradu prošle godine, a rješenjem komunalne inspekcije beogradske opštine Vračar od 20. septembra naloženo je stanarima zgrade u Njegoševoj da grafit uklone o svom trošku. To do danas nije učinjeno.

Inače, proteklih godina murali Ratku Mladiću su oslikavani i u nekoliko gradova bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska- Banjaluci, na sjeveroistoku BiH, Foči i Kalinoviku, na istoku, Gacku i Nevesinju, na jugu BiH, Gradiški na sjeverozapadu BiH.

Bivši visoki predstavnik Valentin Inzko je zatražio uklanjanje murala sa likom i djelom Ratka Mladića, ocjenjujući da je "situacija toliko nakaradna da se može sačiniti 'turistička' karta top bosanskohercegovačkih gradova sa muralima ratnim zločincima". Jedino je Foča uklonila mural.

Krajem jula prošle godine, Inzko je dopunio Krivični zakon BiH koji predviđa kazne zatvora od šest mjeseci do pet godina za onoga ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom.

Bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić osuđen je pred Haškim tribunalom na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja tokom rata u BiH 1992-1995. Kaznu idržava u zatvoru u Velikoj Britaniji.

XS
SM
MD
LG